Pratite nas

Pregled

Ranogajec u Bujici: Mali dobavljači Agrokora prvi će biti obeštećeni, tako mi je potvrđeno iz Vlade!

Objavljeno

na

Neposredno prije emitiranja Bujice, u srijedu navečer, predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca iz Vlade je nazvala potpredsjednica Martina Dalić i rekla mu da će se kreditiranjem prvo riješiti milijardu i 600 milijuna kuna koje Agrokor duguje najmanjima…

Ranogajec je komentirao i Gordana Marasa koji u parlamentu docira premijeru, a kada je svojedobno putovao u Tursku, teško je osramotio Hrvatsku: “Maras je kao ministar s nama išao na sajam u Tursku. Bilo je tu svega pa i nepoštivanja domaćina, zbog čega smo se svi crvenili!”

Nakon uspješnog mandata i pol na čelu Hrvatske obrtničke komore, Ranogajec ulazi u politiku i nestranački je kandidat za župana Krapinsko-zagorske županije: – Vodeći hrvatski demograf dr. Stjepan Šterc kaže da je iz Zagorja tijekom vladavine SDP-a svake godine iselilo 1.500 uglavnom mladih ljudi, a aktualni župan tvrdi da nije iselio nitko! I dalje priča o Zagorju kao “bajci na dlanu”, zato ga zovemo Hans Christian Kolar!

“SDP Krapinsko-zagorskom županijom vlada punih 16 godina, ekonomska situacija je sve gora, a ni politička ne obaćava – u promotivnom turističkom spotu za Zagorje namjerno su izostavili Veliko Trgovišće, što dovoljno govori o njihovom odnosu prema Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima,” nastavio je Kolar na Z1 i partnerskim televizijama koje prenose Bujicu.

Kolar je, komentirajući stanje u Agrokoru, otkrio eksluzivu koju mu je pred samu emisiju u telefonskom razgovoru dala potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, a vezano uz 1,6 miljardi kuna duga Agrokora prema najmanjima: “Tražili smo od Vlade da ‘mali’ budu prvi obeštećeni.

Sjećam se predstečajnih nagodbi, zbog kojih su me razvlačili po medijima jer sam im se protivio, one su donijele najviše zla upravo ‘malima’. Ovog puta zahvaljujući Plenkovićevoj Vladi i našim nastojanjima da zaštitimo najmanje, kreditima će se prvo rješavati svi vjerovnici koji su mali. Imamo čvrsta jamstva.

Banke će kreditinim plasmanom osigurati sredstva da se nas male obešteti kako bi opstali na tržištu! Riječ je o tisućama hrvatskih obitelji i to je od strateške važnosti za našu zemlju.”

MARAS SE NEKULTURNO PONAŠAO PREMA TURCIMA, TEŠKO JE OSRAMOTIO HRVATSKU!

Ranogajec se u prošlosti sukobljavao i s bivšim SDP-ovim ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom kojeg je konstantno upozoravao na probleme obrtništva, ali bez uspjeha. Bahati Maras jučer je u Hrvatskom saboru napadao premijera zbog Agrokora i time ponovo pokazao veliko neznanje i nebrigu prema tisućama djelatnika i dobavljačima koji sada strepe za svoju budućnost.

“Maras je s nama išao na sajam obrtništva u Tursku kako bi ga otvorio. Uopće ne želim govoriti kako se tamo nekulturno ponašao. Bilo je svega i svačega, nepoštivanja domaćina i tako dalje… O tome postoji i bilješka,” otkrio je Ranogajec pravu narav bivšeg Milanovićevog ministra.

“Što se tiče situacije u Agrokoru, vjeruje da će se stvari dolaskom Antonija Alvareza III. početi rješavati,” izjavio je Ranogajec, a komentirao je i price o velikom kriminalu unutar Agrokora i falsificiranju poslovne dokumentacije: “Svi se trebaju zapitati kako sada svi odjednom znaju sve, a do sada se ništa nije znalo?!”

“Ne vjerujem da mnogi to nisu znali i ranije, ali nisu vjerovali da će takav ogroman sustav doći u problem pa su se stvari zataškavale. Slično se događalo i u Americi sa velikim kompanijama, kako onda neće kod nas.”

U kontekstu zatašlavanja mogućeg kriminala u Agrokoru, u Bujici je iznijet podatak da su pojedini agenti SOA-e cijelo vrijeme znali što se događa kod Todorića, no time se nisu bavili jer su u kuvertama primali dvostruke plaće – jednu od države, drugu od tajkuna…

DOK MLADI BJEŽE IZ ZAGORJA, RADNA MJESTA NISU PROBLEM – ZA UHLJEBLJIVANJE SDP-ovaca!

Ranogajcu, kao nestranačkom kandidatu u utrci za zagorskog župana, podršku su dali HDZ, HSS, Zagorska demokratska stranka (ZDS) i i HSP dr. Ante Starčević. Kako je istaknuto u emisiji, razlika između njega i aktualnog župana Željka Kolara u anketama spada u domenu statističke pogreške. “Pitaju me zašto idem u utrku i treba li mi politički utjecaj.

Odgovoram s ne! Živim u Zagorju, vidim kako je tu, slušam svakodnevno priče kako nam je dobro, jedino mi Zagorci to ne vidimo,” rekao je Ranogajec i istaknuo da će kao budući župan znati iskoristiti činjenicu da ima potporu središnje vlasti, za razliku od Kolara koji to nije znao, iako je u ministarskoj fotelji imao Hajdaša – Dončića.

“Krapinsko-zagorska županija po svim ozbiljnim pokazateljima zaostaje za svim županijama u okružju, a o zapadnoj Europi da ne govorimo,” rekao je Žarko Tušek, saborski zastupnik i predsjednik zagorskog HDZ-a u prilogu. SDP-ov župan Kolar je naslijedio fotelju od Milanovićevog ministra Sinišu Hajdaša-Dončića, nakon kojeg je svake godine iz Zagorja iselilo tisuću ljudi, istaknuto je u emisiji.

Dok mladi masovno bježe iz Zagorja, uhljebljuju se mladi SDP-ovci i za njih se lako pronalazi posao u Županiji i njenim institucijama – konstatirano je Bujici. “To se događa na dnevnoj bazi, umjesto da se u Zagorje dovedu investitori i zaposle ljudi u realnom sektoru.

U ovom trenutku puno bitnije je da kažemo ne takvoj politici! Dosta je prodavanja magle i SDP-ovih bajki! Vrijeme je da se stanje mijenja u korist nas Zagoraca! Moramo mijenjati ovu vlast koja je do sada brinula samo o sebi i svojima!,” rekao je Ranogajec.

U emisiji je govorio i vodeći hrvatski demograf dr. Stjepan Šterc.

“Županija u zadnjih pet godina prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ima prirodni pad stanovništva i on je na razini 800 ljudi. Iz Županije je prirodnim putem na taj način nestalo 4.000 ljudi! Svi su gradovi u prirodnom padu, a samo dvije općine imaju kakav-takav mali prirodni rast.

Tu je i negativna vanjska migracijska bilanca koja je počela 2012. godine, ona je danas na razini oko 300 ljudi prema službenim podaciama, a prema neslužbenim ona je triput veća. Naše su procjene da Krapinsko-zagorska županija godišnje nestaje na razini 1.500 ljudi,” objavio je zastrašujuće podatke o Zagorju dr. Šterc.

Ipak, SDP-ov župan Kolar izjavio je nedavno da nema iseljavanja iz Zagorja.

“Aktualna vlast iz dana u dan plasira informacije koje ne piju vodu. Mladi ne mogu raditi klasične poslove, njima treba dovesti strateškog investitora iz IT industrije. Kada ostanemo bez tih mladih ljudi, ostat ćemo bez radne snage i svježe krvi. Tko će onda držati žlicu koja će nas hraniti kada budemo stari? To je tragedija,” upozorava Ranogajec.

ŽUPANA ZOVU HANS CHRISTIAN KOLAR – JER PRIČA BAJKE!

Krapinsko-zagorska županija nalazi se na katastrofalnom 19. mjestu, prema podacima o razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja, otkrio je gost Bujice. “Treći su odozdo! Zašto? Pitajte Sinišu Hajdaša-Dončića!”

Aktualnog župana u Zagorju zovu i Hans Christian Kolar, jer, kako je rečeno u emisiji, voli pričati bajke, odnosno nuditi projekte bez pokrića. Javljanjem u emisiju iz Stubičkih Toplica to je potvrdila Nina Gradiški-Zrinski, zamjenica predsjednika ZDS-a, općinska vijećnica u Stubičkim Toplicama i skupštini Krapinsko-zagorske županije.

“Nama je u ljeto 2007. godine obećan megaprojekt Stubaki vrijedan 109 milijuna eura, uz obećanje o 1.000 novotvorenih radnih mjesta, da bi se već 2008. godine taj broj smanjio na 500. Na kraju, naravno, od svega – nije bilo ništa! Potpisan je ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa Županijom. Mi zaposlenici Specijalne bolnice u Stubičkim Toplicama bili smo od početka protiv ulaska u taj projekt!

Stvarni cilj SDP-a bio je dobiti zemlju koja je bila u vlasništvu Specijalne bolnice i da bolnicu koja je pozitivno poslovala, kao i danas, nasilno uvedu u projekt. Bolnica je za njih bila zlatna koka! Kao županijska vijećnica prozivam ih od 2009. godine.

Uvijek se govori da projekt mora ići dalje, župan je čak govorio da bi prema građanima bilo neodgovorno da se ne uđe u taj projekt. Njihova nevjerodostojnost traje do današnjeg dana. Osim prilazne ceste, nema ničega. Stubaki su potemkinovo selo SDP-a. Nakon 16 godina, Zagorju su napokon potrebne promjene, a ne bajke,” rekla je Gradiški-Zrinski.

Nadovezao se Ranogajec: “Još jedna bajka o kojima sam govorio! Ponavlja se ista priča – sada je 2017., a oni govore o projektima za 2025. godinu! Misle da su Zagorci naivni, ali u svibnju će se iznenaditi…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari