Pratite nas

Politika

Raskol u SDP-u, Milanka Opačić napustila stranku

Objavljeno

na

Foto: Hina

Dugogodišnja SDP-ova saborska zastupnica Milanka Opačić u srijedu je zatražila brisanje iz članstva u SDP-u, jer je to, kaže, postala marginalna oporbena stranka, a politički put će nastaviti kao nezavisna zastupnica i glasati za svaki dobar zakonski prijedlog, bez obzira od koga dolazio.

“Nakon 28 godina rada u stranci donijela sam odluku da više u SDP-u nemam prostora za djelovanje i izlazim van”, objavila je Opačić na konferenciji za novinare u Saboru prije početka aktualnog prijepodneva.

Kao osnovni razlog navela je zadnji četverosatni sastanak u stranci na kojemu je, kaže, bilo potpuno jasno da ni jedna ni druga strana nemaju volje SDP izvući iz krize.

“Radi se o parcijalnim interesima, a stranke nema nigdje”, ocijenila je.

Opačić je rekla i kako je u proteklih 28 godina u SDP-u dala svu svoju energiju i znanje, za to vrijeme stranka je dva puta imala mogućnost obnašanja vlasti u Hrvatskoj, bila je odgovorna za državu i građane, a kada je bila u oporbi, bila je odgovorna i konstruktivna.

“Danas smo samo privjesak manjim strankama i trčimo za njima, a moj utjecaj u stranci sveden je na minimum. Daljnji ostanak u stranci bilo bi sudjelovanje u rastakanju stranke. Ja to više ne želim”, rekla je Opačić, bivša potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih.

Poručila je i da svojoj, sada već bivšoj stranci želi sve najbolje, da se što prije oporavi, da u SDP-u nađu novu energiju, novu snagu i nove ljude koji će imati viziju i stranku vratiti na ono što je bili prije nekoliko godina.

Najavila je da će svoj politički put nastaviti kao nezavisna zastupnica i glasati za svaki prijedlog, neovisno od koga dolazio, koji je dobar za građane i predstavlja korak naprijed.

“Sačuvat ću socijaldemokatski identitet i glasati za one prijedloge koji će pomoći da se živi bolje i da se građani ne iseljavaju”, dodala je.

Na pitanje znači li to da će podržati Vladu, odgovorila je kako o tome sada ne želi govoriti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid u APIS

Objavljeno

na

Objavio

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati.

Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da “potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno.

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative “Istina o Istanbulskoj” dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative “Narod odlučuje” moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do “Sigurnosne sobe” gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. “O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed”, rekla je Rimac.

Inicijativa “Istina o Istanbulskoj” zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa “Narod odlučuje” u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HSPF: Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Povodom inauguracije članova Predsjedništva BiH, Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) još jednom podsjeća javnost da je po treći put grubo pregažena izborna volja hrvatskog naroda. Samim time, prekršeno je i natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, kao i načelo ravnopravnosti naroda i legitimnog političkog predstavljanja koja proizlaze iz istoga.

Politički poredak u BiH ne može se i neće stabilizirati bez uvažavanja izborne volje sva tri  konstitutivna naroda. Gaženje izborne volje jednog konstitutivnog naroda ujedno je gaženje temelja BiH. Iz tog razloga jasno poručujemo da Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, jer ga Hrvati nisu ni birali.

Umjesto da zajedničke napore u naredne četiri godine usmjerimo na rješavanje socijalnih, ekonomskih, pravosudnih i brojnih drugih nagomilanih problema, prisiljeni smo vrtjeti se u krug i ponovno polemizirati o daytonskim načelima i pravima koja su već dogovorena i zagarantirana.

U ovakvom ambijentu nije realno očekivati konačan završetak međunacionalnih sukoba i izgradnju stabilnog političkog sustava. Stoga i ovim putem apeliramo na nastavak suprotstavljanja političkom nasilju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uz poruku da je krajnje vrijeme da se Hrvatima vrate kolektivna prava koja su dogovorena i zajamčena, ali su im prisilno oduzeta. To je jedini put ka stabilnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari