Pratite nas

Kultura

Raspetoj Hrvatskoj

Objavljeno

na

Raspetoj Hrvatskoj
kriz-veliki 
Umireš na križu, ali
Još umrla nisi.
Izmučeno tilo na čavlima visi;
To sinci su tvoji za novac Te dali.
 
Trnje glavu kruni,
Krv Ti lice mije
Grb istrgnut Tvoj je sa Tvojega plašta;
….Pogledajte, Jude i priđite bliže,
Zasladite srce, rugajte se mukam,
Promatrajte dobro na raspetim rukam
Lanac,koji zbog vas ruke patne riže.
 
Promatrajte dobro žrtvu kako trpi,
Ne skrivajte lice,otvorite oči
I gazite na krv,što Hrvatsku moči
Zbog božnstva vašeg-trbuha I novca,
AL ONA će živit,vas  će zemlja skriti
I krv prolivena sudac će vam biti.
 
Stog kupujte lance,konopi su meki,
Oproštenje niko pitati vam nije,
Jer za vas ga nema-to ste sami krivi.
Vas nestati mora,da Hrvatska živi.
 
Stranče,gledaj I ti svojih ruku dilo
Pa u patno tilo
Svoje koplje rini,
Al’ to koplje jednom srce će ti naći
I u tvojoj krvi prati tvoje grudi.
 
 
Ah, nitkove ludi!
Zar pomislit možeš,da osveta spava,
Dok nevina krv se tvojom rukom lije?
Zar ti jasno nije,
Da iz krvi niču osvetničke čete?
Da rob lav je kada za slobodom žudi?
 
Hrvatska će živit,za Nju nema smrti,
Makar su Joj ruke na križ razapete,
Makar tvoje koplje Njeno srce para.
ČELIČNO SE SRCE KOPLJEM NE RASTVARA.
Iz zbirke – “HRVATSKA DIO RAJA” Žarko Dugandžić
Zapamti, stranče, s koje god strane dolazio, da su mnogi pokušali, ali bez uspjeha, jer mi smo potomci slavnih Harahvata, koji su u Lijepoj Harahvaiti dočekali Aleksandra Velikog, koji se nakon velikih gubitaka, podvijena repa izvukao I bezvoljno napao Indiju i to je bio kraj njegovih vojnih pohoda. Kada je u Harahvaiti gubio na stotine svojih vojnika u iznenadnim napadima brzih hrvatskih konjanika, koji su iznicali od nikuda I nestajali putevima samo njima poznatim. Aleksandar je jedva čekao napustiti ovu ukletu zemlju.
U jednom pismu, upućenu svojoj majci kaže: ”Draga majko, nalazim se u zemlji naroda s lavljim srcem. Svaka stopa ove zemlje predstavlja željezni zid pred mojim vojnicima. Ti si rodila jednog Aleksandra na ovaj svijet, a u ovom narodu, svatko se može zvati Aleksandar.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Promovirana knjiga Dragana Čovića ‘Iznad crte – moja vizija europske BiH’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Bljesak.info

“Iznad crte – moja vizija europske Bosne i Hercegovine” naziv je knjige akademika Dragana Čovića koja je u srijedu navečer predstavljena u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Govoreći o knjizi, Čović je istakao kako je u njoj sadržano nešto više od 100 njegovih govora u različitim prigodama u zadnjih petnaestak godina, javlja Fena.

Dobar dio govora koje je iznio u javnosti, kaže autor, nije bio pisan i adekvatno zabilježen tako da je ovo prigoda da se vidi što je sve urađeno zadnjih petnaestak godina.

– To je jedan odgovor i svima onima koji danas na različite načine pokušavaju kritizirati, omalovažiti sve što radimo, da pogledaju kontinuitet, vjerodostojnost mog izričaja upravo u zadnjih petnaestak godina – kazao je Čović uoči predstavljanja.

Rektor mostarskog sveučilišta Zoran Tomić naglasio je kako se posljednjih godina vodi jedan intenzivan proces oko europeizacije BiH, ali i traženje nekakvog konsenzusa unutar države te da o svim tim pitanjima autor upravo progovara u svojoj knjizi.

– Njegovi govori na najbolji način svjedoče koliko je on bio u vanjskoj politici državnik, koliko se zalagao za europsku BiH, BiH u euroatlantskim integracijama, a s druge strane pokazuju koliko je bio dosljedan na unutarnjem planu u kojem je stalno govorio da BiH treba dizajnirati tako da sva tri konstitutivna naroda i svi njezini građani budu zadovoljni – kazao je Tomić.

Dodao je kako ova knjiga zapravo potvrđuje koliko je Čović bio nazočan svim važnijim događanjima unutar društva koji su se zbivali posljednjih nekoliko godina.

– Sublimirajući sve te njegove ideje i aktivnosti ja sam svoju recenziju i svoje predstavljanje nazvao: političar, lider, državnik, a to je definitivno Dragan Čović kroz ovo što čitamo u ovoj knjizi, ali i kroz svoj politički opus koji poznajemo – naglasio je Tomić u izjavi za novinare.

Osim autora i rektora Tomića, o knjizi su govorili i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić  te profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević.

Promociju knjige organizirala je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH), a nazočile su joj brojne ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života, među kojima predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, te gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

VIII. Nagradni natječaj na temu »Pobijeni hercegovački franjevci«

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2018. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »IX. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2018. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Vicepostulatura moli sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Svima unaprijed zahvaljuju!

Skladba Franje Kraljevića – ‘Bože, nek’ se nikad ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari