Pratite nas

Politika

Rasprava o novom Ustavu u Parlamentarnoj skupštini BiH

Objavljeno

na

Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) sa Sveučilišta u Mostaru organizira Simulirani parlament 2019. koji će se održati 15. svibnja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Predmet ovogodišnje simulacije je „Novi Ustav Bosne i Hercegovine“.

S obzirom da ovu temu ističemo kao temu od presudnog značaja za održivost i budućnost Bosne i Hercegovine, smatramo nužnim da se čuje glas mladih po ovom pitanju.

Kao i dosadašnjih godina, uz HSPF, u ovome projektu će sudjelovati Studentska organizacija Fakulteta političkih nauka Banja Luka te Studentska organizacija Fakulteta političkih nauka SPONA Sarajevo.

Svečano otvaranje Simuliranog parlamenta 2019. bit će upriličeno u Plavoj dvorani na četvrtom katu u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, sa početkom u 10 sati. Izjave za medije bit će organizirane u 9:30.

Generalni pokrovitelj projekta je Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Medijski pokrovitelji su BHRT i Dnevnik.ba.

Sve navedeno govori o jedinstvenosti ovoga projekta, koji kao nijedan drugi okuplja studente politologije i drugih društvenih znanosti iz Mostara, Sarajeva i Banja Luke i studentima pruža mogućnost stjecanja iskustva iz praktične domene te ima krucijalni značaj u razvijanju prezentacijskih i govorničkih vještina svih sudionika.

HSPF je studentska, nevladina udruga neprofitnog karaktera koja okuplja studente koji se zanimaju za društveno-političke procese. Osnovana je 2009. godine te je registrirana pri Ministarstvu pravde BiH od 15. kolovoza 2011. godine, sa svojim žiro-računom, internetskim portalom i radijskom emisijom.

Ovim putem zahvaljujemo našim partnerima: Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru, Vlada Županije Hercegovačko-neretvanske, JP Elektroprivreda HZ HB, Grad Široki Brijeg i Kopirnica Zrinjski, priopćili su iz HSPF-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac za slovensko ‘Delo’: Predsjednička kampanja u Hrvatskoj je izrazito ‘desna i protumanjinska’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička kampanja u Hrvatskoj vodi se s izrazito desnih i protumanjinskih pozicija, a zadnjih se nekoliko godina u društvu se generira “ideologija mržnje”, čemu bi se morali suprotstaviti vladajuće i oporbene stranke i građani, ustvrdio je u razgovoru za ljubljansko “Delo” saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

“Kampanja za predsjedničke izbore, a posebno među desnim kandidatima, vodi se za sada s izrazito desnih pozicija. To u našim okolnostima znači s protumanjinske i protivsrpske pozicije, s pozicije krajnjeg povijesnog revizionizma. Time se lako generira ideologija mržnje, što se je vidjelo zadnjih tjedana u odsutnosti njihove osude nasilja protiv Srba i pozivima nekih kandidata na zabranu SDSS-a i njenog predsjednika”, kazao je Pupovac u razgovoru za vodeći slovenski list koji je objavljen u petak.

Takvi “retrogradni procesi” negativno utječu na odnose Hrvatske i Srbije i na hrvatsko-srpske odnose općenito jer se otvorena pitanja “ne rješavaju, nego koriste kao sredstvo za političke sukobe”, umjesto “obnove povjerenja i suradnje dviju država i dva naroda u procesu europeizacije” cijele regije, naveo je u razgovoru čelnik SDSS-a.

“Umjesto toga, održava se ili produbljuje nepovjerenje, a europeizacije se prakticira kao balkanizacija u pogrdnom smislu te riječi”, smatra Pupovac.
“Taj se je retrogradni proces počeo razvijati nakon oslobađajuće presude dvojice generala u Haagu 2012. godine, a ojačao je 2012. nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju”, naveo je Pupovac, dodavši kako je sve onda doseglo “vrhunac” prosvjedima prilikom postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru.

U toj je kampanji protiv ćirilice na žalost, kako je dodao, sudjelovao i dio katoličkog svećenstva, a desne udruge i nova vlada nakon Milanovićeve to su pretvorile u “državnu politiku”.

Te su kampanje ostavile duboko korijenje u hrvatskom društvu s ambicijom da se prošire i postanu dominantni stup u političkom životu, onako kako se to događa i u nekim drugim europskim državama, navodi Pupovac u razgovoru za “Delo”.

Ponovio je i svoja poznata stajališta o slučajevima povijesnog revizionizma, spomenuvši relativizaciju Jasenovca i NDH, te istaknuo kako je antifašizam “temelj današnje Europe”, a da, ako se to negira, onda se ne zna “što je moralno, a što amoralno, što je istinito, a što ne i što je dozvoljeno, a što nije”.
Nijekanje ustaških zločina u Jasenovcu i relativizacija NDH jedan je od najtežih oblika revizionizma, kazao je Pupovac, napomenuvši da su posljedice toga opasne za katoličko-pravoslavne i hrvatsko-srpske odnose, ali “i za Europu”.

To otvara prostor i za druge povijesne revizionizme, priprema teren za obnovu zločinskih ideologija koje su dovele do koncentracijskih logora kao politike, ideologije nacizma i ustaštva, kazao je predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, te se založio za stvaranje široke političke platforme kojom bi se te stvari popravilo, a u kojoj bi sudjelovale vodeće političke stranke i građani.

Kako bi se politika zaštitila od rizika koje donosi ekstremna desnica, potrebno je stvoriti svijest o tom riziku za cijelo društvo, a u tome bi morale sudjelovati svi oni kojima je stalo do toga da ekstremne desne politike ne postanu nacionalni politički mainstream, naveo je Pupovac.

On je odgovorio i na pitanje o tome ne doprinosi li neraspoloženju prema Srbima u Hrvatskoj i atmosferi o kojoj govori i to da većina srpskih zločina iz devedesetih godina još nije istražena, a akteri sudski procesuirani, s čime se nije složio.

“U Hrvatskoj u zadnjih 5-6 godina djeluju snage koje tvrde da Srbi nisu bili kažnjeni. Zapravo je sasvim obrnuto, jer za zločina protiv Srba, poput etničkog čišćenja i kršenja međunarodnog prava, za onemogućavanje vraćanja izbjeglica, skoro nitko nije odgovarao. Tom pričom da Srbi nisu odgovarali za ratne zločine želi se zapravo održavati ratnu atmosferu, poništiti rezultate mirne reintegracije istočne Slavonije te nagnati Srbe s tog područja da se isele”, ustvrdio je Pupovac. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lovro Kuščević postao član Odbora za zakonodavstvo

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove odlučio je u petak poslati pismo klubovima zastupnika sa zahtjevom da mu do 15. listopada predlože kandidate za viceguverenera Hrvatske narodne banke (HNB) s obzirom da 25. listopada istječe šestogodišnji mandat Nevenu Barbaroši.

Guvernera, zamjenika i viceguvernere HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje i na osnovi mišljenja saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Barbaroša, kojeg je Sabor viceguvernerom imenovao 25. listopada 2013., u HNB-u koordinira poslove iz područja Sektora platnog prometa.

HNB ima šest viceguvernera, Sabor je ljetos drugi šestogodišni viceguvernerski manadat povjerio Michaelu Faulendu i Bojanu Frasu.

Nakon što ljetošnje rekonstrukcije Vlade, odnosno povratka nekih ministra u zastupničke klupe, te odlaska nekih zastupnika u izvršnu vlast, Odbor je odobrio promjene u sastavima saborskih radnih tijela.

Kuščević u Odboru za zakonodavstvo
Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić imenovan je voditeljem Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentranoj skupštini Vijeća Europe, te članom Odbora za poljoprivredu.

Vesnu Bedeković, koja je postala ministrica za demografiju na mjestu predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, zamijenit će Irena Vukasnović Petrijevčanin (HDZ).

Bivši ministar uprave Lovro Kuščević, koji se vratio u Sabor i kojemu je na zahtjev DORH-a, ukinut imunitet, postaje član Odbora za zakonodavstvo.

“Nije cvijet u Odboru za zakonodavstvo”, konstatirao je tom prilikom Silvano Hrelja (HSU).
Odluke Odbora treba potvrditi Hrvatski sabor.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari