Pratite nas

Herceg Bosna

RASPUDIĆ: Jedinstvo u podjeli ili podijeljeno jedinstven

Objavljeno

na

Aktualni prijedlog SDA o administrativnom preustroju Mostara u dvije općine uzburkao je duhove i iznio na površinu sve višegodišnje licemjerje, petljavine i prijetvornosti većine političkih aktera u i oko hercegovačke prijestolnice.

[ad id=”93788″]

Mostar je kraj rata dočekao kao podijeljen grad. Nakon 1995. u gradu su paralelno tekla dva procesa, s jedne strane bila je gruba stvarnost na terenu koja se očitovala u činjenici da je većina stanovništva de facto podijeljen grad prihvatila kao trajno stanje, pa smo imali fenomen zamjene stanova iz istočnog za zapadni dio i obratno, gdje su ljudi u formalno jedinstvenom gradu mijenjali stan u “tuđem” dijelu grada za drugi, ponekad na samo par stotina metara zračne udaljenosti, samo da bi se našli na “svojoj” strani, među njima i neki istaknuti političari koji su se javno silno zalagali za jedinstveni grad, “kakav je nekad bio”.

Piše: Nino Raspudić

nino raspudićIstovremeno je na površini išla priča o jedinstvenom gradu, golema sredstva uložena su u obnovu, projekte NGO-a, funkcioniranje zajedničke administracije. Grad je u početku bio preustrojen u šest općina, tri s hrvatskom, tri s bošnjačkom većinom, i “distrikt”, središnju zonu koja je trebala postati jezgra i model za buduće funkcioniranje zajedničkog grada. Sljedeći korak bio je administrativno jedinstven grad, ali s nakaradnim statutom. Činjenicu da su politički najslabiji faktor u BiH Hrvati su osjetili i iznimkom koja je napravljena za Mostar, jedini veći grad u kojem su ostali u većini. Ni u Sarajevu, ni u Banja Luci, ni u Travniku, ni u Bugojnu, ni u Konjicu, ni u Derventi nije se u nacionalnoj strukturi gradskih vijeća fiksiralo stanje iz 1991. već samo u Mostaru, gdje su Hrvati ostali u većini. Dakle, tko je jamio – jamio, ali u Mostaru ne može. Moralno gledano, dok je još bilo potencijala za značajniji povratak izbjeglica u prvim godinama nakon rata, to je po sebi bilo ispravno, ali u cjelini gledano, krajnje nemoralno zato što je model bio partikularan, primijenjen samo na Mostar i nije se proširio na druge gradove.

Jedna od novosti uvedenih famoznim statutom bila je i ravnopravna zastupljenost predstavnika Srba u Gradskom vijeću, ali pošto su Srbi svedeni na petinu prijeratnog broja, praktično ih biraju Hrvati i Bošnjaci. Možeš zatvoriti vrata, ali će ti isti neriješeni problemi iskakati kroz prozor. Borba oko nacionalne dominacije je nastavljena i u novom okviru. I sve to kočilo je normalno funkcioniranje grada. Lokalni izbori u Mostaru na koncu su se pretvorili u popis stanovništva kroz dvije velike liste, uz kalkulacije oko izbora svojih “Srba” i ostalih, a po mogućnosti i nastojanje da hrvatska strana uvali u Vijeće i svog Bošnjaka, a bošnjačke svog Hrvata.

Statut je na koncu proglašen neustavnim jer diskriminira građane, budući da u izborima za Gradsko vijeće glas u (većinski hrvatskoj) Izbornoj jedinici Jugozapad vrijedi pet puta manje nego glas u susjednoj (gotovo apsolutno bošnjačkoj) izbornoj jedinici. Nakon što je sud srušio statut, bošnjačka strana (SDA) se oglušila na provedbu izmjene pa prošli lokalni izbori nisu ni održani. Mostar se još jednom pokazao kao čudo od grada u kojem su i gradonačelnik i Gradsko vijeće godinama izvan mandata, a život i dalje nekako “klapa” dalje.

Jednako kao što su bošnjački političari u Mostaru u godinama iza rata lagali i glumili da su za jedinstven grad, dobivajući tako simboličke poene dobrih multi-kulti momaka kod međunarodne zajednice, a istovremeno opstruirali povratak u Istočni Mostar, danas jedan od etnički najhomogenijih gradskih područja u BiH, tako danas Bošnjaci s pravom mogu sumnjati u iznenada probuđenu ljubav prema jedinstvenom, cjelovitom Mostaru kod HDZ-a.

Hrvatskim političarima je nakon godina i godina autogolova došlo iz primarnog mjesta brige u glavu da je Hrvata u Mostaru više, da su demografski, prije svega zbog zaleđa zapadne Hercegovine, ali i ekonomski, kulturno, sportski, znanstveno jača strana. Sveučilištu u Mostaru danas gravitiraju mladi Hrvati od Posavine, središnje Bosne do juga Dalmacije. Prirodni procesi vode ka tome da će hrvatska komponenta u Mostaru biti sve jača i jača.

SDA je toga svjesna i sada izvodi stvari na čistac. Razumljive su frustracije mostarskih Bošnjaka i to da ne žele u funkciji općebošnjačke strategije igranja na građansku priču biti lokalne političke žrtve, jer su Hrvati u Mostaru u poziciji u kojoj su Bošnjaci u Federaciji.

Prijedlog SDA o preustroju Mostara je zlonamjerno interpretiran kao podjela grada, stvaranje dva geta, uz pitanja hoće li se osam tisuća Bošnjaka iz zapadnog dijela grada sada seliti u istočni i slične stupidarije.

SDA nije predložila gradnju par kilometara zida duž bulevara i Neretve, kao u Belfastu, gradu u Velikoj Britaniji odakle nam često drže lekcije, a gdje su dvije zajednice fizički odijeljene zidovima, već želi administrativni preustroj, unutar kojeg Bošnjaci neće moći biti preglasani. U praksi bi formiranje dvije općine značilo i da će se dva budžeta koja cijelo vrijeme neformalno postoje u sivoj zoni ispod stola, formalizirati, jer nema više potrebe da se glumi predstava za međunarodnu zajednicu.

Preustroj grada u dvije općine osigurao bi da Bošnjak bira sam sebi vlast u općini “Mostar Istok”, ali bi dovela do još bržeg povećanja ekonomskog, infrastrukturnog, kulturnog i inog jaza između dva dijela grada. Zapadni dio bi dodatno ekonomski prodisao kad bi skinuo s proračuna nerazvijeniji istočni.

Politički gledano, umjesto da se kao do sada nužno homogeniziraju oko dvije liste kako bi se preglasalo “protivničku” stranu, čitaj – uvalilo svoje Srbe i ostale u Vijeće, u dvije općine bi mogao zaživjeti lokalni politički pluralizam. Što bi u toj promjeni bilo s pozicijom Srba?

U jedinstvenoj mostarskoj općini su politička moneta za potkusurivanje, u dvije općine, uz zajamčena mjesta, mogli bi imali mogućnosti doista sami izabrati svoje predstavnike. Licemjerno je to što sarajevskim medijima koji se oglašavaju oko Mostara nije problem to što je i Sarajevo podijeljeno ne samo u nacionalno homogene općine, nego i u dva entiteta.

Komentirajući prijedlog SDA može se zlonamjerno govoriti o “podjeli Mostara”, ako je moguće dijeliti nešto što je već podijeljeno, ali i dobronamjerno o “administrativnom preustroju”, koji bi grad učinio funkcionalnijim bez natezanja preko i ispod stola. Hrvatska strana nema razlog da ne pristane na preustroj grada u dvije općine sa zajedničkim gradskim službama, ali fingirat će da je za “jedinstven i cjelovit grad” jer joj je Mostar, gdje je jača, glavni adut u igri oko preustroja na razini cijele Federacije.

[ad id=”93788″]

Mostar je opet žrtva šireg neriješenog stanja u državi. Ono što uvijek vrijedi istaknuti je da Mostar nije negativni “grad slučaj”, nego je pravi fenomen to koliko se ljudi u Mostaru svih ovih godina u osnovi ponašaju normalno, uzevši u obzir nenormalnu situaciju zadnjih četvrt stoljeća, što je kulminiralo činjenicom da u gradu više nema ni lokalnih izbora ni prave vlasti.

Pariz, London ili New York bi u takvim okolnostima okončali u kaosu, Mostar je, unatoč svim jadima, pogotovo onima koji se o njemu najviše “brinu”, nevjerojatno žilav grad.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Mile Bogović: ‘Oni koji su ih pobili nisu imali kulture da ih pokopaju’

Objavljeno

na

Objavio

foto: kamenjar.com

Na Groblju mira na Bilima iznad Mostara i Širokog Brijega u subotu je održana misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje je predvodio gospićki biskup u miru Mile Bogović, koji se u svojoj propovijedi istaknuo kako je sveti zadatak svakog pokopati pa i onoga koji je bio osuđen, istaknuvši kako je i Isus bio osuđen i pokopan.

Ustvrdio je kako je pred našim naraštajem veliki zadatak, a to je pokapanje mrtvih koji su nakon što su pobijeni bacani u razne jame.

–  Oni koji su ih pobili nisu imali kulture da ih pokopaju – kazao je biskup u miru Mile Bogović istaknuvši kako ne želi poticati zlu krv prema mučiteljima već želi da se pokopaju mrtvi.

Po njegovim riječima, Krbavsko polje je središte stradanja Hrvata te da je zbog toga sagrađena Crkva hrvatskih mučenika u Udbini.

Govoreći o ubijenima koji nisu pokopani, biskup Bogović je kazao kako bi najbolje bilo da se svi identificirani pokopaju na njihovo obiteljsko groblje, a oni neidentificirani da se pokopaju na Krbavskom polju podno Crkve hrvatskih mučenika gdje će biti izgrađeno Groblje mira.

Nakon svete mise održan je komemorativni dio te su položeni vijenci u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Komemoracija na Bilima održana je u okviru obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma, koji se obilježava 23. kolovoza, a u organizaciji Odjela HNS-a BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat.

Groblje mira

Groblje mira – foto Kamenjar.com

U ime Odjela HNS-a BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat nazočnima se u komemorativnom dijeliu obratio Ilija Vrljić,  koji je govorio o izgradnji Memorijalnog centra “Groblje mira”.

Podsjetio je kako je 2013. godine položen kamen temeljac, te da je 2016. godine završena izgradnja kapelice i kosturnice te je ograđen kompleks Groblja mira.

– Ove godine završena je izgradnja podzemne infrastrukture i postavljena je kontura za postavljanje križeva – istaknuo je Vrljić.

Projekt izgradnje Memorijalnog centra “Groblje mira” na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.

Povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Miljenko Stojić kazao je kako su postavljeni prvi križevi za pobijene svećenike i jednu časnu sestru Reginu Milas, te da Memorijalni centar “Groblje mira” dobiva svoje obrise.  Komisija nastavlja sa svojim radom i  s popisom ubijenih u BiH i u Hrvatskoj, poručio je fra Miljenko.

biskup Mile Bogović i fra Miljenko Stojić

biskup Mile Bogović i fra Miljenko Stojić

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je “kako su nas danas  iznova okupila sjećanja na prošla vremena, vrijeme užasa”.

–  Groblje mira za sve vas okupljene postaje jedna velika zadušna svijeća za sve naše žrtve totalitarizama. Ovaj Europski dan sjećanja uspio je napraviti dan ponosa. Trebalo nam je nekoliko godina da načinimo nešto prepoznatljivo – spomen s kojim ćemo živjeti. Ovo mjesto će nam omogućiti da ne tragamo vječno za prošlošću – poručio je Čović.

Istaknuo je kako se mora završiti ovaj veliki projekt kako bi naraštaji koji dolaze mogli u miru osmišljavati svoj život i graditi svoju budućnost.

–  Zato ovo i jeste Groblje mira, mjesto mira. Ispisat će ono još mnogo stranica naše povijesti ali i biti učitelj budućnosti. Nema boljeg mjesta da se naše razlike pretvore u zajedništvo od mjesta pokopa tih razlika – kazao je Čović.

–  Donesimo svoje križeve, tisuće njih i skinimo taj teret odgovornosti prema prošlosti. Naši najmiliji će biti ponosni. Ispisane povijesti kroz sudbine tisuće križnih putova donijet će svoj blagoslov na ovo mjesto mira – istaknuo je Čović naglasivši kako će ovo mjesto biti najvjerodostojniji prikaz sudbine hrvatskog naroda.

Pozvao je okupljene na jedinstvo i zajedništvo, jer je, kako je kazao, previše onih koji bi i “dalje živjeli na našim razlikama i podjelama”.

Današnjoj svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda iz BiH i Republike Hrvatske, među kojima i član Predsjedništva BiH Dragan Čović i generalni konzul RH u Mostaru Marko Babić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Širokobriježani obilježili Dan grada i blagdan Velike Gospe

Objavljeno

na

Objavio

Foto Jabuka.tv

Koncertom hrvatskog glazbenika Joška Čagalja Jole na Trgu širokobrijeških žrtava u srijedu je završeno obilježavanje Dana grada i blagdan Velike Gospe.

Već tradicionalno, na taj blagdan Široki Brijeg posjeti velik broj ljudi, uglavnom Širokobriježana raseljenih diljem svijeta i njihovih gostiju.

Tako je bilo i tijekom jučerašnjeg dana.

Najveća širokobriješka fešta povodom proslave Dana Grada Širokog Brijega prošla je u najboljem redu.

Kako je za portal Jabuka.tv potvrđeno iz nadležnih institucija i službi, tijekom i poslije koncerta Joška Čaglja Jole u Širokom Brijegu nije evidentiran nijedan incident, a gradsko područje u ranim jutarnjim satima bilo je posve čisto.

Nemamo evidentiran nijedan slučaj remećenja javnog reda i mira niti je bilo ikakvih prijava. Proslava Dana Grada Širokog Brijega prošla je bez ikakvih incidenata, izjavio je za portal Jabuka.tv Dražan Bošnjak, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke.

Iako se tijekom proslave Dana Grada i koncerta na središnjem gradskom trgu te zabavljanja u širokobriješkim kafićima moglo vidjeti dosta otpada, ulice Stjepana Radića, fra Didaka Buntića i Antuna Mihanovića već u četvrtak ujutro bile su posve čiste.

Od oko 5 sati ujutro provodili smo koordiniranu akciju čišćenja gradskih površina. Naši djelatnici prvo su očistili krupniji otpad, potom je ulice i gradske površine čistilo naše višenamjensko komunalno vozilo “Muvo”, a završno pranje obavili su širokobriješki vatrogasci, izjavio je za portal Jabuka.tv Zoran Slišković, ravnatelj JKP “Čistoća” d.o.o. Široki Brijeg.

U akciji čišćenja gradskih ulica i drugih površina sudjelovala su dva vatrogasca i jedno vozilo Vatrogasnog društva Široki Brijeg.

Uspješne akcije čišćenja gradskih površina već su postale i tradicijom kojom se Širokobriježani uistinu mogu ponositi.

Sinoćnja fešta i brzo čišćenje gradskih površina na ponos su Gradu. Možemo priželjkivati da ovakve manifestacije uvijek prođu kao ove godine, trudeći se samo dizati ih na još višu razinu, zaključio je Slišković u izjavi za portal Jabuka.tv /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari