Pratite nas

Događaji

Raspudić: Postavlja se pitanje jesmo li zreli za komunikaciju?

Objavljeno

na

Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta priredio je u srijedu, 4. svibnja okrugli stol o temi „Komunikacija i milosrđe: izazov za hrvatski medijski prostor” u povodu 50. Svjetskog dana društvenih komunikacija, prenosi Informativna katolička agencija.

Dvorana „Bl. Alojzija kardinala Stepinca” bila je premala da primi sve zainteresirane, pa je dio slušateljstva rad pratio preko video-linka u predavaonici, a zainteresirani su mogli okrugli stol pratiti i putem interneta.

[ad id=”93788″]

Uvodeći u samo događanje dr. sc. Krunoslav Novak je svim novinarima čestitao njihov dan, te izrazio nadu da će ovaj okrugli stol progovoriti o izazovima stavljenima u medijski prostor. Čestitkama se pridružio i rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić, rekavši okupljenim medijskim djelatnicima: „Znam koliko je vaša zadaća odgovorna i važna, teška izazovna, ali sam siguran da uz sve poteškoće ima puno radosti i spremnosti na traženje i služenje istini”.

Pročelnik Odjela komunikologije izv. prof. dr. sc. Jerko Valković je istaknuo da se organizacijom ovoga okruglog stola, Hrvatsko katoličko sveučilište i konkretno Odjel za komunikologiju, žele uključiti i dati svoj prinos u promišljanju naše javnosti i našega medijskog prostora. Razvijanje dijaloga unutar društva i poticanje interkulturalnog dijaloga jedna je od posebnih zadaća koja stoji pred tim mladim Odjelom HKS-a, rekao je Valković, te zahvalio na spremnosti svim uvodničarima, kao i zainteresiranoj publici.

U izlaganju „’Vjerski mediji’ – doprinos izgradnji „kulture susreta” mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glas Koncila fokusirao se na crkvene medije Glas Koncila, mjesečnik Kanu i Hrvatski katolički radio. Kultura susreta predstavlja stvaranje prostora u kojem bi se ostvarivalo uvažavanje drugih kakvi jesu, davanje pozornosti drugačijima, dobrohotan odnos prema drugačijima, davanje prostorima malenima i marginaliziranima. Crkveni mediji, osobito ova tri, pokušavaju dati svoj doprinos na tom planu tumačenjem i poticanjem dijaloga, rekao je. Naglasio je kako sadržaji koje objavljuju crkveni mediji „pomažu u formiranju suvremenih katolika, formiranju onih Isusovih učenika koji su sposobni nositi se sa izazovima ovoga sadašnjega časa”. K tomu, brojni poticaji dolaze iz crkvenih medija za stvarnu demokratizaciju hrvatskoga društva, za stvarno oslobađanje hrvatskoga društva, jer osnovni preduvjet da bi se mogao dogoditi dijalog je sloboda. Stoga je Miklenić zaključio, kako „ova tri medija daju obilje građe kao ponudu za izgradnju kulture susreta u hrvatskom društvu”.

Izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu u izlaganju „Govor mržnje ili sloboda javnoga govora?” zapitao se: „Što je sloboda javnoga govora, a što je govor mržnje? I gdje su granice?” Naime, iz tih pitanja proizlazi i pitanje osobne slobode izražavanja vlastitoga mišljenja svakoga od nas, bez obzira na koji način sudjelujemo u javnosti i u demokratskom javnom diskursu. Kada danas čujemo da se u medijske slobode i slobodu javnoga govora ne smije dirati, ali i istodobne prozivke za govor mržnje, često se pitamo: smijemo li uopće javno zastupati svoje stavove, smijemo li isticati svoje vrednote, a da nas netko zbog toga ne optuži za govor mržnje, upitao je Labaš, te podsjetio kako govor mržnje, kleveta, laž, kaljanje obraza, skandal, ubojstvo, itd. su moralni delikti, jer su u suprotnosti sa zdravim razumom, koji u ovim slučajevima zahtjeva da čovjek svoje vlastite interese (ugodno ili korisno dobro ujedinjeno s deliktom) podvrgne stvarnim interesima drugih. Na kraju je naglasio, kako je posljedica slobode odgovornost. No, rijetki danas žele govoriti o novinarskoj odgovornosti.

Izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govorio je na temu „Vjerodostojnost i kvaliteta u raljama čitanosti i gledanosti”. Osvrnuo se na ponudu tiskovina koju “prodaju” naslovnice, kao i na elektroničke medije koji privlače senzacijama. Stoga, krajnje je vrijeme da umjesto tzv. broja ulaza na stranicu ili članak počnemo mjeriti: profesionalizam u pristupu, kredibilitet s obzirom na „minuli rad”, izvornost sadržaja, etičnost, korisnost za čitatelje i zajednicu, zanimljivost i atraktivnost u načinu prezentiranja, neovisnost, nepristranost u odnosu na politiku i interesne skupine i posebnost u odnosu na konkurenciju.

Ivana Petrović, novinarka televizije Nova TV, u svom izlaganju „Hrvatski medijski prostor – mjesto susreta ili izvor sukoba?” upozorila je, kako se u hrvatskom medijskom prostoru premalo organiziraju relevantni susreti sudionika političke, društvene, pa čak i kulturne scene. Također je upozorila na zabrinjavajuće rasprave/komentare koje možemo svakodnevno čitati na društvenim mrežama a koji šire govor mržnje.

Doc. dr. sc. Ivica Šola, Odjel za komunikologiju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, u svome je osvrtu istaknuo kako „dobra satira počiva na ideji, a kod nas je loša satira jer počiva na ideologiji. To što se u Hrvatskoj pokazuje satirom je pokazatelj oskudnosti duha, oskudnosti ideja”. Na kraju je podsjetio i na duhovitost/satiru u Bibliji, te rekao kako „Isus nije nikoga uvrijedio, jer je imao jasnu ideju čovjeka, jasnu ideju Boga”.

Novinar Večernjeg lista Dražen Ćurić je u izlaganju „Mediji – protagonisti ili žrtve ideologija!” ustvrdio, kako je „legitimno zastupati određeni svjetonazor i ideje, ali to nikako ne smije biti na štetu općeg dobra. Jako je važno profesionalno poštenje kako se neki medij ne bi pretvorio u propagandno sredstvo određene ideologije”.

Na pitanje „Umire li profesionalno novinarstvo?” Branimir Bilić, novinar Hrvatske radiotelevizije je odgovorio: „Moj odgovor je da!”, i to na lokalnoj i globalnoj razini stoga „što je moralo prepustiti mjesto oglašivačkom, korporacijskim, sigurno-obavještajnom, i tzv. novinarstvu potrošaštva i industrije zabave. U današnjim medijima istina je postala krimen, manipulacija zakon, a profesionalnost, etičnost, sloboda i odgovornost već su jučer izgubili bitku na tzv. slobodnom svjetskom tržištu prodaje i rasprodaje različitih informacija”.

Doc. dr.sc. Nino Raspudić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, na pitanju „Jesmo li zreli za komunikaciju (osluškujući drugoga)?” je ukazao na problem, tj. da se 26 godina nakon promjene političkoga sistema postavlja to pitanje. Podsjetio je na činjenice, „da bi bilo komunikacije moramo prihvatiti da drugi ima ista komunikacijska prava, ali i komunikacijske obveze. Dakle, unutar istosti, prava, mora biti i različitosti u stajalištima, vrijednostima, interesima, što je važno za demokratsko društvo”.

Nakon izlaganja uslijedila je živa rasprava u kojoj su polemizirali uvodničari međusobno, a publika je imala priliku postaviti pitanja.

narod.hr/IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari