Pratite nas

Događaji

Raspudić: Postavlja se pitanje jesmo li zreli za komunikaciju?

Objavljeno

na

Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta priredio je u srijedu, 4. svibnja okrugli stol o temi „Komunikacija i milosrđe: izazov za hrvatski medijski prostor” u povodu 50. Svjetskog dana društvenih komunikacija, prenosi Informativna katolička agencija.

Dvorana „Bl. Alojzija kardinala Stepinca” bila je premala da primi sve zainteresirane, pa je dio slušateljstva rad pratio preko video-linka u predavaonici, a zainteresirani su mogli okrugli stol pratiti i putem interneta.

[ad id=”93788″]

Uvodeći u samo događanje dr. sc. Krunoslav Novak je svim novinarima čestitao njihov dan, te izrazio nadu da će ovaj okrugli stol progovoriti o izazovima stavljenima u medijski prostor. Čestitkama se pridružio i rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić, rekavši okupljenim medijskim djelatnicima: „Znam koliko je vaša zadaća odgovorna i važna, teška izazovna, ali sam siguran da uz sve poteškoće ima puno radosti i spremnosti na traženje i služenje istini”.

Pročelnik Odjela komunikologije izv. prof. dr. sc. Jerko Valković je istaknuo da se organizacijom ovoga okruglog stola, Hrvatsko katoličko sveučilište i konkretno Odjel za komunikologiju, žele uključiti i dati svoj prinos u promišljanju naše javnosti i našega medijskog prostora. Razvijanje dijaloga unutar društva i poticanje interkulturalnog dijaloga jedna je od posebnih zadaća koja stoji pred tim mladim Odjelom HKS-a, rekao je Valković, te zahvalio na spremnosti svim uvodničarima, kao i zainteresiranoj publici.

U izlaganju „’Vjerski mediji’ – doprinos izgradnji „kulture susreta” mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glas Koncila fokusirao se na crkvene medije Glas Koncila, mjesečnik Kanu i Hrvatski katolički radio. Kultura susreta predstavlja stvaranje prostora u kojem bi se ostvarivalo uvažavanje drugih kakvi jesu, davanje pozornosti drugačijima, dobrohotan odnos prema drugačijima, davanje prostorima malenima i marginaliziranima. Crkveni mediji, osobito ova tri, pokušavaju dati svoj doprinos na tom planu tumačenjem i poticanjem dijaloga, rekao je. Naglasio je kako sadržaji koje objavljuju crkveni mediji „pomažu u formiranju suvremenih katolika, formiranju onih Isusovih učenika koji su sposobni nositi se sa izazovima ovoga sadašnjega časa”. K tomu, brojni poticaji dolaze iz crkvenih medija za stvarnu demokratizaciju hrvatskoga društva, za stvarno oslobađanje hrvatskoga društva, jer osnovni preduvjet da bi se mogao dogoditi dijalog je sloboda. Stoga je Miklenić zaključio, kako „ova tri medija daju obilje građe kao ponudu za izgradnju kulture susreta u hrvatskom društvu”.

Izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu u izlaganju „Govor mržnje ili sloboda javnoga govora?” zapitao se: „Što je sloboda javnoga govora, a što je govor mržnje? I gdje su granice?” Naime, iz tih pitanja proizlazi i pitanje osobne slobode izražavanja vlastitoga mišljenja svakoga od nas, bez obzira na koji način sudjelujemo u javnosti i u demokratskom javnom diskursu. Kada danas čujemo da se u medijske slobode i slobodu javnoga govora ne smije dirati, ali i istodobne prozivke za govor mržnje, često se pitamo: smijemo li uopće javno zastupati svoje stavove, smijemo li isticati svoje vrednote, a da nas netko zbog toga ne optuži za govor mržnje, upitao je Labaš, te podsjetio kako govor mržnje, kleveta, laž, kaljanje obraza, skandal, ubojstvo, itd. su moralni delikti, jer su u suprotnosti sa zdravim razumom, koji u ovim slučajevima zahtjeva da čovjek svoje vlastite interese (ugodno ili korisno dobro ujedinjeno s deliktom) podvrgne stvarnim interesima drugih. Na kraju je naglasio, kako je posljedica slobode odgovornost. No, rijetki danas žele govoriti o novinarskoj odgovornosti.

Izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govorio je na temu „Vjerodostojnost i kvaliteta u raljama čitanosti i gledanosti”. Osvrnuo se na ponudu tiskovina koju “prodaju” naslovnice, kao i na elektroničke medije koji privlače senzacijama. Stoga, krajnje je vrijeme da umjesto tzv. broja ulaza na stranicu ili članak počnemo mjeriti: profesionalizam u pristupu, kredibilitet s obzirom na „minuli rad”, izvornost sadržaja, etičnost, korisnost za čitatelje i zajednicu, zanimljivost i atraktivnost u načinu prezentiranja, neovisnost, nepristranost u odnosu na politiku i interesne skupine i posebnost u odnosu na konkurenciju.

Ivana Petrović, novinarka televizije Nova TV, u svom izlaganju „Hrvatski medijski prostor – mjesto susreta ili izvor sukoba?” upozorila je, kako se u hrvatskom medijskom prostoru premalo organiziraju relevantni susreti sudionika političke, društvene, pa čak i kulturne scene. Također je upozorila na zabrinjavajuće rasprave/komentare koje možemo svakodnevno čitati na društvenim mrežama a koji šire govor mržnje.

Doc. dr. sc. Ivica Šola, Odjel za komunikologiju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, u svome je osvrtu istaknuo kako „dobra satira počiva na ideji, a kod nas je loša satira jer počiva na ideologiji. To što se u Hrvatskoj pokazuje satirom je pokazatelj oskudnosti duha, oskudnosti ideja”. Na kraju je podsjetio i na duhovitost/satiru u Bibliji, te rekao kako „Isus nije nikoga uvrijedio, jer je imao jasnu ideju čovjeka, jasnu ideju Boga”.

Novinar Večernjeg lista Dražen Ćurić je u izlaganju „Mediji – protagonisti ili žrtve ideologija!” ustvrdio, kako je „legitimno zastupati određeni svjetonazor i ideje, ali to nikako ne smije biti na štetu općeg dobra. Jako je važno profesionalno poštenje kako se neki medij ne bi pretvorio u propagandno sredstvo određene ideologije”.

Na pitanje „Umire li profesionalno novinarstvo?” Branimir Bilić, novinar Hrvatske radiotelevizije je odgovorio: „Moj odgovor je da!”, i to na lokalnoj i globalnoj razini stoga „što je moralo prepustiti mjesto oglašivačkom, korporacijskim, sigurno-obavještajnom, i tzv. novinarstvu potrošaštva i industrije zabave. U današnjim medijima istina je postala krimen, manipulacija zakon, a profesionalnost, etičnost, sloboda i odgovornost već su jučer izgubili bitku na tzv. slobodnom svjetskom tržištu prodaje i rasprodaje različitih informacija”.

Doc. dr.sc. Nino Raspudić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, na pitanju „Jesmo li zreli za komunikaciju (osluškujući drugoga)?” je ukazao na problem, tj. da se 26 godina nakon promjene političkoga sistema postavlja to pitanje. Podsjetio je na činjenice, „da bi bilo komunikacije moramo prihvatiti da drugi ima ista komunikacijska prava, ali i komunikacijske obveze. Dakle, unutar istosti, prava, mora biti i različitosti u stajalištima, vrijednostima, interesima, što je važno za demokratsko društvo”.

Nakon izlaganja uslijedila je živa rasprava u kojoj su polemizirali uvodničari međusobno, a publika je imala priliku postaviti pitanja.

narod.hr/IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Dan otvorenih vrata HVU-a ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM

U splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u subotu je održan Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta (HVU) “Dr. Franjo Tuđman”, na kojem je predstavljen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Sveučilišta u Splitu i HVU-a Vojno pomorstvo, sveučilišni preddiplomski studijski programi Sveučilišta u Zagrebu i HVU-a Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje.

Posjetiteljima je također predstavljen preddiplomski i diplomski studij Aeronautike – smjer vojni pilot, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Kadeti prve godine Vojnog pomorstva održali su prezentaciju studijskih programa i organizacije rada tijekom studija te svih obveza i prednosti studiranja na vojnim studijima.

Nakon prezentacije, posjetitelji su imali priliku razgledati vojarnu, sportske terene, smještajne objekte te učionice i specializirane kabinete u kojima se provodi nastava i obuka. U obilazak je bilo uključeno i razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice te naoružanja i vojne opreme koje kadeti koriste u obuci.

Studijski program Vojno pomorstvo petogodišnji je integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij namijenjen obrazovanju budućih časnika Oružanih snaga RH. Studijski program omogućuje obrazovanje i za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova. Razvijen je u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” sa Sveučilištem u Splitu.

Završetkom studijskog programa stječe se akademski naziv magistar/magistra, inženjer/inženjerka vojnog pomorstva: smjer vojne nautike, smjer vojnog brodostrojarstva i smjer vojne elektrotehnike.

Prvi naraštaj kadeta Vojnog pomorstva upisan je u akademskoj godini 2018./19. u Splitu, navode iz MORH-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Prosvjed #Spasime: Potrebna je nulta stopa tolerancije na nasilje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

“Hrvatskoj je potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje”, poručili su u subotu prosvjednici okupljeni na Trgu kralja Tomislava s ciljem iskazivanja solidarnosti sa žrtvama nasilja te su pročitali zahtjeve koje će u ponedjeljak uputiti Vladi.

Na Trgu kralja Tomislava okupilo se više stotina prosvjednika u “pet do 12”, od kojih su mnogi nosili transparente, s porukama protiv obiteljskog nasilja: “Ljubav ne boli”, “Nasilje nije obiteljska stvar”, “Nemojmo popuštati”, “Svi smo odgovorni”, “Zločin, a ne prekšaj”, “Nulta stopa tolerancije”, “I ja sam žrtva nasilja”, “Žrtva nikad nije kriva”, “Hrabri ljudi”, “Djela, a ne riječ” i drugi.

Prosvjed je počeo čitanjem imena žrtava nasilja, nakon čega je uslijedila minuta šutnje. Desetak građana pridužilo se glumcima na pozornici te su istaknuli podatke o obiteljskom nasilju.

Posebno su istaknuli da postoji porast kaznenog djela nasilja u obitelji. Izmjenama Kaznenog zakona 2015. godine ponovno je uvedeno kazneno djelo nasilja u obitelji te je do kraja 2015. zabilježeno 145 kaznenih djela, 2016. godine 330 kaznenih djela, od čega 279 nad ženama, dok je 2017. broj kaznenih djela iznosio 552, od čega 464 nad ženama.

Organizatori su istaknuli kako se 90 posto slučajeva nasilja u obitelji procesuira kao prekršaj. Broj prekršaja nasilja u obitelji pada, ali se bilježi velik broj te je tako 2015. bilo 16 tisuća prekršaja, iduće godine 13 tisuća, a 2017. godine 12 tisuća prekršaja.

Naglasili su kako je u proteklih pet godina ubijena 91 žena u Hrvatskoj, što čini 47 posto svih ubojstava, a u 70 posto tih ubojstava, počinitelji su ženama bliske osobe te u više od polovice slučajeva njihovi intimni partneri.

Zajedno su, zatim odgovornima uputili 56 pitanja koja se tiču oblika nasilja, kazni, prava žrtava i zaštite djece, koja su nagrađena pljeskom i zvižducima okupljenih.

Organizatori inicijative #Spasime zatražili su neodložno provođenje svih mjera nužnih za smanjenje stope nasilja, naročito onog u obitelji, koje bi bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.

Pozivali su predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.

Između ostalog, zahtijevaju da sustav prestane jednako tretirati žrtve i nasilnike, efikasniju suradnju Državnog odvjetništva, policije i centara za socijalnu skrb, kao i zaštitu dostojanstva i sigurnosti žrtve prilikom provođenja sudskih postupaka.

Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno/obrazovnim ustanovama. Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga kako povećala se učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

Jedna od organizatorica prosvjeda inicijative #Spasime, Jelena Veljača, na kraju skupa obratila se okupljenima i poručila žrtvama da nisu sami.

“Čujemo vas, vidimo vas i nikada više nećete biti sami. Svi ovi ljudi su s vama. U ponedjeljak nosimo zahtjeve, uručujemo zahtjeve i čekamo dijalog. Nećemo stati dok ne dobijemo odgovore”, najavila je.

Prosvjed je uslijedio je nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #spasime, koja je okupila više od 48.000 ljudi, i pozvala građane na prosvjed. Prosvjed i grupa potaknuti su zločinom na Pagu gdje je otac s balkona bacio svoje četvero djece.

Prosvjed podrške žrtvama nasilja održan je i u Dubrovniku pred crkvom svetog Vlaha, te u Šibeniku, gdje se stotinjak prosvjednika okupio pred šibenskom Gradskom upravom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari