Pratite nas

Događaji

Raspudić: Postavlja se pitanje jesmo li zreli za komunikaciju?

Objavljeno

na

Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta priredio je u srijedu, 4. svibnja okrugli stol o temi „Komunikacija i milosrđe: izazov za hrvatski medijski prostor” u povodu 50. Svjetskog dana društvenih komunikacija, prenosi Informativna katolička agencija.

Dvorana „Bl. Alojzija kardinala Stepinca” bila je premala da primi sve zainteresirane, pa je dio slušateljstva rad pratio preko video-linka u predavaonici, a zainteresirani su mogli okrugli stol pratiti i putem interneta.

[ad id=”93788″]

Uvodeći u samo događanje dr. sc. Krunoslav Novak je svim novinarima čestitao njihov dan, te izrazio nadu da će ovaj okrugli stol progovoriti o izazovima stavljenima u medijski prostor. Čestitkama se pridružio i rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić, rekavši okupljenim medijskim djelatnicima: „Znam koliko je vaša zadaća odgovorna i važna, teška izazovna, ali sam siguran da uz sve poteškoće ima puno radosti i spremnosti na traženje i služenje istini”.

Pročelnik Odjela komunikologije izv. prof. dr. sc. Jerko Valković je istaknuo da se organizacijom ovoga okruglog stola, Hrvatsko katoličko sveučilište i konkretno Odjel za komunikologiju, žele uključiti i dati svoj prinos u promišljanju naše javnosti i našega medijskog prostora. Razvijanje dijaloga unutar društva i poticanje interkulturalnog dijaloga jedna je od posebnih zadaća koja stoji pred tim mladim Odjelom HKS-a, rekao je Valković, te zahvalio na spremnosti svim uvodničarima, kao i zainteresiranoj publici.

U izlaganju „’Vjerski mediji’ – doprinos izgradnji „kulture susreta” mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glas Koncila fokusirao se na crkvene medije Glas Koncila, mjesečnik Kanu i Hrvatski katolički radio. Kultura susreta predstavlja stvaranje prostora u kojem bi se ostvarivalo uvažavanje drugih kakvi jesu, davanje pozornosti drugačijima, dobrohotan odnos prema drugačijima, davanje prostorima malenima i marginaliziranima. Crkveni mediji, osobito ova tri, pokušavaju dati svoj doprinos na tom planu tumačenjem i poticanjem dijaloga, rekao je. Naglasio je kako sadržaji koje objavljuju crkveni mediji „pomažu u formiranju suvremenih katolika, formiranju onih Isusovih učenika koji su sposobni nositi se sa izazovima ovoga sadašnjega časa”. K tomu, brojni poticaji dolaze iz crkvenih medija za stvarnu demokratizaciju hrvatskoga društva, za stvarno oslobađanje hrvatskoga društva, jer osnovni preduvjet da bi se mogao dogoditi dijalog je sloboda. Stoga je Miklenić zaključio, kako „ova tri medija daju obilje građe kao ponudu za izgradnju kulture susreta u hrvatskom društvu”.

Izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu u izlaganju „Govor mržnje ili sloboda javnoga govora?” zapitao se: „Što je sloboda javnoga govora, a što je govor mržnje? I gdje su granice?” Naime, iz tih pitanja proizlazi i pitanje osobne slobode izražavanja vlastitoga mišljenja svakoga od nas, bez obzira na koji način sudjelujemo u javnosti i u demokratskom javnom diskursu. Kada danas čujemo da se u medijske slobode i slobodu javnoga govora ne smije dirati, ali i istodobne prozivke za govor mržnje, često se pitamo: smijemo li uopće javno zastupati svoje stavove, smijemo li isticati svoje vrednote, a da nas netko zbog toga ne optuži za govor mržnje, upitao je Labaš, te podsjetio kako govor mržnje, kleveta, laž, kaljanje obraza, skandal, ubojstvo, itd. su moralni delikti, jer su u suprotnosti sa zdravim razumom, koji u ovim slučajevima zahtjeva da čovjek svoje vlastite interese (ugodno ili korisno dobro ujedinjeno s deliktom) podvrgne stvarnim interesima drugih. Na kraju je naglasio, kako je posljedica slobode odgovornost. No, rijetki danas žele govoriti o novinarskoj odgovornosti.

Izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govorio je na temu „Vjerodostojnost i kvaliteta u raljama čitanosti i gledanosti”. Osvrnuo se na ponudu tiskovina koju “prodaju” naslovnice, kao i na elektroničke medije koji privlače senzacijama. Stoga, krajnje je vrijeme da umjesto tzv. broja ulaza na stranicu ili članak počnemo mjeriti: profesionalizam u pristupu, kredibilitet s obzirom na „minuli rad”, izvornost sadržaja, etičnost, korisnost za čitatelje i zajednicu, zanimljivost i atraktivnost u načinu prezentiranja, neovisnost, nepristranost u odnosu na politiku i interesne skupine i posebnost u odnosu na konkurenciju.

Ivana Petrović, novinarka televizije Nova TV, u svom izlaganju „Hrvatski medijski prostor – mjesto susreta ili izvor sukoba?” upozorila je, kako se u hrvatskom medijskom prostoru premalo organiziraju relevantni susreti sudionika političke, društvene, pa čak i kulturne scene. Također je upozorila na zabrinjavajuće rasprave/komentare koje možemo svakodnevno čitati na društvenim mrežama a koji šire govor mržnje.

Doc. dr. sc. Ivica Šola, Odjel za komunikologiju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, u svome je osvrtu istaknuo kako „dobra satira počiva na ideji, a kod nas je loša satira jer počiva na ideologiji. To što se u Hrvatskoj pokazuje satirom je pokazatelj oskudnosti duha, oskudnosti ideja”. Na kraju je podsjetio i na duhovitost/satiru u Bibliji, te rekao kako „Isus nije nikoga uvrijedio, jer je imao jasnu ideju čovjeka, jasnu ideju Boga”.

Novinar Večernjeg lista Dražen Ćurić je u izlaganju „Mediji – protagonisti ili žrtve ideologija!” ustvrdio, kako je „legitimno zastupati određeni svjetonazor i ideje, ali to nikako ne smije biti na štetu općeg dobra. Jako je važno profesionalno poštenje kako se neki medij ne bi pretvorio u propagandno sredstvo određene ideologije”.

Na pitanje „Umire li profesionalno novinarstvo?” Branimir Bilić, novinar Hrvatske radiotelevizije je odgovorio: „Moj odgovor je da!”, i to na lokalnoj i globalnoj razini stoga „što je moralo prepustiti mjesto oglašivačkom, korporacijskim, sigurno-obavještajnom, i tzv. novinarstvu potrošaštva i industrije zabave. U današnjim medijima istina je postala krimen, manipulacija zakon, a profesionalnost, etičnost, sloboda i odgovornost već su jučer izgubili bitku na tzv. slobodnom svjetskom tržištu prodaje i rasprodaje različitih informacija”.

Doc. dr.sc. Nino Raspudić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, na pitanju „Jesmo li zreli za komunikaciju (osluškujući drugoga)?” je ukazao na problem, tj. da se 26 godina nakon promjene političkoga sistema postavlja to pitanje. Podsjetio je na činjenice, „da bi bilo komunikacije moramo prihvatiti da drugi ima ista komunikacijska prava, ali i komunikacijske obveze. Dakle, unutar istosti, prava, mora biti i različitosti u stajalištima, vrijednostima, interesima, što je važno za demokratsko društvo”.

Nakon izlaganja uslijedila je živa rasprava u kojoj su polemizirali uvodničari međusobno, a publika je imala priliku postaviti pitanja.

narod.hr/IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari