Pratite nas

Magazin

Raspudić: ‘Spasimo klimu’ je postala jedna nasilna religija s totalitarnim obilježjima

Objavljeno

na

Dijete i klimatski aktivizam te “blackface” i kanadski izbori bile su teme Petog dana. Komentatori su bili: Lana Bobić, Aleksandar Musić i Nino Raspudić.

Raspudić je govoreći o Šveđanki Greti Thunberg, na pitanje može li jedna djevojčica od 16 godina znati dovoljno o znanosti, klimi i tržišnoj ekonomiji kazao:

„Naravno da ne može. To se može usporediti samo s „dječjim križarskim ratom.“

“Problem je ozbiljan – a to je zaštita okoliša. No, to se svodi na senzacionalizam, emocionalne manipulacije i moralne ucjene. Jer, istura se nevino dijete koje govori o tome i ako kritiziraš to što dijete govori, onda si ti zao čovjek koji napada dijete.“

“Vraćam se na tezu o klimatskom pokretu kao religiji. „Spasimo klimu“ je postala jedna nasilna religija s totalitarnim obilježjima s kojom su upleteni politički i ekonomski interesi.” – upozorio je Raspudić.

Također je rekao kako je zabrinjavajuće što se propagira da djevojčica ne ide u školu petkom. “Radi se o jednom dobro osmišljenom marketinškom projektu.” – zaključio je Raspudić.

“Ja nisam klimatolog, nisam fizičar, nisam kompetentan govoriti o tome. Ali ja znam što je znanstvena zajednica, što je slobodan dijalog i što je sučeljavanje argumenata.” – rekao je Raspudić i nastavio:

Problem je što ova dogmatska religija ‘Spasimo klimu’ sužava prostor akademske rasprave. Ako neki smatraju drugačije, čak i ljudi koji su angažirani oko zaštite okoliša, ako dovedu u pitanje to da je ljudska djelatnost utječe na promjenu klime, se žigošu kao nekakvi „redikuli“”.

Zatim je izdvojio argumente 7 talijanskih znanstvenika autora dokumenta „Europska deklaracija – nema klimatskog izvanrednog stanja“ koju je vrlo brzo potpisalo 500 znanstvenika diljem svijeta. Oni tvrde da je povećanje temperature manje od onog što je predviđala organizacija UN-a koja proučava klimatske promjene te kako je antropičko podrijetlo globalnog zatopljenja nedokazana hipoteza.

Posljedica tog pisma, ističe Raspudić, jest da su autori bili su izloženi pokušajima „začepljivanja usta“ i negativnoj medijskoj kampanji. To je zatim usporedio s postupcima vlasti u totalitarnim društvima.

„Mene u ovoj priči Greta ne zanima, niti ću o njoj govoriti. Zanima me narativ, argumenti i rješenja.“ – rekao je Aleksandar Musić.

“U njezinom kriku simptomatično je to da je on upućenom svjetskim liderima iz čega se može iščitati da s jedne strane imamo obespravljeno čovječanstvo, a s druge strane neke ohole lidere i da to prolongira krizu.

Realnost je ovakva: fosilna goriva su uzela maha jer su vrlo brzo i brutalno spustila cijenu prijevoza.

Zemlja je načeta jer proizvodnja hrane izrazito zagađuje, ali da nema te proizvodnje hrane kakvu imamo danas bi milijarde ljudi bile bez hrane.

“Moglo se iščitati i neko njurganje protiv ekonomskog rasta, što je jedna vrlo popularna floskulica koja uglavnom dolazi iz ljevije domene. Ali ekonomski rast nije nešto apstraktno nego je to ona razlika između života u siromaštvu i bijedi i koliko-toliko dostojanstvenog života”. – istaknuo je Musić.

„Što se tiče zapada, ono što je dobro jest da postoji politički pritisak odozdo.“ – primijetio je Musić. „Toga u Indiji i Kini, koja je zagađivač broj 1, nema.“

Raspudić je komentirao i kako je Greta došla u Ameriku, budući da nije htjela putovati avionom zbog emisije CO2, nego je doputovala jedrilicom koja ima solarne panele i sl. Ali, primijetio je Raspudić, trebalo bi se gledati koliko je CO2 emitirano dok su proizvedeni svi ti dijelovi te jedrilice.

Greta je suvremena Pavlik Morozov.” – rekao je Raspudić uspoređujući Gretu sa sovjetskim „junakom“ koji je izdao svoje roditelje Komunističkoj partiji jer su skrivali žito od prisilnog otkupa.
Komentirao je tako činjenicu da je Greta natjerala vlastite roditelje da postanu vegani, da se ne voze avionom te „špijunira ako njezina majka dok misli da ona spava želi uzeti malo sira“…

Musić: “Justin Trudeau je razmaženi moralno amorfni tip”

Druga tema bio je skandal s kanadskim premijerom, Justinom Trudeauom.

„Ne postoji jedna iskrena koščica u tijelu tog čovjeka“ – rekao je Aleksandar Musić, koji je dodao da je ono što on izražava prema van promišljeno i vođeno izbornom strategijom i izbornim tijelom.

“Trudeau i u ovom skandalu “spina”. On ne kaže „kriv sam – žao mi je“ nego: „privilegirani odgoj je uzrok tome“. Čak i kada to govori, on već ima na umu zašto to govori, cilja na određenu populaciju.”

“Anketari se slažu da mu ovaj skandal nije toliko naštetio koliko se očekivalo”, upozorio je Musić.

“On je jedan razmaženi moralno amorfni tip koji je zajahao jedan val koji je postojao, vrhunski ga je zajahao i vrhunsku robu glasačima isporučio, ali tražiti tu nekog iskrenog naivnog lidera koji simbolizira neku mladost u društvu starijih lidera jest naivno.” – dodao je.

Raspudić je istaknuo:

“On je neka vrsta gospodina savršenog. Spreman je bilo kakvu masku staviti, politički je korektan.”

“U vrijeme kada on stavlja „black face“, znamo da crnca u Kanadi to vrijeđa. On je jahao i potencirao do kraja tu političku korektnost, ali na kraju ga je upravo to stajalo glave.” – komentirao je Raspudić.

“Smatram da je ovo dobro kao razotkrivanje licemjerja i kao poticaj za raspravu što je politički korektno. Neću uvrijediti svog susjeda, svog župnika, svog brata, poigravajući se s nečim što njega može boljeti.“ – kazao je Raspudić.

„A kada kaže da ga je odgoj tako predodredio, to je isto jedna vrsta perfidno plasirane laži jer – onda kažemo da je netko tko je odrastao u dobrostojećoj obitelji da je automatski designiran da bude okrutan prema svom bližnjem. Činjenica da si se rodio u sredini da ne moraš dijeliti sudbinu tzv. malog čovjeka – upravo te ona obvezuje da se tek onda pažljivo odnosiš prema drugome. On zna kome i tu poručuje nešto. Tako da radi se o jednom vrlo perfidnom tipu“ – zaključio je Musić.

Izvor: narod.hr

Za sve je kriv čovjek i bit će kriv dok je živ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari