Pratite nas

Analiza

RAST BDP-a

Objavljeno

na

Bivša protunarodna VRH, „gasila“ je „požar“ vatrogasnim crijevom koje je namjerno bilo „probušeno“  s tisuće „rupa“, samo što kroz te rupe nije curila voda već krvavo zarađeni hrvatski NOVAC! Nova VRH svojim dolaskom, promijenila je to „probušeno vatrogasno crijevo“ i…. TO JE TO!

[ad id=”93788″]

Prvo tromjesečje 2016. je daleko iza nas, a „neuka“ hrvatska javnost stalno je „bombardirana“ projugoslavenskim medijskim linčem Predsjednice RH,  VRH, sukobima na relaciji DK – MOST, ……. do u beskonačnost ljudskih bedastoća podjela na crne, crvene, šarene, „šargopirgaste“ i još cijeli spektar boja, a mi obični mali ljudi se ni ne upitamo: „ZAŠTO?“

Postoji razlog i to jako veliki, a to je USPJEH naše nove Vlade RH, a taj uspjeh se mora na sve moguće i nemoguće načine sakriti, prekriti, umanjiti, tj. skrenuti pozornost javnosti s uspjeha da nekom ne bi palo na pamet ni trunka optimizma zagovarajući pri tom pad VRH, nove Izbore, preslagivanja, pa čak i do Ustavne krize. (Klasični oblici specijalnog rata protiv Hrvatske).

Svi možemo lagati, prevariti se, izmisliti neki događaj, ali brojke to ne mogu, tj. brojke NE LAŽU!
Pustimo sad malo neka brojke i činjenice „govore“:

Iako nam je EBRD najprije prognozirala rast BDP-a za 2016. godinu za 0,5 %, prije tjedan dana podigli su procjenu na 1,5 %.

MMF nam je dao procjenu rasta na 1,9 % BDP-a, a najzanimljivije od svega je to što je EK i HNB dala procjenu rasta BDP-a RH za 2016. godinu u iznosu od 1,8 %!!!!

(Vlada RH temelji svoju procjenu na 2 % rasta BDP-a.)

Gospodo draga, SVI ste se „prešli“!

Brojke vele:

U prvom tromjesečju 2015. u RH stiglo je 594 933 turista.
U prvom tromjesečju 2016. u RH stiglo je 697 764 turista.
Razlika ——————————————-102 831 turista, ili 17,28 % više u odnosu na isto razdoblje 2015.

Broj noćenja turista u prvom tromjesečju 2015.  iznosio je –  1 408 961.
Broj noćenja turista u prvom tromjesečju 2016.  iznosio je – 1 675 558.
Razlika ————————————————————–     266 597 ili 18,92 % više u odnosu na isto razdoblje 2015.

Broj zaposlenih 3/2015. – 1 399 509
Broj zaposlenih 3/2016. – 1 425 201
Razlika ————————-    25 692 ili 1,835 % više nego u 3/2015.

Industrija je u porastu nekih cca 7,1 % u odnosu na isto razdoblje 2015.
Građevinarstvo je u porastu (ovisno o indexima i izvoru) za nešto više od 5 %.

Najvažniji pokazatelj cjelokupnog stanja u RH jeste – TRGOVINA NA MALO!

Naime, većini je poznato da Trgovina na malo zauzima cca 60 % ukupnog BDP-a (pogrješke su mjerljive u promilima) i najmjerodavniji pokazatelj, ali i orijentir rasta BDP-a za svako tromjesečje.

Trenutno nisu dostupni brojčani podatci (kao ni za Industriju i Građevinarstvo) već samo indexi, a i oni variraju ovisno o izvoru, ali i metodologiji obrade.
No, unatoč tomu RAST Trgovine na malo je po najnižim indexima 3,3 %, ali tu svakako moramo uzeti u obzir „drastičan“ rast u veljači, što automatizmom podiže napisanih 3,3 % na puno višu razinu.

Meni najdraži i najvažniji podatak na kojem gradim optimizam je ujedno i najskromniji, na koji većina analitičara neće ni obratiti pozornost zbog svoje minornosti jeste slijedeći:

Iako je tužan dugogodišnji pad Obrta situacija je slijedeća:

Novozaposlenih u Obrtima u prvom tromjesečju 2/3/2015. iznosio je 1 854.
Novozaposlenih u Obrtima u prvom tromjesečju 2/3/2016. iznosio je 2 751.
Razlika ——————————————————————————-897.

To i nije neki „zanimljiv“ podatak, ali kad je od tog broja 796 novozaposlenih u Građevinarstvu, tj. baš tamo gdje nastaje novostvorena vrijednost, onda je to ključni pokazatelj za buduća vremena i dodatni optimizam!

Kad tomu pridodamo da je Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo gospodarstva za ovu godinu dobilo na raspolaganje cca 738 milijuna HRK više nego 2015. onda optimizmu nema kraja.

Ne mogu ne spomenuti podnevni Dnevnik HRT-a 15.05. i njihovu tužno – sramotnu vijest o padu broja izdanih građevinskih dozvola za 4,8 % u ožujku 2016. ….u stvari cijela vijest im je netočna da se čovjek mora zapitati postoji li netko na HRT-u tko zna zbrojiti 2 + 2!?( ako već išta spominju, postavlja se pitanje zbog čega nije objavljena vijest da je u veljači 2016. povećan broj izdanih građevinskih dozvola za 39,86 % više u odnosu na veljaču 2015.!?)

Uvidom u još neke podatke i pokazatelje, a koji nisu navedeni, kao i osobnim istraživanjima i prikupljanjem informacija, već sad mogu tvrditi da je dan veliki „zamajac“, sustavno uništavanom gospodarstvu RH od strane Kukuriku Kukulele Koalicije, i za buduća vremena, te da cjelokupna Nacija ima pravo na dodatni optimizam.
Moram priznati da sam i osobno zatečen pozitivnim pokazateljima, jer su iznad osobnih procjena koje sam pokušao još davno projicirati.

Možemo sad samo otvoriti „kladionicu“ za koliko će RAST BDP-a biti iznad 2 %.

Da ne duljim i ne kompliciram, svi pokazatelji govore da je RAST BDP-a iznad i izvan svih prognoza, da je VRH „premašila“ samu sebe, a konačnu potvrdu će dati u utorak, 31.05.2016. DZS u posebnom priopćenju oko 10:00.

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

(Izvor: DZS MFIN, HNB, HZZ, HZMO, osobna istraživanja i obrada.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Milanoviću u biznisu ‘ne cvjetaju ruže’ – Više bi zaradio kao predsjednik nego kao poduzetnik

Objavljeno

na

Objavio

Iako se u anketama i medijima gotovo svakodnevno pojavljuju spekulacije ili najave o novim kandidatima, zasad nitko od spomenutih (Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Anto Nobilo….) nema previše izgleda ugroziti sadašnju hrvatsku predsjednicu. U SDP-u zasad očito ne postoji suglasje o jednom kandidatu. Neki bi radije u utrku gurnuli bivšeg predsjednika Ivu Josipovića ili europarlamentarca Tonina Piculu. No čini se da Zoran Milanović ipak ima više izgleda.

Portal Direktno.hr analizirao je poslovanje njegove konzultantske tvrtke, o čijim se aktivnostima u javnosti uistinu vrlo malo zna, i otkrio da Milanović ne ostvaruje senzacionalne prihode o kojima je maštao dok je boravio u Banskim dvorima.

Tvrtka EuroAlba Advisory d.o.o., čiji je Milanović osnivač i jedini direktor, u 2018. ostvarila je prihod od 745.292 kune. Rashodi tvrtke iznosili su 115.407 kuna, a nakon plaćenog poreza na dobit (76.933 kune) tvrtka je iskazala neto dobit od 552.953 kune. Milanovićeva tvrtka zadržava dobit, odnosno neće ju isplatiti vlasniku, odnosno osnivaču.  U odnosu na prethodnu godinu tvrtka bilježi rast prihoda od 19,2 posto, neto dobiti od 20,3 posto, ali i rashoda od 13,2 posto.

U strukturi prihoda Milanovićeva tvrtka u inozemstvu je ostvarila tek nešto više od 28 posto, odnosno 209.970 kuna, što znači da glavninu poslovanja čine poslovi u Hrvatskoj. Za plaće, poreze i doprinose na plaće tvrtka je isplatila u 2018. godini 56.698 kuna, što znači da je trošak neto plaća iznosio 40.010 kuna.

Prema podacima dostavljenima Financijskoj agenciji Milanović nije isplatio sebi ni dobit ostvarenu u 2017. već ju je usmjerio u zadržanu dobit. To znači da je tvrtka u dvije godine poslovanja akumulirala više od milijun kuna dobiti iz poslovanja. Ako bi se bivši premijer odlučio na povlačenje ostvarene dobiti, tj. isplatu dobiti vlasniku morao bi je umanjiti za porez. No to, prema dostupnim podacima, nije učinio već očito, kao i mnogi drugi poduzetnici, povremeno sam sebi odobrava pozajmice ili isplaćuje predujmove dobiti.

Prema poslovnom izvješću tvrtka nema značajnih potraživanja niti neplaćenih obveza, a glavninu imovine čini novac na računu.

Usporedimo li to s plaćom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja prema podacima iz svoje imovinske kartice mjesečno zarađuje 40.156,47 kuna bruto ili 24.376,20 kuna neto, vidljivo je kako Milanović kao poduzetnik ima sedam puta nižu neto plaću, odnosno 8,5 puta nižu bruto prijavljenu plaću. Povuče li i svu dosad zadržanu dobit, ako to već dijelom i nije učinio kroz pozajmice, još uvijek bi više zaradio kao predsjednik države nego kao poduzetnik, a pritom ne bi morao biti prijavljen na plaći malo iznad minimalne. Boljeg razloga za ulazak u predsjedničku utrku nema, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Nema iznenađenja, naše analize pokazale su da pad HDZ-a nije crni labud

Objavljeno

na

Objavio

Nisam siguran da sam ja jedini kojeg izborni rezultat HDZ asocira na jednu sjajnu knjigu Josepha Hellera Kvaka 22 / Catch 22 / i sjajni kataklizmički film Rolanda Emmericha Dan poslije sutra / The Day After Tomorrow.

Čini mi se da je većina članova HDZ-a upala u klopku kao i psihički bolesnici iz romana Kvaka 22, odnosno da se članovi HDZ-a osjećaju kao preživjeli iz kataklizme u filmu Dan poslije sutra.

Za mene rezultat HDZ-a nije iznenađenje, on je još dobar kakve sam imao projekcije zahvaljujući anketama jedne agencije s kojom sam svakodnevno surađivao i koja je kroz 30 dana napravila tri kruga ispitivanja stranačkih preferencija na uzorku većem od 3000 ispitanika.

Po tom ispitivanju napravio sam 4 analize u kojima sam razrađivao uzorak, te ga komparirao s rezultatima iz 2014 godine, kako u postocima tako i broju birača po županijama. Agencija je u prvom krugu prihvatila moju sugestiju da se radi ispitivanje u utvrdama HDZ, a nakon toga u nasumičnim krugovima. Te analize bile su svojevrsno upozorenje na mogući rezultat i onaj tko se bavi političkom analitikom, psihologijom i političkim marketingom trebao je prihvatiti to kao svojevrsno upozorenje.

Tri dana prije izbora napravio sam rukom na komadu papira projekciju izbornih rezultata gdje sam na osnovu rezultata ispitivanja u velikim gradovima predvidio poraz HDZ-a i osvajanje po 3 mandata, ali i disperziju ostalih mandata. Kad se pogledaju rezultati onih koji su ostali ispod crte, Plenković i HDZ mogu platiti misu jer su ostali na 4 mandata samo zahvaljujući 10 000 glasova koliko je nedostajalo da MOST i Marijana Petir osvoje mandate.

Pad podrške HDZ-u nije slučajan jer u politici nema slučajnosti i on traje od izglasavanja Istanbulske konvencije i skretanja HDZ-a iz desnog centra u centar. Više od godinu dana traje taj negativni trend pada i jasno pokazuje da u 21 stoljeću, u vrijeme interneta, društvenih mreža i portala birači više ne pamte kao zlatna ribica. U jednoj dubljoj analizi, svaki analitičar lako bi utvrdio da su HDZ spasili birači iz ruralnih sredina, mahom oni starije dobi koji se ne služe internetom i glasaju po načelu – Za Franju.

U cijeloj priči oko izbornih rezultata, najmanje su važni mandati za sudbinu Plenkovića i HDZ-a, oni od sinoć postaju irelevantni, a ključan problem postaje Kvaka 22,71. 22,71 % u osnovi je najlošiji izborni rezultat u povijesti stranke i on je ključ svih izbora koji će se ciklično događati svakih 6 mjeseci u iduću godinu, odnosno 2 godine.

Pogotovo to postaje problem nakon rezultata 4 – 4 gdje SDP i Bernardić dobivaju vjetar u leđa i vrlo brzo će okrenuti vodu na svoj mlin, odnosno SDP će početi rast, a HDZ će tonuti. Takva situacija direktno će utjecati na rezultat parlamentarnih izbora jer SDP više neće biti idealan junior partner već će HDZ postati neželjen junior partner koji Bernardiću neće trebati da bi formirao vlast.

Netko spomenu „ Crnog labuda” , eto u priču se pokušalo ugurati ekonomski uradak jednog ekonomskog filozofa, iako sam ja pristalica teorije da takvi filozofi ne postoje i da je knjiga jedan obični komercijalni bestseller.

Ako ćemo i tražiti takvog Crnog labuda onda ga moramo tražiti u Istanbulskoj konvenciji, grupi Borg, nepotizmu, klijentelizmu i korupciji. Treba ga tražiti u onih 800 000 nepismenih jer se ispostavilo da se ne znaju potpisati ali znaju zaokruživati.

Možda ga trebamo tražiti u strukturi članstva HDZ-a u kojoj vlada zakonitost Pater familias ili glasa se onako kako kaže glava obitelji, ili u kampanji bez kampanje s ciljem – manja izlaznost veći rezultat, pa kad su vidjeli da to ne prolazi pribjegavanje već viđenoj kampanji bodrenja samih sebe s izraženom panikom.

Očekivao sam umjesto gubitničkog govora u izbornoj noći krizno komuniciranje, a krizno komuniciranje je priznavanje krivnje, poraza, posipanje pepelom, stavljanje mandata na raspolaganje ili bar stavljanje na provjeru svoje podrške putem unutarstranačkih izbora. Možda očekujem previše jer zov predsjedavanja EU ipak je jači i nema cijenu, jer cijenu će platiti stranka, ali koga to briga.

Ante Rašić

https://kamenjar.com/analiza-politickih-preferencija-izbora-za-ep-4-dio/

https://kamenjar.com/analiza-politickih-preferencija-za-eu-izbore-3-dio/

Analiza političkih preferencija za EU izbore (2. dio)

Analiza političkih preferencija za EU izbore (1. dio): Mrtva utrka SDP-a i HDZ-a, dramatičan pad HDZ-a u Slavoniji, kazna za nebrigu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari