Pratite nas

Analiza

RAST BDP-a

Objavljeno

na

Bivša protunarodna VRH, „gasila“ je „požar“ vatrogasnim crijevom koje je namjerno bilo „probušeno“  s tisuće „rupa“, samo što kroz te rupe nije curila voda već krvavo zarađeni hrvatski NOVAC! Nova VRH svojim dolaskom, promijenila je to „probušeno vatrogasno crijevo“ i…. TO JE TO!

[ad id=”93788″]

Prvo tromjesečje 2016. je daleko iza nas, a „neuka“ hrvatska javnost stalno je „bombardirana“ projugoslavenskim medijskim linčem Predsjednice RH,  VRH, sukobima na relaciji DK – MOST, ……. do u beskonačnost ljudskih bedastoća podjela na crne, crvene, šarene, „šargopirgaste“ i još cijeli spektar boja, a mi obični mali ljudi se ni ne upitamo: „ZAŠTO?“

Postoji razlog i to jako veliki, a to je USPJEH naše nove Vlade RH, a taj uspjeh se mora na sve moguće i nemoguće načine sakriti, prekriti, umanjiti, tj. skrenuti pozornost javnosti s uspjeha da nekom ne bi palo na pamet ni trunka optimizma zagovarajući pri tom pad VRH, nove Izbore, preslagivanja, pa čak i do Ustavne krize. (Klasični oblici specijalnog rata protiv Hrvatske).

Svi možemo lagati, prevariti se, izmisliti neki događaj, ali brojke to ne mogu, tj. brojke NE LAŽU!
Pustimo sad malo neka brojke i činjenice „govore“:

Iako nam je EBRD najprije prognozirala rast BDP-a za 2016. godinu za 0,5 %, prije tjedan dana podigli su procjenu na 1,5 %.

MMF nam je dao procjenu rasta na 1,9 % BDP-a, a najzanimljivije od svega je to što je EK i HNB dala procjenu rasta BDP-a RH za 2016. godinu u iznosu od 1,8 %!!!!

(Vlada RH temelji svoju procjenu na 2 % rasta BDP-a.)

Gospodo draga, SVI ste se „prešli“!

Brojke vele:

U prvom tromjesečju 2015. u RH stiglo je 594 933 turista.
U prvom tromjesečju 2016. u RH stiglo je 697 764 turista.
Razlika ——————————————-102 831 turista, ili 17,28 % više u odnosu na isto razdoblje 2015.

Broj noćenja turista u prvom tromjesečju 2015.  iznosio je –  1 408 961.
Broj noćenja turista u prvom tromjesečju 2016.  iznosio je – 1 675 558.
Razlika ————————————————————–     266 597 ili 18,92 % više u odnosu na isto razdoblje 2015.

Broj zaposlenih 3/2015. – 1 399 509
Broj zaposlenih 3/2016. – 1 425 201
Razlika ————————-    25 692 ili 1,835 % više nego u 3/2015.

Industrija je u porastu nekih cca 7,1 % u odnosu na isto razdoblje 2015.
Građevinarstvo je u porastu (ovisno o indexima i izvoru) za nešto više od 5 %.

Najvažniji pokazatelj cjelokupnog stanja u RH jeste – TRGOVINA NA MALO!

Naime, većini je poznato da Trgovina na malo zauzima cca 60 % ukupnog BDP-a (pogrješke su mjerljive u promilima) i najmjerodavniji pokazatelj, ali i orijentir rasta BDP-a za svako tromjesečje.

Trenutno nisu dostupni brojčani podatci (kao ni za Industriju i Građevinarstvo) već samo indexi, a i oni variraju ovisno o izvoru, ali i metodologiji obrade.
No, unatoč tomu RAST Trgovine na malo je po najnižim indexima 3,3 %, ali tu svakako moramo uzeti u obzir „drastičan“ rast u veljači, što automatizmom podiže napisanih 3,3 % na puno višu razinu.

Meni najdraži i najvažniji podatak na kojem gradim optimizam je ujedno i najskromniji, na koji većina analitičara neće ni obratiti pozornost zbog svoje minornosti jeste slijedeći:

Iako je tužan dugogodišnji pad Obrta situacija je slijedeća:

Novozaposlenih u Obrtima u prvom tromjesečju 2/3/2015. iznosio je 1 854.
Novozaposlenih u Obrtima u prvom tromjesečju 2/3/2016. iznosio je 2 751.
Razlika ——————————————————————————-897.

To i nije neki „zanimljiv“ podatak, ali kad je od tog broja 796 novozaposlenih u Građevinarstvu, tj. baš tamo gdje nastaje novostvorena vrijednost, onda je to ključni pokazatelj za buduća vremena i dodatni optimizam!

Kad tomu pridodamo da je Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo gospodarstva za ovu godinu dobilo na raspolaganje cca 738 milijuna HRK više nego 2015. onda optimizmu nema kraja.

Ne mogu ne spomenuti podnevni Dnevnik HRT-a 15.05. i njihovu tužno – sramotnu vijest o padu broja izdanih građevinskih dozvola za 4,8 % u ožujku 2016. ….u stvari cijela vijest im je netočna da se čovjek mora zapitati postoji li netko na HRT-u tko zna zbrojiti 2 + 2!?( ako već išta spominju, postavlja se pitanje zbog čega nije objavljena vijest da je u veljači 2016. povećan broj izdanih građevinskih dozvola za 39,86 % više u odnosu na veljaču 2015.!?)

Uvidom u još neke podatke i pokazatelje, a koji nisu navedeni, kao i osobnim istraživanjima i prikupljanjem informacija, već sad mogu tvrditi da je dan veliki „zamajac“, sustavno uništavanom gospodarstvu RH od strane Kukuriku Kukulele Koalicije, i za buduća vremena, te da cjelokupna Nacija ima pravo na dodatni optimizam.
Moram priznati da sam i osobno zatečen pozitivnim pokazateljima, jer su iznad osobnih procjena koje sam pokušao još davno projicirati.

Možemo sad samo otvoriti „kladionicu“ za koliko će RAST BDP-a biti iznad 2 %.

Da ne duljim i ne kompliciram, svi pokazatelji govore da je RAST BDP-a iznad i izvan svih prognoza, da je VRH „premašila“ samu sebe, a konačnu potvrdu će dati u utorak, 31.05.2016. DZS u posebnom priopćenju oko 10:00.

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

(Izvor: DZS MFIN, HNB, HZZ, HZMO, osobna istraživanja i obrada.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

CroElecto – Opći pad popularnosti političkih stranaka

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas.

  • HDZ i Most u padu
  • Živi zid i SDP također u padu
  • Pola građana misli kako ne će doći do prijevremenih izbora
  • Vlada, prema uvjerenju uvjerljive većine, ne zna zaustaviti iseljavanje

 Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u politički turbulentnom svibnju, a rezultat poliičke krize u državi je – opći pad popularnosti političkih stranaka.

Naime, da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas. Neodlučnih je ovaj mjesec čak 19,36 posto. Hrvatska demokratska zajednica i dalje je na prvome mjestu, nakon tzv. Istanbulske konvencije te afere s elektroničkom poštom mogli bi računati na 24,57 posto. Dodajmo da je pri samom svršetku istraživanja N1 televizija otkrila predizbornu vezu Andreja Plenkovića sa Šavorićevim uredom. Iako ga se teško može povezati s nedavnim aferama, SDP ne samo da nije uspio profitirati od HDZ-ova posrnuća, nego je nastavio s polaganim padom popularnosti, ovaj mjesec je na 20,69 posto. U mjesecu u kojem je Živi zid počeo nuditi svoje konkretne mjere za državu dogodio se i blagi pad njegova rejtinga. U odnosu na prošlomjesečnih 12.9%, ovaj mjesec bilježe osjetno manjih 11,08 posto. Ako je Andrej Plenković nešto uspio u aferi koja mu je odnijela i najdražu ministricu, onda je to skretanje pozornosti na ulogu Mosta u čitavoj priči s elektroničkom poštom. Most je zabilježio zapravo najznačajniji pad popularnosti u odnosu na protekli mjesec. Dovoljno je bilo da ga zataji tucet ispitanika pa da rezultat pokaže vrijednost gotovo tri boda manju – 6,94 posto. Peto mjesto sad već konstantno drže Neovisni za Hrvatsku, također s nešto manjim rezultatom no prošloga mjeseca – 3,87 posto. Stranka koja se smjestila između NHR-a i IDS-a (2%) je GLAS s postotkom 2,54. Iznad jedan posto još je tek HSS (1,2%), a od mnogobrojnih stranaka ispod jedan posto vrijedi istaknuti HSU (0,93%) te vladajući HNS koji se s 0,40% izjednačio s Hrastom.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 14,60 posto ispitanika. Iako narušenog postotka u odnosu na prošli mjesec, Andrej Plenković drugi je najpozitivnije doživljeni političar s 9,98 posto. Treći je Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.

Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 26,51 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drži drugo mjesto neslavnog popisa s 9,03 posto. Treće mjesto i ovaj mjesec pripada jednom od u zadnje vrijeme najglasnijih odvjetnika Vlade Miloradu Pupovcu (5,96%).

Kad je riječ o doživljaju rada ministara u Vladi, najznačajnija promjena svakako je ostavkom uvjetovan izostanak Martine Dalić s popisa najlošije ocijenjenih ministara. Najbolje je doživljen rad ministara: Tomislava Tolušića (10,85%), Gabrijele Žalac (5,86%), Zdravka Marića (5%), Gorana Marića (3,75%) te Tome Medveda (2,69%).

Najlošijim ispitanici smatraju rad ministara: Nade Murganić (9,70%), Milana Kujundžića (9,32%), Blaženke Divjak (5,67%), Marka Pavića (2,88%) te Nine Obuljen-Koržinek (2,11%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja. Na pitanje smatraju li kako će sam Andrej Plenković raspisati prijevremene izbore, većina ispitanika smatra kako je to malo vjerojatno, odnosno kako će trenutačna većina tražiti sve načine kako odraditi mandat do kraja. Da će Plenković raspisati prijevremene izbore smatra 18,54%, da ne će 50,53%, a neodlučnih je 30,84%.

Građani su vrlo pesimistični kad je riječ o zaustavljanju iseljavanja. Tek 10,37% smatra kako će Vladine reformske mjere zaustaviti iseljavanje. Čak 72,14% uvjereno je kako ono što je dosad ponuđeno nije dovoljno za zaustavljanje iseljavanja Hrvata, dok se preostali postotak ispitanika nije znao izjasniti.

Poklič „Za dom spremni!“ zakonom bi zabranilo 42,07% ispitanika, 39% smatra kako to nije potrebno, a 18,92% nije znalo što bi zapravo trebalo kad je riječ o zakonskom reguliranju te kovanice.

Prije osamnaest godina polupredsjednički politički sustav zamijenjen je parlamentarnim, odnosno otad predsjednik države ima znatno manje ovlasti, dočim vlada ima znatno veće. Predsjednika države biraju neposredno svi punoljetni hrvatski državljani u jednoj izbornoj jedinici, a kandidirati se može svaki punoljetni državljanin. Da bi trebalo pristupiti izmjenama načina odabira predsjednika države smatra 32,47%. Postojeći sustav zadovoljavajuć je 42,07%, a 25,46% ispitanika nije se moglo odlučiti.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje koje se između ostalih u nešto drukčijem obliku nalazi i u referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“: „Trebaju li nacionalne manjine u Hrvatskom saboru izostati iz odlučivanja o parlamentarnoj većini?“ Rezultat je izuzetno zanimljiv. Naime, najveći je zapravo postotak onih koji se nisu željeli izjasniti – čak 34,77 posto ispitanika, a onih koji smatraju da manjinama treba, odnosno ne treba oduzeti tu mogućnost gotovo je jednak – 32,76% da manjine ne bi trebale odlučivati o većini i tek koji ispitanik manje (32,47%) da bi.

Ante Rašić/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found