Pratite nas

Gospodarstvo

Rast godišnjih novčanih doznaka iz Njemačke na hrvatske bankovne račune

Objavljeno

na

Svota godišnjih doznaka iz Njemačke na bankovne račune u Hrvatskoj zadnjih se godina kontinuirano povećavala, a u 2017. iznosila je 187 milijuna eura, priopćila je za Hinu Središnja banka Njemačke u srijedu.

„Još 2013. je putem doznaka njemačkih banaka u Hrvatsku bio prebačen 121 milijun eura. Godine 2016. je već bilo prebačeno 149, a godinu dana poslije 187 milijuna eura“, priopćila je na upit Hine Ina Christ, glasnogovornica Središnje banke Njemačke (Bundesbank) sa sjedištem u Frankfurtu na Majni.

Hrvatska je po visini novčanih doznaka iz Njemačke na šestom mjestu, iza Turske (816 milijuna €), Poljske (440), Italije (353), Rumunjske (333) i Grčke (191).

Ukupno se volumen doznaka u inozemstvo posljednjih godina osjetno povećao.

Godine 2015. su radnici u Njemačkoj ukupno na privatne račune u inozemstvu uplatili 3,5 milijarde eura, a taj iznos je u 2017. porastao na 4,6 milijardi.

Najveći skok uplata primjetan je kod državljana Sirije i Afganistana koji su tek od 2015. počeli pojačano useljavati u Njemačku.

Među državljanima Europe najveći skok je zabilježen kod transakcija u Bugarsku i Rumunjsku koji se posljednjih godina utrostručio.

Na račune u Bosni i Hercegovini je uplaćen 91 milijun eura što je u usporedbi s 2013. porast za 11 milijuna. U korist banaka u Srbiji 2017. je uplaćeno 108 milijuna eura.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH u Mostaru organizirali su Agromediteranski zavod FBiH i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, uz predstavljanje 44 rada stručnjaka iz BiH, RH, Slovenije, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

– Ovo je prigoda da vidimo prošlost vinove loze i sagledamo sadašnjost. Nadam se kako ćemo na ovom skupu trasirati i put za budućnost vinogradarstva i vinarstva u BiH – kazao je dekan fakulteta – organizatora, Ivan Ostojić. Istaknuo je kako taj fakultet od ove akademske godine uvodi diplomski studij vinogradarstva i vinarstva, što će zasigurno doprinijeti zahtjevima tržišta regije na tom polju.

Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković kazao je kako je vinogradarstvo i vinarstvo u BiH jedan od sektora na koji osobito Hercegovina računa u budućem razvoju, a u prvome redu se mnogo očekuje od otvaranja BiH prema EU. Istaknuo je potrebu konačnog uređenja zakonodavno-pravnog okvira, odnosno donošenja novog zakona o vinu, usklađenoga sa smjernicama EU-a te 17 provedbenih pravilnika u tom zakonu.

– Posljednji znanstveno-stručni skup bio je 1986., prije točno 32 godine u Neumu. Nekada davno smo u BiH imali 6040 hektara vinograda, i to 1912., pred posljednji rat 1991. godine 5781 hektar, a sada tek 3580 hektara po procjeni našeg vinogradarskoga katastra u zavodu. Dakle, cilj je dosegnuti onu famoznu brojku od 10.000 hektara, koju smo zapisali u strategiji razvoja poljoprivrede – kazao je Ivanković.

Uime hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića obratio se premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, koji je i otvorio skup, ustvrdivši kako je vinogradarstvo staro koliko i Hercegovina.

– Vinogradarstvo, vinarstvo i poljoprivreda općenito mogu i moraju biti nositelji našega sveukupnog gospodarskog razvoja. Vlada HNŽ-a snažno je opredijeljena za snažniji gospodarski razvoj, a upravo u poljoprivredi vidimo velike razvojne mogućnosti koje su prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrirane strategije razvoja županije do 2020. Naši djedovi su živjeli za vinovu lozu i vino, a mi, baštineći njihovu tradiciju i znanja, možemo dobro živjeti i od vinove loze i od vina – kazao je Herceg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

U studenom četvrto izdanje konferencije koja povezuje poslovne ljude iz Hrvatske i dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Četvrto izdanje konferencije Meeting G2 pod nazivom “Pogled u budućnost“, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održat će se od 12. do 14. studenoga u Kongresnom centru Forum u Zagrebu.

I ovogodišnja konferencija će, kao i prethodne tri, biti organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i uz podršku brojnih državnih i lokalnih institucija.

Na konferenciji koju organizira multidisciplinarna skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, očekuju se kao i prethodnih godina brojni uspješni poslovni ljudi hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta kao i tvrtke iz Hrvatske koje se žele predstaviti i povezati kako bi razvijale postojeće i nove proizvode i usluge.

Do sada je na Meeting G2 sudjelovalo više od 150 Hrvata koji imaju uspješne tvrtke u 26 zemalja svijeta, a ukupno su konferencije okupile više od 550 sudionika koji su ostvarili vrijedne kontakte te razmijenili brojne ideje.

“Glavni cilj konferencije i dalje ostaje umrežavanje poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz cijeloga svijeta, povećanje ulaganja iseljeništva u domovinu, promoviranje hrvatskih proizvoda i zemlje na svim kontinentima te zaustavljanje ‘odljeva mozgova’. Uvjereni smo da Hrvatska ima veliki neiskorišteni potencijal i vrlo dobru kvalitetu života te čvrsto vjerujemo da Hrvatska zapravo ima osam milijuna stanovnika, a ne samo 4,3 koliko ih živi u Hrvatskoj!“, rekao je predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić.

I na ovogodišnjoj Konferenciji predstavit će se mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, primjeri najbolje prakse te specifičnosti industrija. Prvi dan je rezerviran za “Who’s Who in G2?” prilikom čega će se svaki sudionik moći predstaviti u kratkoj formi i razmijeniti kontakte s ostalima kao i za “Pitch sesiju” na kojoj će se predstaviti 10 hrvatskih startupa s ciljem dobivanja financijske podrške od poslovnih ljudi širom svijeta.

Drugi dan je rezerviran za sedam panel diskusija putem kojih će se obrađivati teme o turizmu, hrvatskim delikatesama, blokchain inicijativama, stanju tržišta nekretnina, ali i raspravljati o potencijalima hrvatskih gospodarskih komora širom svijeta kao i preduvjetima za veća ulaganja dijaspore u zemlju. Na panelima će nastupiti više od 40 sudionika, poznatih hrvatskih gospodarstvenika iz zemlje i svijeta kao i predstavnika državnih i lokalnih institucija.

Primjerice, na panelu “Uspjeh ide kroz želudac” ili proizvodnja delikatesa u Hrvatskoj nastupit će, uz predstavnike tvrtki Agropošta, Volim Ljuto i Podravka, i Neb Chupin kreator branda Dida Boža, odnosno Dalmatia koji godinama uspješno na svjetsko tržište plasira delikatesne džemove. Izdvaja se i panel “Hrvatski turizam – Out of the box” o netradicionalnim oblicima turizma u svrhu produženja turističke sezone.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari