Pratite nas

Vijesti

Raste broj blokiranih računa

Objavljeno

na

Krajem siječnja ove godine zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 307.406 građana Hrvatske, s dugom od 24,45 milijardi kuna, objavila je Financijska agencija (Fina) čiji podaci pokazuju da se više od polovice duga građana odnosi na dugovanja prema bankama, da je gotovo polovica građana blokirana zbog duga manjeg od 10 tisuća kuna te da po ročnosti dominiraju blokade u trajanju duljem od godinu dana.

Po podacima iz informacije o neizvršenim osnovama za plaćanje građana, koju je Fina objavila na svojim internet stranicama, u protekle dvije godine, od početka 2012. do kraja 2013., broj blokiranih građana je porastao za 41,9 posto, a iznos njihova duga za 85,2 posto.

Naime, krajem siječnja 2012. bilo je evidentirano 211.234 građana s blokiranim računima u svoti od 13,2 milijarde kuna, dok je krajem 2013. u blokadi bilo 299.795 građana, ili njih 88.562 više, a iznos njihova duga povećan je za 10,62 milijarde kuna, na 23,82 milijarde kuna.

U prosjeku se broj blokiranih građana u razdoblju od početka 2012. do kraja 2013. mjesečno povećavao za 3.850, a iznos duga za 460 milijuna kuna. Jedan od razloga tom trendu jest odjava obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu, napominju iz Fine.

Podaci koje je obradila Fina pokazuju da građani najviše duguju bankama – od ukupnog duga građana krajem siječnja od 24,45 milijardi kuna više od polovice (54,1 posto), ili 13,23 milijarde kuna odnosi se na dug bankama.

Svaka pak deseta kuna od ukupnog duga odnosi se na dug prema središnjoj državi kojoj su građani krajem prvog ovogodišnjeg mjeseca dugovali 2,58 milijardi kuna, što je u ukupnom dugu udio od 10,54 posto.

S iznosom dugovanja od 747,6 milijuna kuna udio duga prema telekomunikacijskim tvrtkama je 3,06 posto, a nešto manje od po 3 posto udjela imaju dugovanja prema osiguravajućim društvima (727,4 milijuna kuna), leasing tvrtkama (719,6 milijuna kuna) te prema kartičarskim tvrtkama (666,7 milijuna kuna), itd.

Analiza duga građana prema iznosu duga pokazuje da je najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2 tisuće, a manji od 10 tisuća kuna – krajem prošle godine tih je građana bilo 93.262, a njihov je ukupni dug bio 486,7 milijuna kuna.

Pribroje li se tom broju građana, oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 145.930 građana (48,68 posto) blokirano zbog duga manjeg od 10 tisuća kuna. Naime, do 2.000 kuna duga imalo je 52.668 građana, a duguju 52,7 milijuna kuna.

Podaci Fine pokazuju i da je krajem prošle godine gotovo 58 tisuća građana imalo blokirane račune zbog duga u iznosu od 10 do 25 tisuća kuna, njih oko 36 tisuća imalo je dugovanja od 25 do 50 tisuća kuna, dok je od 50 do 100 tisuća kuna dugovalo 28,3 tisuće građana. Dugovanja od 100 tisuća do pola milijuna kuna imalo je 26,6 tisuća građana, a oko 2,7 tisuća građana ima dug u iznosu od pola do milijun kuna.

Najveći iznos dugovanja, više od 11,93 milijardi kuna, odnosi se na 2.455 građana, čiji je pojedinačni iznos duga veći od milijun kuna.

U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade, dulje od godinu dana, i ta se struktura u dužem razdoblju nije mijenjala.

Udio iznosa duga za dugotrajne blokade u siječnju ove godine bio je približno isti kao i prosincu lani, veći od 89 posto – u blokadi više od godinu dana krajem siječnja bilo je 211.417 građana, a iznos
njihova duga je oko 22 milijarde kuna.

Većih oscilacija na mjesečnoj razini nije bilo ni s iznosima duga koji se odnose na kraća razdoblja, a podaci pokazuju da su krajem siječnja u blokadi do 30 dana bila 21.232 građana, s dugovanjem od 245,2 milijuna kuna.

Po podacima Fine, od ukupnog broja građana Hrvatske, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih nešto više od 3,5 milijuna, ili 81,9 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih. Krajem siječnja ove godine ukupan broj otvorenih računa je bio 6.888.121, od čega je bilo blokirano 10,59 posto računa, ili njih 729.433.

Fena

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari