Analiza
Rat inflaciji i lovu u mutnom
Nakon što je Republika Hrvatska uspješno brodila kroz velike krize u protekle tri godine i to ovjenčala ulaskom u Schengen i eurozonu, nema važnije zadaće u 2023. od suzbijanja inflacije kao preventive mogućoj nadolazećoj recesiji.
Piše: Kazimir Mikašek-Kazo
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović danas je sazvao hitan sastanak s predstavnicima trgovačkih udruženja, te s direktorima najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj zbog glasina da su trgovci početkom 2023. godine, podigli cijene proizvoda iskoristivši ulazak Hrvatske u eurozonu.
Tim povodom oglasio se i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković:
“Sazvao sam sastanak s nadležnim ministrima te predstavnicima Porezne uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata vezano uz daljnje aktivnosti kako bismo zaštitili potrošače od neopravdanog dizanja cijena. Uvođenje € nije razlog za povećanje cijena roba i usluga”, napisao je na Twitteru.
U svezi s tim, znakovit istup imao je i savjetnik ministra Davora Filipovića Jurica Lovrinčević u dnevniku Nove TV. Sve ove užurbane aktivnosti šalju nam poruku da će se država ozbiljno uključiti u aktivnosti obuzdavanja rasta inflacije, prvenstveno zbog socijalne osjetljivosti i solidarnosti s građanima slabije kupovne moći. U tom kontekstu uvijek se postavlja pitanje opravdanosti državnog intervencionizma u tržišnoj ekonomiji i moguće političke implikacije koje takav intervencionizam donosi.
U javnoj debati često se međusobno sučeljavaju pristalice tržišne ekonomije i pristalice državnog intervencionizma, i čini se, obje strane smatraju da su tržište i država suprotstavljeni jedno drugom. Pa ipak, država ne bi mogla omogućiti građanima kakav takav korektan život bez tržišta, a tržištu je pak država potrebna, ne samo da bi putem pravnog sustava i zakonskih okvira zaštitila slobodu poduzetništva i osigurala pravičnu realizaciju ugovora, već i kako bi korigirala tržišne nedostatke i anomalije vlastitom intervencijom radi općeg dobra, kada se za takve poteze dogodi potreba.
Država je dužna ispravljati možebitne nedostatke tržišta, ona čini ekonomske dionike odgovornijim, a samo država je odgovorna za solidarnost, što je izrazito važno u situacijama nepredvidivih ugroza kroz koje je Hrvatska prošla u protekle dvije godine i kroz koje i nadalje prolazimo. U takvim okolnostima, državni intervencionizam je opravdan iz više razloga. Primarno iz socijalnih razloga zaštite ugroženog pučanstva, ali isto tako zbog političkih razloga vlastite vjerodostojnosti. Lov u mutnom, neopravdano trgovačko profiterstvo, konačno se uvijek prvo slomi preko leđa građana, nakon čega dolazi do političke odgovornosti države. U takvim okolnostima, koje poprimaju opasne političke konotacije, nužno je iskreno partnerstvo države i tržišta zbog dobrobiti građana i svih dionika u ovim procesima.
Sve ozbiljne ekonomske analize pokazuje da tržišna ekonomija i državni intervencionizam nisu alternativa jedno drugom, nego su sasvim suprotno tome, međusobno zavisni. Skladno funkcioniranje tržišta ovisi o skladnom funkcioniranju države i obratno. Neuređena država ne može doprinijeti efikasnosti tržišta, niti mu može biti alternativa.
Danas, naša uređena država i uređeno tržište na europskoj razini, u iskrenom partnerskom odnosu moraju proglasiti rat inflaciji i lovu u mutnom, jer inflacija može donijeti samo kratkoročne profite i dugoročne tržišne i političke štete.
Nakon što je Republika Hrvatska uspješno brodila kroz velike krize u protekle tri godine i to ovjenčala ulaskom u Schengen i eurozonu, nema važnije zadaće u 2023. od suzbijanja inflacije kao preventive mogućoj nadolazećoj recesiji.
Kazimir Mikašek-Kazo
Što vi mislite o ovoj temi?
