Pratite nas

Povijesnice

Ratko Mladić dobio je prvu veliku pljusku kod Suhovara i Zemunika.

Objavljeno

na

Znajući za potpisivanje Sarajevskog primirja koje nastupa 3. siječnja 1992., Ratko Mladić s Kninskim korpusom kreće u pripreme za zauzimanje povoljnijih strateških pozicija, koncentrirajući sve napadne snage Kninskog korpusa u zaleđe Zadra.

Perfidno se potpisuje primirje od Božića do Božića, zbog čega dio snaga u prostoru oko Novigrada koji je u vrlo nepovoljnom poluokruženju biva oslabljen djelomičnim povlačenjem. Dana 31.12. pokrenut je napad koji je u prvoj etapi imao za cilj zauzimanje sela oko Novigrada i Novigradskog mora, a zatim proboj preko Posedarja na Paški most. Iskoristivši prednosti koje je dobio primirjem, ali i krajnje nepovoljnu poziciju hrvatskih snaga, snažnim udarom zauzima to područje i 1. siječnja kreće na Posedarje, no tu biva potpuno razbijen uz velike gubitke u ljudstvu i oklopu.

Drugi smjer napada bio je Suhovare – Poličnik  3. siječnja. Cilj je bio izbiti na Jadransku magistralu i time osigurati opskrbu prema zračnoj bazi Zemuniku. Hrvatske snage, iznenađene gustom maglom, brzo su se konsolidirale i izvele snažan udar artiljerijom, tenkovima i protjerale neprijatelja pomičući liniju razgraničenja naprijed. To je prvi put u Dalmaciji  da HV uspješno  djeluje sinkroniziranim združenim snagama.

U sklopu tog napadnog djelovanja, jednako snažan oklopno-pješački napad neprijatelj je poduzeo prema selu Zemunik Donji. Zauzimanjem tog sela osigurao bi se cestovni pravac Benkovac – Zemunik – Aero Baza Zemunik. Došavši gotovo do samog centra sela, hrvatske snage kreću u protunapad, oštećuju dva tenka koji se povlače, razbijaju pješačke snage i potiskuju neprijatelja prema Smokoviću, uz pomicanje prvih linija u zadnji zaselak pred selom Smoković. Time je neprijatelj doveden u vrlo nepovoljnu poziciju nesigurnog alternativnog makadamskog puta tzv. Martićeve magistrale, koja je bila podložna udarima hrvatskih tenkova s prednjih linija u Suhovarama.

Ovi uspjesi opisani su u videu koji Večernji list objavljuje u suradnji s portalom Studio 23. Oni su ostvareni 3. siječnja 1992., a bili su ključni za VRO Maslenicu koja će uslijediti dvije godine kasnije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari