Pratite nas

Povijesnice

Ratko Mladić dobio je prvu veliku pljusku kod Suhovara i Zemunika.

Objavljeno

na

Znajući za potpisivanje Sarajevskog primirja koje nastupa 3. siječnja 1992., Ratko Mladić s Kninskim korpusom kreće u pripreme za zauzimanje povoljnijih strateških pozicija, koncentrirajući sve napadne snage Kninskog korpusa u zaleđe Zadra.

Perfidno se potpisuje primirje od Božića do Božića, zbog čega dio snaga u prostoru oko Novigrada koji je u vrlo nepovoljnom poluokruženju biva oslabljen djelomičnim povlačenjem. Dana 31.12. pokrenut je napad koji je u prvoj etapi imao za cilj zauzimanje sela oko Novigrada i Novigradskog mora, a zatim proboj preko Posedarja na Paški most. Iskoristivši prednosti koje je dobio primirjem, ali i krajnje nepovoljnu poziciju hrvatskih snaga, snažnim udarom zauzima to područje i 1. siječnja kreće na Posedarje, no tu biva potpuno razbijen uz velike gubitke u ljudstvu i oklopu.

Drugi smjer napada bio je Suhovare – Poličnik  3. siječnja. Cilj je bio izbiti na Jadransku magistralu i time osigurati opskrbu prema zračnoj bazi Zemuniku. Hrvatske snage, iznenađene gustom maglom, brzo su se konsolidirale i izvele snažan udar artiljerijom, tenkovima i protjerale neprijatelja pomičući liniju razgraničenja naprijed. To je prvi put u Dalmaciji  da HV uspješno  djeluje sinkroniziranim združenim snagama.

U sklopu tog napadnog djelovanja, jednako snažan oklopno-pješački napad neprijatelj je poduzeo prema selu Zemunik Donji. Zauzimanjem tog sela osigurao bi se cestovni pravac Benkovac – Zemunik – Aero Baza Zemunik. Došavši gotovo do samog centra sela, hrvatske snage kreću u protunapad, oštećuju dva tenka koji se povlače, razbijaju pješačke snage i potiskuju neprijatelja prema Smokoviću, uz pomicanje prvih linija u zadnji zaselak pred selom Smoković. Time je neprijatelj doveden u vrlo nepovoljnu poziciju nesigurnog alternativnog makadamskog puta tzv. Martićeve magistrale, koja je bila podložna udarima hrvatskih tenkova s prednjih linija u Suhovarama.

Ovi uspjesi opisani su u videu koji Večernji list objavljuje u suradnji s portalom Studio 23. Oni su ostvareni 3. siječnja 1992., a bili su ključni za VRO Maslenicu koja će uslijediti dvije godine kasnije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. rujna 1991. – Pokolj u Tovarniku

Objavljeno

na

Objavio

Pitomo srijemsko selo Tovarnik bilo je u rujnu i listopadu 1991. mjesto ubijanja, strašnih mučenja i progona srijemskih Hrvata. Na današnji dan 22. rujna 1991. ubijeno je 68 ljudi, a u danima koji su slijedili i mnogo više. Ubijen je i župnik Ivan Burik. Preostali Hrvati u Tovarniku, uglavnom starci i žene, morali su nositi bijele trake kao znak da su hrvatske nacionalnosti.

Na današnji dan 22. rujna 1991. nakon okupacije Tovarnika koji se nalazio na putu prema Vukovaru, jedinice JNA i srbijanskih četnika ubile su i masakrirale 68 Hrvata. Nešto kasnije ubijen je i tovarnički svećenik Ivan Burik.

Bila je to osveta za neočekivani i nadljudski višednevni otpor golorukih branitelja Tovarnika, hrvatskog sela u Srijemu na granici sa Srbijom, koji JNA i četnici nisu ni u snu očekivali. Tenkovske kolone sa stotinama oklopnih vozila koje su se kretale iz Beograda i Novog Sada prema Vukovaru su u hrvatskom selima Srijema Tovarniku, Ilači, Bogdanovcima i drugima nailazile na neviđeni otpor gotovo golorukih branitelja koji su uvelike načeli borbeni moral srbijanske vojske i prije dolaska pred sami Vukovar.

Tako je do zuba naoružana srbijanska vojska već u velikom strahu dolazila do samog Vukovara gdje je potpuno slomila zube. Početni zanos koji je bio praćen ‘bacanjem cveća i oduševljenim narodom’ koji ih je ispraćao ubrzo je nestao pred hrabrošću hrvatskih ljudi. Borbeni moral iskazan na televizijama Srbije je nestajao.

Veliki udjel u tome imalo je selo heroj – Tovarnik.

O tim nevjerojatnim događanjima i herojskim podvizima hrvatskih branitelja u selima zapadnog Srijema postoje brojne knjige i svjedočanstva na internetu dostupna čitateljima.

Masovni zločin u Tovarniku

Na sam današnji dan na brutalni način ubijeno je 68 Hrvata u Tovarniku.

No, ubijanja, premlaćivanja do smrti, izgladnjivanja, svakovrsna tjelesna i psihička mučenja, koja zdravi ljudski um teško može i zamisliti, bila su stravična svakodnevica u kući-logoru pok. dr. Đorđa Cvejića, kroz koju je krajem 1991. prošlo najmanje 300 hrvatskih branitelja i civila, pretežno iz Tovarnika i okolnih mjesta. Ljudi koji nisu ubijeni u toj kući, nakon mučenja su odvođeni pa ubijani i bacani u masovnu grobnicu, u koju je bačen i ubijeni mjesni župnik Ivan Burik koji je najveći dio svoga svećeništva, punih 28 godina, proveo u Tovarniku.

Hrvati morali nositi trake poput Židova

Osim ubijanja, Srbi su protjerali više od 95 posto od 2.500 Hrvata, koliko ih je prije rata živjelo u Tovarniku. Srušili su ili oštetili više od 70 posto mjesnih kuća i gospodarskih zgrada. Ono malo Hrvata koje su ostavili živjeti na svojim ognjištima, većinom starce i žene, prisiljavali su, da poput Židova za vrijeme nacizma, nose oznake na rukavu – bijele krpe kao znak predaje i pripadnosti hrvatskom narodu. Istim su znakom bile obilježene i njihove kuće.

JNA i četnici ponovili zločin partizana iz 1944.

Dana 8. prosinca 1944. Tovarnik je također doživio veliki masovni pokolj, kada su prema nepotpunim podacima, partizani prilikom ulaska u ovo selo ubili 51 Tovarničana, uglavnom Hrvata i Nijemaca. Oni su ubijeni na najbrutalnije načine: nožem, letvama i bacanjem sa zvonika pravoslavne crkve. Prema pisanju Večernjeg lista od 8. prosinca 2013. popis za likvidaciju napravili su domaći tovarnički Srbi.

Svake godine rodbina i predstavnici društva „Antun Gustav Matoš“ polažu cvijeće i pale svijeće uz ogradu pravoslavne crkve u Tovarniku kao uspomenu na ovaj strašan događaj, moleći pri tome za duše ubijenih.

Ekskluzivne snimke njemačke televizije razorenog i okupiranog Tovarnika 1991:

Narod.hr/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – ‘Obadva! Oba su pala!’ – riječi koje su obilježile Domovinski rat (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Tog 21. rujna 1991. godine ukupno je bilo 55 preleta vojnih aviona JNA nad šibenskim krajem, a na bitnici Zečevo nebo su motrili današnji šibensko-kninski župan Goran Pauk na topu te Neven Livajić naoružan ‘Strelom’ zajedno s Damirom Fržopom i Draženom Bilaćem.

Oni su tada srušili dva aviona tipa ‘Jastreb’, a zahvaljujući snimatelju Bilanu i euforiji mladog Gaćine, nastala je kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u i izazvala oduševljenje diljem zemlje.

Rušenje srpskih ratnih zrakoplova kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

 

‘Rujanski rat’ – Bitka za Šibenik – Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari