Pratite nas

Ratne brodove u Neum doveo je Lagumdžija i time uništava turizam

Objavljeno

na

Nedavno je BiH ostala usamljena s Kosovom kao jedine države Europe bez kandidacijskog statusa s Europskom unijom. Ova svojevrsna pljuska EU-a ustvari je samo posljedica višegodišnjeg zaostajanja i nemogućnosti dogovora oko ključnih promjena pravca u kojemu se država konačno treba početi kretati. Predsjedatelj Vijeća ministara najveću odgovornost vidi na vlastima BiH.

Kako doživljavate činjenicu da je i Albanija nedavno dobila pozivnicu za otvaranje pregovora s Europskom unijom, a BiH je još uvijek daleko od toga?

vjekoslav-bevandaMeni je drago zbog Albanije što je dobila prigodu kako bi krenula put EU, a što se tiče BiH, moram reći da je, nažalost, sve do nas. Imamo dva jasna neriješena problema. Jedan je presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, a drugi je uspostava učinkovitog mehanizma koordinacije. Taj mehanizam se i u ovim događanjima pokazao neophodnim. Svjedoci smo i oko poplava da nije bilo dogovora entiteta ni oko procjena šteta i svega ostaloga. Da imate mehanizam koordinacije, takve stvari se ne bi događale.

Je li moguće postići suglasje oko mehanizma koordinacije, vi ga često spominjete kao rješenje koje je ključno za sinkronizirano funkcioniranje svih razina vlasti?

Razgovori postoje, ali činjenica je da ne rezultiraju ničim. To je zato jer vlasti u FBiH odbijaju sve ono što smo ranije dogovorili. Umjesto toga, zagovaraju unitariziranje Federacije BiH bez nadležnosti županija. Nažalost, radi se o poznatoj matrici kojom se nastoji izbjeći dogovor. Vlada Republike Srpske je prihvatila sustav mehanizma koordinacije koji je izradio stručni tim. Prihvatila ga je Skupština, na nekoliko sastanaka smo sudjelovati i bili blizu dogovora. No, moram priznati da se zbog odnosa federalnih vlasti nismo pomakli s mjesta i imamo status quo. To za izravnu posljedicu ima to da zemlja zaostaje za drugima na putu k EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel za kolovoz je sazvala sastanak vodećih dužnosnika regije jugoistoka Europe. Kakva su vam očekivanja?

Intenzivno radimo na pripremi za taj sastanak na kojemu će biti i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te vanjskih poslova BiH. Iskreno očekujem da ćemo dobiti vjetar u leđa i na nama je što bolje se pripremiti za taj sastanak. Na tome skupu ću govoriti afirmativno, ali i iskreno o ukupnom stanju u zemlji.

Često se iz BiH, ali i okruženja može čuti da BiH zaslužuje ubrzani, posebni put za EU. Jesu li takva i vaša očekivanja?

Osim snažnog poticaja i dobrih namjera koje postoje od naših prijatelja, ne vjerujem da je bilo što moguće napraviti bez našeg unutarnjeg konsenzusa.

Što konkretno pod tim podrazumijevate?

Potreban je dogovor svih sudionika političke scene, a ključno je da počnemo poštovati Ustav kao temeljni dokument svake države. Također, svi smo za ustavne promjene, ali ne može se kršiti aktualni Ustav, neprovoditi presude Ustavnoga suda i onda se busati u prsa kako vole ovu državu.

Izbori su jako brzo. Utječe li to na rad Vijeća ministara?

Posve normalno da ima. Ne na dinamiku sjednica Vijeća ministara, ali imamo čitav set neriješenih stvari. Nema konsenzusa o dosta stvari.

Štete od poplava su goleme, oko 4 milijarde maraka. Kakve su procjene kada će građanima biti obnovljeni domovi, pokrenuti pogoni…?

Entiteti u suradnji s drugim razinama vlasti trebaju poduzeti sve kako bi se što prije ljudi vratili svojim domovima. Stručne ekipe moraju na terenu završiti svoj posao. Vijeće ministara je završilo svoj dio posla i uspjelo je dogovoriti potporu od Svjetske banke, Saudijskog fonda, MMF-a vezano uz hitnu pomoć. Sada je do vlasti entiteta da jednostavno definiraju prioritete, projekte, programe koji će se trošiti kako bi se ljudima što prije pomoglo. Što se tiče donatorske konferencije koja će se održati u Bruxellesu, a na kojoj će biti i predstavnici Srbije, na nama je da na najbolji način predstavimo naše potrebe kako bi se donatori mogli opredijeliti i uključiti u pomoć.

I država je počela osjećati posljedice poplava, slabije se pune proračuni. Kako nadići ove probleme imajući na umu da se bilježio deficit i bez ovih izvanrednih okolnosti?

Najvažnije je sada raditi na zbrinjavanju ljudi koji su ostali bez svojih domova. To ja najvažnije, ali je potrebno učiniti sve i da se sačuvaju radna mjesta tamo gdje je to moguće. Nadam se da će se s riječi prijeći na djela i da će se donijeti potrebni propisi i pomagati gospodarstvu. U suprotnom posljedice bi mogle biti još veće. Ako ljudi ostanu bez imovine, bez poslova, onda se dovode u poziciju da sele. To nikako ne želimo.

Nekoliko mjeseci traje afera oko uplovljavanja brodova u neumski zaljev. Kako vi gledate na to da vlasti na višoj razini ignoriraju protivljenje Općine toj inicijativi?

Za mene je to šokantna stvar. O ovome sam informiran pismom načelnika općine Neum, gospodina Matuška. U prvi trenutak nisam mogao vjerovati da se to događa. Potpuno se radilo izvan znanja predsjedatelja Vijeća ministara, a više ministara uopće o tome nije bilo informirano.

Što ste učinili oko toga?

Uputio sam dopis ministru Lagumdžiji da mi odgovori tko je dao suglasnost za uplovljavanje brodova. I, evo, moram reći da sam nakon duže vremena i usmenih podsjećanja, tek danas (nap.a. jučer) dobio odgovor. A u njemu stoji da je gosp. Lagumdžija dao ‘rutinsku suglasnost’ i o tome izvijestio Predsjedništvo, Ministarstvo obrane, sigurnosti, koordinaciju policijskih poslova…, i općinu Neum. U posjedu sam i pisma koje je Ministarstvo obrane uputilo Ministarstvu vanjskih poslova gdje su tražili da se očituje lokalna samouprava te da oko toga nadležne institucije donesu potrebne odluke. O tome, međutim, nije bilo rasprave, a rutinska suglasnost meni nije poznato što znači. O svemu ću izvijestiti Predsjedništvo BiH, te navesti kako sam o svemu bio informiran tek pismom iz općine Neum.

Kako učiniti da se ovakve stvari ne ponavljaju?

Teško pitanje, ali mogu samo usporediti da netko dopusti da se u jeku skijaške sezone održi vježba tenkova po skijaškim terenima Bjelašnice i Jahorine. Ne možete vjerovati da nekome padne na pamet takvo što i dopusti uplovljavanje ratnih brodova usred sezone kao da želi uništiti turizam, a lokalnoj zajednici i državi nanijeti štetu.

Posts not found

ZoranKrešić/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari