Pratite nas

Pregled

Ratni put Milijana Brkića: Prijatelj je poginuo kraj njega…

Objavljeno

na

Specijalci su često bili iza neprijateljskih linija pa su imali srpske nadimke. Milijan Brkić je postao Vaso. I danas ga tako zovu. neki posprdno, a neki iz poštovanja

Najponosniji i najčasniji dani u mojemu životu bili su vezani za moje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Da nije tih ljudi, tih mojih ratnih prijatelja i kolega, pitanje je gdje bih ja bio danas, sarkastično sad zvuči ovaj citat, izjava Milijana Brkića u knjizi Stjepana Milkovića “Alfe žive vječno”,

Milijan Brkić u rat je ušao kao dragovoljac. Jedno je od zaštitnih imena specijalaca tijekom Domovinskog rata. Svoj je ratni put ispisao u SJP Alfe, kao specijalac i kao pomoćnik zapovjednika u Alfama tijekom Domovinskog rata. I nadimak Vaso dobio je u Alfama početkom ‘90-ih.

Kako su odrađivali zadaće iza neprijateljske linije, tih su godina svi specijalci imali nadimke, i to istočnjačke, srpske, pa je Brkićevo kodno ime bilo Vaso, kako ga i danas zovu. Specijalci iz poštovanja, a neki posprdno, pišu 24sata.hr

Brkić je Alfama pristupio 1. studenog 1991., i to iz temeljne policije Pleso, gdje se javio dragovoljno. Već je kao temeljni policajac sudjelovao u akcijama u Pokupskom i Hrvatskoj Kostajnici.

– Ne mislim da je nešto posebno to što sam se prijavio kao dragovoljac, ali je činjenica da su ljudi, koji su u to vrijeme ulazili u specijalne postrojbe, puno riskirali. Ono što nas je nosilo bila je nevjerojatna ljubav prema domovini, emocije, romantika prema Hrvatskoj, ali i hrabrost, odlučnost, upornost i želja da se napokon ostvari tisućljetni san svih Hrvata, stvaranje neovisne i slobodne hrvatske države – komentirao je svoj dolazak u specijalce.

Velebit je za specijalnu policiju bila mitska planina. Milijan Brkić je na njoj godinama boravio sa svojim suborcima. S Velebita se kretalo u sve velike hrvatske ratne akcije. Sudjelovao je tako u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica krajem siječnja 1993. godine.

Bila je to prva zajednička obrambena, uspješno odrađena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije, koja u organizacijskom i u dijelu logističke potpore nije ni bila blizu razine kao ostale akcije koje su uslijedile.

Brkiću je baš Velebit ostao u najvećem sjećanju zbog ekstremnih zimskih uvjeta i nadljudskih napora. Rekao je kako su u akciju Maslenica išli svjesni da, ako nešto pođe po zlu, teško da će dobiti pomoć.

U Akciji Bljesak bio je jedan od pomoćnika zapovjednika i vodio je jedan pravac probijanja neprijateljskih linija. Tad je i prilično teško podnio pogibiju suborca Vladimira Deščaka, i to samo tri metra ispred sebe. Uz niz manjih akcija, sudjelovao je i u Oluji. I danas je žalostan što se, kaže, specijalna policija, kad se govori o ratu, stavlja u drugi, a vojska u prvi plan.

Tvrdi, a s njim se slažu svi specijalci i ostali policajci koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kako su postrojbe specijalne policije bile te koje su na najtežim područjima i na najtežim pravcima odradile udar kako bi druge snage mogle napredovati i sudjelovati.

Brkić je zapovjednik u Alfama ostao i godinama nakon rata. Smijenili su ga 2001. godine, kad je odbio zapovijed po kojoj su Alfe u Sinju trebale osujetiti demonstracije potpore generalu Mirku Norcu. Nije čekao službenu smjenu, sam je otišao iz jedinice.

– Kroz određene poslove u životu čovjek se formira kao osoba. Formirali su me događaji i ljudi oko mene. I jedno se nikad ne zaboravlja, ono temeljno, ljudsko dostojanstvo i domoljublje. Nema tih novaca, funkcija i privilegija za koje bih se odrekao svojih načela – rekao je Brkić.

Nakon Alfi otišao je u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA). U Ministarstvo unutarnjih poslova vratio se 2008. godine na mjesto zamjenika glavnog ravnatelja policije zaduženog za poslove kriminalističke policije, specijalne policije i Centra za forenzična istraživanja i ispitivanja “Dr. Ivan Vučetić”. Tu je ostao do 2011. godine, kad je postao saborski zastupnik i krenuo u političke vode, pišu 24sata.hr

 

 

Nikakve podvale Milijanu Brkiću ne će zaustaviti lustraciju SDP-a i dijela HDZ-a

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Treba razlikovati kompromitirani ustaški pozdrav od pokliča branitelja u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

“Za dom” je jedna od povijesnih varijanti hrvatskog pozdrava i pokliča, a “Za dom spremni” jest službeni, kompromitirani pozdrav Nezavisne države hrvatske (NDH) koji treba razlikovati od od pokliča “Za dom spremni” pripadnika postrojbi iz Domovinskog rata, koji je dio njihovih nikad zabranjenih insignija, rekla je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu intervju “S predsjednicom izvan protokola” jedno od pitanja bilo je vezano i uz njezino nedavno priznanje da je pogriješila kada je pozdrav “Za dom spremni” pravdala govoreći da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, što je izazvalo dosta negativnih reakcija na desnom političkom spektru.

“Za dom spremni” nije arija iz Nikole Šubića Zrinjskog

Upitana je li pogriješila s tim svojim priznanjem, predsjednica je odgovorila kako nije te da stoji kod svoje izjave, ponovivši da je “Za dom spremni” kompromitiran, ali i da treba razlikovati poklič “Za dom spremni” koji su u Domovinskom ratu koristile pojedine postrojbe, te je i danas dio njihovih službenih insignija.

“Dakle, poklič ‘Za dom’ ili bilo koja varijanta jest povijesni hrvatski pozdrav, odnosno poskočica, ili kako bismo to nazvali, koja se spominje u puno historijskih dokumenata ili pjesama, a meni je najdraža arija iz opere Nikola Šubić Zrinski. Međutim, poklič odnosno pozdrav ‘Za dom spremni’ jest isključivo službeni pozdrav NDH i kao takav kompromitiran”, rekla je Grabar-Kitarović.

Citirala je pritom i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i izjavu da je NDH bila kvislinška tvorevina i fašistički zločin, ali ipak i izraz želje hrvatskog naroda za svojim slobodom i za nezavisnošću od jugoslavenske države.

“I predsjednik Tuđman i svi mi slažemo se da je zbog činjenice da je NDH tada bila u koaliciji sa ‘Silama osovine’ i zbog svega što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, poklič odnosno službeni pozdrav ‘Za dom spremni’ – kompromitiran”, naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako tu postoji jedna iznimka.

Razlika između ustaškog pozdrava i pokliča u statutima pojedinih postrojbi

“Postoji razlika između ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ i pokliča ‘Za dom spremni’ koji postoji u statutima i ratnim insignijama pojedinih hrvatskih postrojbi koje su prvotno nastale izvan sustava Hrvatske narodne garde i slično, i koje i dan danas u svojim statutima legalno imaju pozdrav ‘Za dom spremni'”, kazala je.

Podsjetila je kako je Povjerenstvo za suočavanje sa simbolima totalitarnih režima “predložilo određene iznimke odnosno određene situacije u kojima se može koristiti pozdrav ‘Za dom spremni'”, te ustvrdila da su upravo u vrijeme Domovinskog rata postojali posebni uvjeti – kada su protiv Hrvatske zajednički nastupali “zvijezda petokraka, koja je tada potpuno kompromitirana zbog napada na Vukovar i druge dijelove Hrvatske, u savezništvu sa četničkom kokardom”.

“To su bili posebni uvjeti u kojima se reagiralo na malo drukčiji način i uz taj poklič, odnosno moto ‘Za dom spremni’ ljudi su branili Hrvatsku. Međutim, to ne znači da su oni htjeli istrebljivati ili svetiti se bilo kome drugome. Oni su željeli slobodnu, samostalnu Hrvatsku”, rekla je. dodavši kako HOS-ove oznake “Za dom spremni” ni jedna vlada nije dovela u pitanje, pa čak ni vlada premijera Zorana Milanovića.

Upitana kako razlikovati danas kada netko izvikuje “Za dom spremni” misleći na Domovinski rat, a ne na događanja iz vremena NDH, pogotovo s obzirom na neujednačenu sudsku praksu, Grabar-Kitarović kaže da to treba odlučiti zakonodavac. “Vlada treba dati prijedlog zakona”, dodala je.

I njezin otac je dao četiri lovačke puške za branitelje 

Podsjetila je pritom na vrijeme početka Domovinskog rata i na to da Hrvatska nije bila naoružana, pa su branitelji sami nabavljali oružje i odore, te je otkrila i da je njezin otac dao svoje četiri lovačke puške za branitelje.

“To je bila situacija koja neusporediva s bilo kojom drugom situacijom i to je nešto o čemu moraju danas znati građani Hrvatske, a posebno naša djeca”, rekla je. Uznemirena je stoga i kao majka kurikulumom povijesti za osnovne i srednje škole u kojima se, ustvrdila je, bježi od Domovinskog rata – najčasnijeg  razdoblja naše povijesti.

“Kad se ni milimetar rata nije vodio izvan hrvatskog teritorija, već su naši branitelji isključivo branili našu Hrvatsku – da u kurikulumu povijesti za osnovne škole ima nekoliko stranica koje su vrlo nedorečene, a da u srednjim školama umjesto da razgovaramo o tome što se dogodilo, kako je to sve skupa izgledalo, nažalost naša djeca moraju gledati nekakve filmove koji su snimili stranci o nama, koji nas ne razumiju, niti su razumjeli sve što se događalo”, rekla je.

“A mnogi od njih imali su i svoju agendu, sfere utjecaja. A ja tu ne bih niti izbacila novce koji su se ulagali u nekakve kampanje protiv Hrvatske i takozvano hibridno djelovanje koje i dan danas postoji protiv Hrvatske, kad se želi obezvrijediti kako Domovinski rat, tako i djelovanje naših branitelja”, ustvrdila je.

Zaključila je da tu raspravu treba ostaviti stručnjacima, povjesničarima i ostalima, i da se moramo usredotočiti na sadašnjost i budućnost.

Ne smijemo se gubiti u besplodnim pričama 

Drži da je jedan od razloga zbog kojih je pobijedila na predsjedničkim izborima upravo taj što je isticala da se ne smijemo gubiti u besplodnim pričama i raspravama o ideološkim pitanjima već se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja.

“A to znači kako ljudi danas žive u Hrvatskoj, zašto nam odlazi iz Hrvatske oni koji ostaju u Hrvatskoj da li rade i primaju plaću, je li ta plaća dostatna za njihov život u Hrvatskoj. Da li su uvjeti takvi da stvaraju raspoloženje optimizma i vjere u svoj narod i svoju državu, a ne nekakvog pesimizma, pa nam ljudi odlaze u druge države i onda shvate da zapravo nigdje ne teče med i mlijeko i da je uvijek najljepše doma. Ja vjerujem u to”, zaključila je predsjednica.

Još nije vrijeme, kazala je, za objavljivanje bilo kakve odluke oko drugog mandata, kazala je te, pročitavši pismo jedne od blokiranih osoba, poručila da je smisao njezina rada briga o malim ljudima, braniteljima, blokiranima, njih 260.000 plus članovi njihovih obitelji.

(Hina)

 

Odvjetnik Marka Perkovića Thompsona odgovorio Novoj TV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica potpisala pomilovanje Huanita Luksetića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je u petak da je potpisala pomilovanje za Huanita Luksetića, oboljelog od multiple skleroze, a osuđenog za ilegalnu proizvodnju marihuane radi prodaje.

“Jutros sam potpisala pomilovanje Huanita Luksetića i poslali smo svu dokumentaciju u Ministarstvu pravosuđa koje treba izvijestiti gospodina Luksetića odnosno njegovog pravnog zastupnika o tom pomilovanju”, rekla je predsjednica Grabar Kitarović u intervjuu Hrvatskom radiju u emisiji „S predsjednicom izvan protokola” koji će u cijelosti biti emitiran u 15.30 sati.

Foto: Hina

“Moram vam reći da se, iskreno, kao čovjek, osjećam jako dobro da ovu, neću reći privilegiju, ali svakako ovlast predsjednice Republike mogu iskoristiti u trenucima kada je u pitanju život i kad je u pitanju zdravstveno stanje koje je od primarne važnosti u cijelom slučaju”, dodala je.

Luksetiću, koji boluje od multiple skleroze, krajem siječnja potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je osuđen na dvije godine bezuvjetnog zatvora zbog ilegalne proizvodnje marihuane radi prodaje, iako je u svojoj obrani tvrdio da je marihuanu uzgajao zbog proizvodnje kanabisova ulja, koje ublažava simptome te teške bolesti.

Odluka se šalje u Ministarstvo pravosuđa jer je ono temeljem Zakona o pomilovanju dužno obavijestiti podnositelje molbe o odluci predsjednice. Nakon toga odluka se objavljuje u Narodnim novinama.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari