Pratite nas

Pregled

Ratni put Milijana Brkića: Prijatelj je poginuo kraj njega…

Objavljeno

na

Specijalci su često bili iza neprijateljskih linija pa su imali srpske nadimke. Milijan Brkić je postao Vaso. I danas ga tako zovu. neki posprdno, a neki iz poštovanja

Najponosniji i najčasniji dani u mojemu životu bili su vezani za moje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Da nije tih ljudi, tih mojih ratnih prijatelja i kolega, pitanje je gdje bih ja bio danas, sarkastično sad zvuči ovaj citat, izjava Milijana Brkića u knjizi Stjepana Milkovića “Alfe žive vječno”,

Milijan Brkić u rat je ušao kao dragovoljac. Jedno je od zaštitnih imena specijalaca tijekom Domovinskog rata. Svoj je ratni put ispisao u SJP Alfe, kao specijalac i kao pomoćnik zapovjednika u Alfama tijekom Domovinskog rata. I nadimak Vaso dobio je u Alfama početkom ‘90-ih.

Kako su odrađivali zadaće iza neprijateljske linije, tih su godina svi specijalci imali nadimke, i to istočnjačke, srpske, pa je Brkićevo kodno ime bilo Vaso, kako ga i danas zovu. Specijalci iz poštovanja, a neki posprdno, pišu 24sata.hr

Brkić je Alfama pristupio 1. studenog 1991., i to iz temeljne policije Pleso, gdje se javio dragovoljno. Već je kao temeljni policajac sudjelovao u akcijama u Pokupskom i Hrvatskoj Kostajnici.

– Ne mislim da je nešto posebno to što sam se prijavio kao dragovoljac, ali je činjenica da su ljudi, koji su u to vrijeme ulazili u specijalne postrojbe, puno riskirali. Ono što nas je nosilo bila je nevjerojatna ljubav prema domovini, emocije, romantika prema Hrvatskoj, ali i hrabrost, odlučnost, upornost i želja da se napokon ostvari tisućljetni san svih Hrvata, stvaranje neovisne i slobodne hrvatske države – komentirao je svoj dolazak u specijalce.

Velebit je za specijalnu policiju bila mitska planina. Milijan Brkić je na njoj godinama boravio sa svojim suborcima. S Velebita se kretalo u sve velike hrvatske ratne akcije. Sudjelovao je tako u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica krajem siječnja 1993. godine.

Bila je to prva zajednička obrambena, uspješno odrađena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije, koja u organizacijskom i u dijelu logističke potpore nije ni bila blizu razine kao ostale akcije koje su uslijedile.

Brkiću je baš Velebit ostao u najvećem sjećanju zbog ekstremnih zimskih uvjeta i nadljudskih napora. Rekao je kako su u akciju Maslenica išli svjesni da, ako nešto pođe po zlu, teško da će dobiti pomoć.

U Akciji Bljesak bio je jedan od pomoćnika zapovjednika i vodio je jedan pravac probijanja neprijateljskih linija. Tad je i prilično teško podnio pogibiju suborca Vladimira Deščaka, i to samo tri metra ispred sebe. Uz niz manjih akcija, sudjelovao je i u Oluji. I danas je žalostan što se, kaže, specijalna policija, kad se govori o ratu, stavlja u drugi, a vojska u prvi plan.

Tvrdi, a s njim se slažu svi specijalci i ostali policajci koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kako su postrojbe specijalne policije bile te koje su na najtežim područjima i na najtežim pravcima odradile udar kako bi druge snage mogle napredovati i sudjelovati.

Brkić je zapovjednik u Alfama ostao i godinama nakon rata. Smijenili su ga 2001. godine, kad je odbio zapovijed po kojoj su Alfe u Sinju trebale osujetiti demonstracije potpore generalu Mirku Norcu. Nije čekao službenu smjenu, sam je otišao iz jedinice.

– Kroz određene poslove u životu čovjek se formira kao osoba. Formirali su me događaji i ljudi oko mene. I jedno se nikad ne zaboravlja, ono temeljno, ljudsko dostojanstvo i domoljublje. Nema tih novaca, funkcija i privilegija za koje bih se odrekao svojih načela – rekao je Brkić.

Nakon Alfi otišao je u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA). U Ministarstvo unutarnjih poslova vratio se 2008. godine na mjesto zamjenika glavnog ravnatelja policije zaduženog za poslove kriminalističke policije, specijalne policije i Centra za forenzična istraživanja i ispitivanja “Dr. Ivan Vučetić”. Tu je ostao do 2011. godine, kad je postao saborski zastupnik i krenuo u političke vode, pišu 24sata.hr

 

 

Nikakve podvale Milijanu Brkiću ne će zaustaviti lustraciju SDP-a i dijela HDZ-a

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvatskom časniku u Kabulu uručena afganistanska Medalja časti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministarstvo obrane (MORH) izvjestilo je u srijedu kako je pukovnik Ivica Kolobarić 22. rujna odlikovan Medaljom časti Islamske Republike Afganistan za suradnju Specijalnih snaga Republike Hrvatske i Specijalne policije Islamske Republike Afganistan te za unapređenje međuljudskih odnosa, sigurnosti i časno obnašanje službe u Islamskoj Republici Afganistan.

Pukovnik Ivica Kolobarić prvi je pripadnik Oružanih snaga RH koji je dobio to iznimno vrijedno priznanje, navodi MORH i dodaje kako mu je priznanje dodijelio ministar unutarnjih poslova Afganistana.

Kolobariću je to četvrta misija u Afganistanu, a druga na dužnosti zapovjednika hrvatskog Savjetničkog tima za specijalne operacije (Special Operations Advisory Team – SOAT) koji se bavi provođenjem obuke i savjetovanjem u Središtu za obuku specijalne policije u Kabulu, izvijestio je MORH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Objavljeno

na

Objavio

Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je u srijedu da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i nikome ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima prikupljanja potpisa za dva referenduma nepravilnosti koje su radili.

“Vlada podržava referendum kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana. Naravno da se to nikome ne zamjera, zamjera se organizatorima nepravilnosti koje su radili. O tim nepravilnostima, njihovom broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi”, rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Upitan idemo li na referendum, odgovorio je: “Vidjet ćemo danas kada Vlada primi na znanje izvješće i uputi ga u Sabor”. Na novinarsku konstataciju da će nastati pobune s ove ili one strane, bez obzira na rezultate, pogotovo jer inicijativama nije dopustio promatrače, Kuščević je poručio – “tko gubi ima pravo da se ljuti”.

Odbacio je nagađanja da je pogriješio kada organizatorima referendumskih inicijativa nije dopustio promatranje. “Nema tu pogriješili ili ne pogriješili. Nisam ja donio odluku samovoljno. Hrvatski zakon ne omogućava promatranje. Ne radi se tu o mojoj volji, radi se o poštivanju hrvatskih zakona”, poručio je.

Ustvrdio je da njegov osobni stav, kao i stav Vlade oko referendumskog pitanja nema nikakve veze sa stručnim, objektivnim i u skladu za zakonom prebrojavanjem potpisa. “Ovi rezultati su rezultati rada stručnog povjerenstva koje niti na jedan način nije pristrano. Ukoliko su iz inicijativa skupili dovoljan broj potpisa bit će referendum, ako nisu – neće biti referenduma”, rekao je.

Nije etično ni moralno buditi emocije u ljudima kako bi se zadržale sinekure u Saboru

Smatra kako bi bilo korektno da se udruga Narod odlučuje registrira kao stranka pa krene u političku utrku. Svatko tko ima političkih ambicija mora izraditi dobar, kvalitetan program i okupiti ljude koji su spremni taj program realizirati.

“Na ovaj način, pokušavajući probuditi emocije kod ljudi da bi dobili političku vidljivost i zadržali svoje sinekure u Saboru, to nije ni etično niti moralno niti u skladu s političkim djelovanjem”, kazao je ministar uprave.

Na upit trebaju li referendumska pitanja o Istanbulskoj konvenciji i promjeni izbornih pravila ići na Ustavni sud da se vidi jedu li u skladu s Ustavom, Kuščević smatra da je to pitanje koje mora procijeniti Sabor.

Mi ćemo Saboru proslijediti izvješće, a dalje je na Saboru da procijeni što će dalje s tim pitanjem, rekao je Kuščević.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari