Pratite nas

Pregled

Ratni put Milijana Brkića: Prijatelj je poginuo kraj njega…

Objavljeno

na

Specijalci su često bili iza neprijateljskih linija pa su imali srpske nadimke. Milijan Brkić je postao Vaso. I danas ga tako zovu. neki posprdno, a neki iz poštovanja

Najponosniji i najčasniji dani u mojemu životu bili su vezani za moje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Da nije tih ljudi, tih mojih ratnih prijatelja i kolega, pitanje je gdje bih ja bio danas, sarkastično sad zvuči ovaj citat, izjava Milijana Brkića u knjizi Stjepana Milkovića “Alfe žive vječno”,

Milijan Brkić u rat je ušao kao dragovoljac. Jedno je od zaštitnih imena specijalaca tijekom Domovinskog rata. Svoj je ratni put ispisao u SJP Alfe, kao specijalac i kao pomoćnik zapovjednika u Alfama tijekom Domovinskog rata. I nadimak Vaso dobio je u Alfama početkom ‘90-ih.

Kako su odrađivali zadaće iza neprijateljske linije, tih su godina svi specijalci imali nadimke, i to istočnjačke, srpske, pa je Brkićevo kodno ime bilo Vaso, kako ga i danas zovu. Specijalci iz poštovanja, a neki posprdno, pišu 24sata.hr

Brkić je Alfama pristupio 1. studenog 1991., i to iz temeljne policije Pleso, gdje se javio dragovoljno. Već je kao temeljni policajac sudjelovao u akcijama u Pokupskom i Hrvatskoj Kostajnici.

– Ne mislim da je nešto posebno to što sam se prijavio kao dragovoljac, ali je činjenica da su ljudi, koji su u to vrijeme ulazili u specijalne postrojbe, puno riskirali. Ono što nas je nosilo bila je nevjerojatna ljubav prema domovini, emocije, romantika prema Hrvatskoj, ali i hrabrost, odlučnost, upornost i želja da se napokon ostvari tisućljetni san svih Hrvata, stvaranje neovisne i slobodne hrvatske države – komentirao je svoj dolazak u specijalce.

Velebit je za specijalnu policiju bila mitska planina. Milijan Brkić je na njoj godinama boravio sa svojim suborcima. S Velebita se kretalo u sve velike hrvatske ratne akcije. Sudjelovao je tako u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica krajem siječnja 1993. godine.

Bila je to prva zajednička obrambena, uspješno odrađena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije, koja u organizacijskom i u dijelu logističke potpore nije ni bila blizu razine kao ostale akcije koje su uslijedile.

Brkiću je baš Velebit ostao u najvećem sjećanju zbog ekstremnih zimskih uvjeta i nadljudskih napora. Rekao je kako su u akciju Maslenica išli svjesni da, ako nešto pođe po zlu, teško da će dobiti pomoć.

U Akciji Bljesak bio je jedan od pomoćnika zapovjednika i vodio je jedan pravac probijanja neprijateljskih linija. Tad je i prilično teško podnio pogibiju suborca Vladimira Deščaka, i to samo tri metra ispred sebe. Uz niz manjih akcija, sudjelovao je i u Oluji. I danas je žalostan što se, kaže, specijalna policija, kad se govori o ratu, stavlja u drugi, a vojska u prvi plan.

Tvrdi, a s njim se slažu svi specijalci i ostali policajci koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kako su postrojbe specijalne policije bile te koje su na najtežim područjima i na najtežim pravcima odradile udar kako bi druge snage mogle napredovati i sudjelovati.

Brkić je zapovjednik u Alfama ostao i godinama nakon rata. Smijenili su ga 2001. godine, kad je odbio zapovijed po kojoj su Alfe u Sinju trebale osujetiti demonstracije potpore generalu Mirku Norcu. Nije čekao službenu smjenu, sam je otišao iz jedinice.

– Kroz određene poslove u životu čovjek se formira kao osoba. Formirali su me događaji i ljudi oko mene. I jedno se nikad ne zaboravlja, ono temeljno, ljudsko dostojanstvo i domoljublje. Nema tih novaca, funkcija i privilegija za koje bih se odrekao svojih načela – rekao je Brkić.

Nakon Alfi otišao je u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA). U Ministarstvo unutarnjih poslova vratio se 2008. godine na mjesto zamjenika glavnog ravnatelja policije zaduženog za poslove kriminalističke policije, specijalne policije i Centra za forenzična istraživanja i ispitivanja “Dr. Ivan Vučetić”. Tu je ostao do 2011. godine, kad je postao saborski zastupnik i krenuo u političke vode, pišu 24sata.hr

 

 

Nikakve podvale Milijanu Brkiću ne će zaustaviti lustraciju SDP-a i dijela HDZ-a

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Pregled

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi prijavljena za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Vukovaru 1995.

Objavljeno

na

Objavio

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi kazneno su prijavljeni za ratni zločin zbog sumnje da su na području Vukovara 1995. mučili i tukli hrvatske civile i ratne zarobljenike, no obojica nisu dostupni hrvatskim tijelima progona.

MUP je u četvrtak priopćio da su osječko-baranjski policajci iz Odjela za ratne zločine, u suradnji s osječkim Županijskim državnim odvjetništvom i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, dovršili višegodišnje kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjim srbijanskim i 55-godišnjim hrvatskim državljaninom.

Osumnjičeni su da su, postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata te onih o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Tako se 75-godišnjak tereti da je krajem 1995., kao pripadnik Obavještajnog odsjeka u sastavu 11. korpusa Vojske tzv. Republike Srpske Krajine, u podrumu privatne kuće u Vukovaru oko četiri mjeseca držao zatočenog tada 41-godišnjeg zarobljenika, pripadnika 5. gardijske brigade Hrvatske.

Ratnog zarobljenika u podrumu mučili elektrošokovima, izgladnjivali, uskraćivali mu vodu

Tamo ga je, zajedno sa skupinom nepoznatih pripadnika srbijanskih paravojnih formacija, psihički i fizički zlostavljao tako što su ga šakama i nogama te palicama udarali po cijelom tijelu, mučili elektrošokovima, izgladnjivali i uskraćivali mu vodu. Takvo zlostavljanje se ponavljalo svakodnevno u trajanju od oko četiri mjeseca, kada je upućen na razmjenu zarobljenika 22. ožujka 1996. godine, kažu u MUP-u.

Njega i 55-godišnjaka, koji je zapovijedao spomenutom paravojnom postrojbom u sastavu tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, tereti se da su zatočili i grubo fizički zlostavljali trojicu civila.

Riječ je o zaposlenicima komunalnog poduzeća UNIKOM iz Osijeka koje su pripadnici paravojnih formacija podređenih spomenutom 55-godišnjaku 24. lipnja 1995. protupravno lišili slobode te ih prevezli u vojarnu u naselju Sajmište u Vukovaru.

Jedan od otetih civila i danas se vodi kao nestala osoba, sumnja se da je ubijen 

Nakon toga su ih odveli u kuću u Vukovaru gdje su ih dvojica osumnjičenika grubo fizički zlostavljali. Potom su dvojicu od njih prevezli u prostorije 35. slavonske brigade tzv. Vojske Republike Srpske Krajine u Dalju, a nakon toga i u zatvor u Belom Manastiru gdje su bili do razmjene, 24. kolovoza 1995.

Treći civil, tada 54-godišnjak tom prilikom nije prevezen te se i danas vodi kao nestala osoba, a sumnja se da je ubijen uslijed grubog fizičkog zlostavljanja. Njegovo tijelo niti posmrtni ostaci nisu nikada pronađeni.

Protiv dvojice osumnjičenih, koji nisu dostupni hrvatskim tijelima progona, podnijeta je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

(Hina)

 

Bujica: VJEROVALI ILI NE; Lik iz HRT-ove ankete o ćirilici u Vukovaru je poručnik okupatorske vojske! (VIDEO)

 

 

 

Penava: I dalje stojim iza tvrdnje da je Vukovar ‘epicentar puzajuće velikosrpske agresije’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zdravku Mustaču potvrđeno 40 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud potvrdio je odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici koji je bivšem čelniku jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravku Mustaču u travnju izrekao 40 godina zatvora zbog ubojstva hrvatskoga emigranta Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu kod Muenchena 1983. godine, zbog čega ga je njemački sud ranije osudio na doživotni zatvor.

Nakon odluke velikogoričkog suda, koji je 40-godišnju kaznu izrekao ‘prevodeći’ njemačku presudu u hrvatski pravni sustav, Mustač je podnio žalbu, a Vrhovni sud ju je odbacio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Obrana stoga Mustača u hrvatskom zatvoru očekuje početkom rujna.

Budući da je Vrhovni sud zaključio kako “ne postoje razlozi zbog kojih osuđenik pobija prvostupanjsku presudu te da pri ispitivanju prvostupanjske presude nisu nađene povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalba osuđenog odbijena kao neosnovana”, izvijestio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.

Zajedno sa 77-godišnjim Mustačem na njemačkom sudu je zbog istog zločina osuđen i Josip Perković (74) koji je 11. srpnja izručen Hrvatskoj.

Iako im je njemački sud izrekao istu kaznu Perkoviću je zagrebački Županijski sud, koji mu je nadležan jer je živio u Zagrebu, odredio 30-godišnju kaznu prema hrvatskim propisima koju treba odslužiti u domaćem zatvoru.

Obrazlažući odbijanje Mustačeve žalbe Vrhovni sud je ustvrdio da činjenica što je Perkoviću “u drugom postupku priznanja strane sudske odluke za isto kazneno djelo i na temelju iste strane presude izrečena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina”, nema nikakvog utjecaja na ovaj postupak. Mustač je, pak, tvrdio da je različitim kaznama došlo do nejednake primjene zakona i povrede ustavnih načela o jednakosti građana pred zakonom.

Vrhovni sud podsjeća da i kada je potvrđivao kaznu zagrebačkog Županijskog suda u Perkovićevu slučaju “jasno izrazio stav da je tom prvostupanjskom presudom u pogledu visine kazne” povrijeđen kazneni zakon u korist osuđenog Perkovića, “koju pogrešku Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, bez žalbe državnog odvjetnika, nije mogao ispraviti”.

Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji.

Obojica su od početka odbacivali krivnju, a nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava od kojega očekuju da zatraži novo suđenje.

Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat kazala je da Vrhovni sud svoju odluku mora dostaviti na prijevod prvostupanjskom sudu koji ju šalje u Njemačku, nakon čega se dogovara predaja Hrvatskoj gdje će, kao i Perković, odslužiti kaznu. Očekuje da bi, s obzirom na rokove, Mustač u hrvatskom zatvoru trebao biti početkom rujna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari