Pratite nas

Pregled

Ratni put Milijana Brkića: Prijatelj je poginuo kraj njega…

Objavljeno

na

Specijalci su često bili iza neprijateljskih linija pa su imali srpske nadimke. Milijan Brkić je postao Vaso. I danas ga tako zovu. neki posprdno, a neki iz poštovanja

Najponosniji i najčasniji dani u mojemu životu bili su vezani za moje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Da nije tih ljudi, tih mojih ratnih prijatelja i kolega, pitanje je gdje bih ja bio danas, sarkastično sad zvuči ovaj citat, izjava Milijana Brkića u knjizi Stjepana Milkovića “Alfe žive vječno”,

Milijan Brkić u rat je ušao kao dragovoljac. Jedno je od zaštitnih imena specijalaca tijekom Domovinskog rata. Svoj je ratni put ispisao u SJP Alfe, kao specijalac i kao pomoćnik zapovjednika u Alfama tijekom Domovinskog rata. I nadimak Vaso dobio je u Alfama početkom ‘90-ih.

Kako su odrađivali zadaće iza neprijateljske linije, tih su godina svi specijalci imali nadimke, i to istočnjačke, srpske, pa je Brkićevo kodno ime bilo Vaso, kako ga i danas zovu. Specijalci iz poštovanja, a neki posprdno, pišu 24sata.hr

Brkić je Alfama pristupio 1. studenog 1991., i to iz temeljne policije Pleso, gdje se javio dragovoljno. Već je kao temeljni policajac sudjelovao u akcijama u Pokupskom i Hrvatskoj Kostajnici.

– Ne mislim da je nešto posebno to što sam se prijavio kao dragovoljac, ali je činjenica da su ljudi, koji su u to vrijeme ulazili u specijalne postrojbe, puno riskirali. Ono što nas je nosilo bila je nevjerojatna ljubav prema domovini, emocije, romantika prema Hrvatskoj, ali i hrabrost, odlučnost, upornost i želja da se napokon ostvari tisućljetni san svih Hrvata, stvaranje neovisne i slobodne hrvatske države – komentirao je svoj dolazak u specijalce.

Velebit je za specijalnu policiju bila mitska planina. Milijan Brkić je na njoj godinama boravio sa svojim suborcima. S Velebita se kretalo u sve velike hrvatske ratne akcije. Sudjelovao je tako u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica krajem siječnja 1993. godine.

Bila je to prva zajednička obrambena, uspješno odrađena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije, koja u organizacijskom i u dijelu logističke potpore nije ni bila blizu razine kao ostale akcije koje su uslijedile.

Brkiću je baš Velebit ostao u najvećem sjećanju zbog ekstremnih zimskih uvjeta i nadljudskih napora. Rekao je kako su u akciju Maslenica išli svjesni da, ako nešto pođe po zlu, teško da će dobiti pomoć.

U Akciji Bljesak bio je jedan od pomoćnika zapovjednika i vodio je jedan pravac probijanja neprijateljskih linija. Tad je i prilično teško podnio pogibiju suborca Vladimira Deščaka, i to samo tri metra ispred sebe. Uz niz manjih akcija, sudjelovao je i u Oluji. I danas je žalostan što se, kaže, specijalna policija, kad se govori o ratu, stavlja u drugi, a vojska u prvi plan.

Tvrdi, a s njim se slažu svi specijalci i ostali policajci koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kako su postrojbe specijalne policije bile te koje su na najtežim područjima i na najtežim pravcima odradile udar kako bi druge snage mogle napredovati i sudjelovati.

Brkić je zapovjednik u Alfama ostao i godinama nakon rata. Smijenili su ga 2001. godine, kad je odbio zapovijed po kojoj su Alfe u Sinju trebale osujetiti demonstracije potpore generalu Mirku Norcu. Nije čekao službenu smjenu, sam je otišao iz jedinice.

– Kroz određene poslove u životu čovjek se formira kao osoba. Formirali su me događaji i ljudi oko mene. I jedno se nikad ne zaboravlja, ono temeljno, ljudsko dostojanstvo i domoljublje. Nema tih novaca, funkcija i privilegija za koje bih se odrekao svojih načela – rekao je Brkić.

Nakon Alfi otišao je u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA). U Ministarstvo unutarnjih poslova vratio se 2008. godine na mjesto zamjenika glavnog ravnatelja policije zaduženog za poslove kriminalističke policije, specijalne policije i Centra za forenzična istraživanja i ispitivanja “Dr. Ivan Vučetić”. Tu je ostao do 2011. godine, kad je postao saborski zastupnik i krenuo u političke vode, pišu 24sata.hr

 

 

Nikakve podvale Milijanu Brkiću ne će zaustaviti lustraciju SDP-a i dijela HDZ-a

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari