Pratite nas

Naši u svijetu

Ratovao je u Hrvatskoj dobrovoljačkoj legiji, zapovijedao blindiranim vlakom; Kazimir proslavio 101. rođendan

Objavljeno

na

Kazimir Kovačić rođen je u Puli 24. ožujka 1914. Otac Alexandar i majka Elvira s malenim Mirom preselili su ubrzo u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Kada je Jugoslavija 1. rujna 1939. godine objavila vojnu mobilizaciju i Kazimir je mobiliziran. Do kapitulacije Jugoslavije u travnju 1941. bio je pričuvni potporučnik.

Nakon kapitulacije, uključio se u razoružavanje jugoslavenske vojske. U Karlovcu, gdje je djelovalo zapovjedništvo novoformirane hrvatske vojske, stavio na raspolaganje kao pričuvni časnik.

Uključio se u dobrovoljačku postrojbu i rat protiv Sovjeta

Nakon proglašenja Nezavisne države Hrvatske 10. travnja 1941., pozvan je da se kao časnik uključi u dobrovoljačku postrojbu koja je na strani Njemačke ratovala protiv Rusije. Zanimljivo, u to je doba u Zagrebu bilo mnogo ukrajinskih studenata i gotovo svi su se dobrovoljno uključili.

Nakon što je u Njemačkoj dobila službeni status, Kazimirova postrojba dobila je naziv Hrvatska dobrovoljačka legija. Poslana je u Ukrajinu. Prije nego što su stigli na odredište, bili su priključeni Stotoj diviziji, na čelu s generalom Wernerom Ottom Sanneom (koji je 1952. umro u sovjetskom logoru Krasnopol).

Tijekom 1943. i početkom 1944. Kazimir je premješten u Karlovac. Bio je zapovjednik blindiranog vlaka koji je nadgledao i osiguravao redovni protok vlakova u toj zoni. Kasnije je premješten u Markuševac, gdje je bilo sjedište Hrvatskog oklopnog zapovjedništva. Tamo je ostao sve do kraja rata.

Marš smrti

6. svibnja, nakon kapitulacije Njemačke, cijela se jedinica povukla iz Markuševca i uputila prema Sloveniji, s ciljem da se predaju Saveznicima, u skladu s predviđenim planom Ministarstva hrvatske vojske. Od tog dana, nakon raznih vojnih epizoda i sukoba s partizanima, koji su nastojali spriječiti predaju, stigli su u Bleiburg 15. svibnja 1945.

S obzirom da nije uspio pokušaj prelaska granice i predaje Saveznicima, slijedila je bezuvjetna predaja. 16. svibnja započeo je ‘marš smrti’. Kazimir je prošao cijeli put, dug 600 kilometara, od Bleiburga do Kovina u Srbiji. Pješačilo se gotovo četiri mjeseca.

Vijesti o okrutnim postupcima nad zarobljenicima stigle su i do ušiju Saveznika pa je ubrzo stigao nalog za oslobađanje zarobljenika koncentracijskog logora Kovin. Svaki je zarobljenik dobio dokument o oslobađanju, s nalogom da se uputi u rodno mjesto i preda tamošnjim vlastima te na taj način bude ponovo uhićen.

Kazimir se iz Kovina uputio u Zagreb, gdje ga je čekala supruga. Trebalo mu je mjesec dana da se fizički oporavi. Nije izlazio iz kuće i planirao je svoj odlazak iz Jugoslavije.

Najrizičnija operacija u životu

U listopadu 1945. izvršio je najrizičniju operaciju u svom životu. Morao je izaći iz kuće, voziti se tramvajem usred bijela dana, kupiti voznu kartu i putovati vlakom, a da ga nitko ne prepozna. Prošavši Ljubljanu (Sežana), prisilno je sišao s vlaka i bio saslušan od OZNA-e. Umjesto da siđe u rodnoj Puli, nastavio je put za Trst, unatoč strogim kontrolama.

Poslije nekog vremena mu se pridružila i supruga Nada. U Trstu su živjeli dvije godine. Dana 31. prosinca 1947. ukrcali su se na brod Santa Cruz, u organizaciji Međunarodne organizacije za izbjeglice (IRO), i uputili za Buenos Aires. gdje su stigli 21. siječnja 1948.

Kazimir i Nada u Argentini su dobili dvoje djece, Danimira i Vesnu, a kasnije i petero unučadi. On je najprije radio kao metalurški radnik, da bi kasnije osnovao vlastitu građevinsku tvrtku.

kazimir[ad id=”40551″]

Dobitnik visokog priznanja Argentine

Danas je aktivan član hrvatske zajednice, podupire i pomaže brojne dobrotvorne i kulturne aktivnosti. Suosnivač je Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba i suradnik revije Studia Croatica od samih početaka. Godinama je, također, surađivao u financiranju časopisa Kroatische Berichte, koji su u Njemačkoj izdavali novinari Ivona Dončević i Stjepan Šulek te Hrvatske revije, koju je izdavao prof. Vinko Nikolić u Barceloni. Neumorni je suradnik hrvatskog Caritasa i drugih hrvatskih iseljeničkih udruga.

Dana 18. kolovoza 2006. Zastupnički dom Kongresa Argentinske Republike dodijelio je g. Kovačiću visoko priznanje ‘Mayor Notable Argentino’, kao zaslužnom i istaknutom Argentincu starije dobi.

U utorak, 24. ožujka 2015. proslavio je 101. rođendan. 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Pet milijuna kuna za projekte hrvatske manjine u 12 europskih država

Objavljeno

na

Objavio

Pet milijuna kuna namijenila je hrvatska države u ovoj godini za programe/projekte organizacija hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, kako bi se ta sredstva dodijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je javni natječaj na koji su prijave moguće zaključno do 15. travnja.

Kultura, obrazovanje i znanost, razvoj organizacija hrvatske nacionalne manjine, prioritetna su područja u kojima se programi mogu prijaviti, no u obzir dolaze i oni s područja sporta, turizma, gospodarstva ukoliko pridonose očuvanju nacionalnog identiteta, jačaju položaj hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu te razvijaju njene odnose s Hrvatskom.

Od ukupno pet milijuna kuna, organizacijama hrvatske manjine u Srbiji namijenjeno je 1,3 milijuna, organizacijama u Sloveniji 550 tisuća kuna, po 500 tisuća organizacijama u Austriji i Mađarskoj, a 400 tisuća organizacijama u Crnoj Gori i Italiji.

Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu, 250 tisuća u Slovačkoj, sto tisuća u Češkoj te 50 tisuća kuna organizacijama u Bugarskoj.

Najmanji iznos koji se može dobiti po projektu je tri tisuće kuna, najveći ne može prijeći ukupan iznos raspoređen za pojedinu državu.

Na javni natječaj mogu se javiti kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i dr. udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice hrvatske manjine u 12 europskih država koje promiču uvjerenja koja nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima, niti pravnim poretkom matične države, a upisane su odgovarajući registar.

Za projekte diljem svijeta 50 milijuna kuna 

Koji su uvjeti za prijavu, na koji se način podnose, koji je postupak njihova odabira i koji su kriteriji za ocjenjivanje, pitanja su na koja se odgovori mogu naći na mrežnim stranicama Središnjeg ureda www.hrvatiizvanrh.gov.hr..

Za provedbu 295 programa, Ured je u 2017., u suradnji s hrvatskim veleposlanstvima dodijelio manjinskim zajednicama u 12 europskih država 4, 5 milijuna kuna. Ukupno je te godine za infrastrukturne, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija diljem svijeta izdvojio 50 milijuna kuna, što je za trećinu više u odnosu na godinu prije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari