Pratite nas

Pregled

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ćorušić: Razlog zašto je Kujundžić morao otići je njegova nespretnost

Objavljeno

na

14. promjena u Vladi Andreja Plenkovića. Kako je Milan Kujundžić dva puta preživio saborska glasovanja o povjerenju, a onda pao zbog nepropisno ispunjene imovinske kartice i sumnji u sukob interesa? Po čemu ćemo pamtiti mandat ministra zdravstva?

Što je ostavio iza sebe u zdravstvenom sustavu? Koje je probleme riješio, a koje nije?

O tome su sinoć u Otvorenom HRT-a govorili ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.

Facebook pitanje bilo je: Kako komentirate smjenu ministra zdravstva?

Ćorušić: Moglo se i bolje

Ćorušić je rekao da u ovom trenutku drugog izlaza za stranku nije bilo i da je premijer povukao potez koji je morao povući.

– Naravno da se moglo i bolje, ali ako gledamo sveukupan mandat ministra i Vlade, ako gledamo da su plaće porasle za 15,6 posto, kumulativno, što nije malo, ako gledamo samo da je Vlada Andreja Plenkovića investirala u kapitalnu opremu u sve državne bolnice 2,1 milijarde kuna, što se nije dogodilo nikada do sada, onda s te strane ministrov mandat možemo ocijeniti pozitivnim. Ali, s druge strane, naravno da se moglo bolje – rekao je Ćorušić, dodajući da je razlog zašto je Kujundžić morao otići njegova nespretnost. Na pitanje koju bi mu ocjenu dao od 1 do 5 odgovara: 3.

Ostojić je rekao da bi trebalo reformirati liste čekanja, a za Beroša je rekao da je loše počeo, iako kaže da ima pozitivno mišljenje o njemu. Kaže da je premijer Andrej Plenković prije nekoliko mjeseci hvalio Kujundžića, a danas kao da mu je okrenuo leđa.

– Mislim da Plenković treba biti zabrinut činjenicom da ova Vlada izgleda kao protočni bojler. Uđeš i izađeš obogaćen – rekao je Ostojić.

Komentirajući brojne ministre koji su dosad napustili Vladu Ćorušić je rekao da su neki otišli zbog pritiska javnosti. Spomenuo je primjer bivšeg ministra znanosti Pave Barišića koji je, kako je rekao, lažno optužen za plagijat, a na koncu se pokazalo da plagijata nije bilo.

– Nije lako biti hrvatski premijer – rekao je Ćorušić.

Ostojić je rekao da su osim 14 ministara koji su otišli još dvojica promijenila resore, što znači da su od prve posade Vlade samo četiri ministra ostala u svojim resorima.

– To je naprosto neshvatljivo – rekao je Ostojić, dodajući da bi poštenije bilo da je Plenković dao ostavku poput slovenskog premijera Marjana Šareca.

Ćorušić je rekao da imamo najboljeg premijera u povijesti države koji uspješno vodi državu.

Vukelić je napomenuo da nije svih 14 ministara smijenjeno, već su neki promijenili funkcije, otišli u EU i slično, a neki su sami dali ostavke.

Šota: Medicinski kadar ne odlazi zbog plaća

Govoreći o PET/CT-uređajima i odgovarajući na pitanje zašto se plaća privatnoj ustanovi na godišnjoj razini onoliko koliko se može potrošiti na nabavku četiri uređaja, Vukelić je rekao da HZZO plaća uslugu, da to nije ustanova koja nabavlja opremu niti oprema bolnice, već to radi ministarstvo.

– Prije privatnih ustanova, pacijente smo slali u Austriju, Tursku, Italiju, jer mi moramo brinuti o zdravlju naših pacijenata – rekao je Vukelić. Dodao je da smatra da smo odavno trebali nabaviti te PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove.

Odgovarajući na pitanje zašto se HLK odlučio sklopiti ugovor s Croatia osiguranjem, gdje je na visokim funkcijama Tatjana Kujundžić, supruga Milana Kujundžića, a ne primjerice s HZZO-om, Krešimir Luetić je rekao da biva izabran najbolji i najpovoljniji ponuditelj, te da su ove godine prešli na Wiener.

– To nema nikakve veze s funkcijom bilo kojeg člana obitelji ili člana Vlade. Komora je bila neovisna. Tražili smo ponudu HZZO-a, ali je bila značajno nepovoljnija od najpovoljnijih ponuda – rekao je Luetić.

Govoreći o stanju u sustavu hitne medicinske pomoći Danijel Šota je rekao da su zakrčene čekaonice u hitnim prijemima i složio se s Luetićem da bi trebali više razgovarati o odlasku medicinskog kadra jer oni, ističe, ne odlaze zbog plaća, već zato što su nezadovoljni statusom.

– Oni odlaze zbog boljih uvjeta rada, zbog napredovanja i zato što mogu nešto konkretno raditi za boljitak – rekao je Šota.

Liste čekanja napuhane?

Ostojić je rekao da je u Hrvatskoj nikad manje građana i osiguranika u HZZO-u, a nikad više liječnika per capita. Logično bi bilo da su liste čekanja kraće, a one su nikad duže, zaključio je.

– Ja sam sad zaguglao, pogledao na web stranicu HZZO-a, pa čeka se na magnet dvije godine, CT godinu dana – rekao je Ostojić, dodajući da potpuno podržava Kujundžića u pogledu toga da PET/CT-ove treba kupiti.

Vukelić je rekao da se slaže s Ostojićem, ali da te liste čekanja nisu realne.

– Te podatke dobivamo iz bolnica. (…) Ove brojke koje pišu, pišu se direktno iz bolnica na našem sajtu. Kad budemo krenuli s ugovaranjem s postupcima, tada ćemo imati točne brojke – rekao je Vukelić, dodajući da rade na međusobnom povezivanju ustanova kako bi točno pratili broj postupaka.

Ostojić je rekao da Vukelić prebacuje odgovornost na bolnice, a pate naši pacijenti. Vukelić je odgovorio da ne možete znati koliko je pacijenata višestruko naručeno u pet ili šest bolnica te da to stvara lažnu sliku i lažne liste čekanja.

– Odgovorno tvrdim da će se to promijeniti kad završimo s umrežavanjem koje će biti 1. svibnja – rekao je Vukelić.

Ćorušić je rekao da su liste čekanja problem, ali ne najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava te da su napuhnute. Kaže da živimo u vremenu defenzivne medicine u kojemu se liječnici naručivanjem nepotrebnih pretraga štite od eventualnih tužbi.

– 30 posto nalaza na KBC-u Zagreb magnetske rezonance LS kralježnice ostaje nepodignuto jer je pacijentu na analgetike popustila bol u križima – rekao je Ćorušić. Naglasio je da u hitnim situacijama i kod malignih bolesti nema listi čekanja.

“Timovi 2 voze što taksi odbije”

Novi ministar najavio je pokretanje hitne helikopterske službe. Šota je rekao da bi svaki život spašen bio iznimno vrijedan te napomenuo da se turiste ne smije voziti u vojnim helikopterima. Govoreći o hitnoj pomoći rekao je da netko vozi Mercedes sa svom opremom, a netko ima zastarjelo vozilo koje se jedva kreće, pa ispada da život nije isti u svim krajevima Hrvatske.

– A to si ne smijemo dopustiti u današnje doba – rekao je Šota. Istaknuo je da postoji ružna uzrečica – da timovi 2 hitne medicinske pomoći voze ono što taksi odbije.

Ćorušić je rekao da bi prioritet novog ministra trebalo biti namirenje duga liječnicima, poručujući da ljudima treba vratiti zasluženi novac. Vukelić je rekao da nastali dug ne može biti teret HZZO-a te da će se to trebati riješiti na neki drugi način.

– Bitna je nagodba obje zainteresirane strane da bi se izbjegli troškovi odvjetnika, sudova i svega ovoga, time bi taj dug bio manji. A kažem, kroz to što ljudima vrate zasluženi novac, kroz potrošnju i PDV bi se taj dio novca opet slio u državnu blagajnu. Ali se mora brzo reagirati – rekao je Ćorušić.

Ćorušić je izrazio uvjerenje da Beroš može napraviti pomake u ovom kratkom mandatu, ali uz kompletnu racionalizaciju. Rekao je da je reforma hitne medicinske pomoći nužna, ali i da se moramo zapitati zašto je vozilo hitne pomoći tipa T2 u Hrvatskoj 8000 eura godišnje skuplje nego u Slovačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Alemka Markotić: Ovaj virus ima neke čudi koje je teško objasniti

Objavljeno

na

Objavio

Ravnateljica klinike dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić gostovala je u Dnevniku HTV-a i komentirala stanje u Hrvatskoj sa zaraženima koronavirusom.

Alemka Markotić ističe kako je svaki ljudski život jednako bitan i jednako važan.

– Iako imamo manje brojeve, ne smijemo se opuštati i dopuštati da se naši ljudi razbole, završe na respiratoru ili da umru. 17 ljudi je na respiratoru, to su većinom pacijenti starije dobi, iako ima njih 4-5 srednje do mlađe dobi, ne obolijevaju samo starije osobe. Svaka životna dob ima svoju vrijednost, važno je da se držimo uputa koje daje Stožer i da postoji socijalna distanca. Socijalna distanca u ovoj epidemiji je presudna, važno je ne okupljati se, ističe Markotić.

Alemka Markotić kaže kako su simptomi koronavirusa visoka temperatura i otežano disanje.

– Kao da vam netko sjedi na prsima, kao da vas netko guši i tako 24 sata, da otežano dišete, opako teška bolest, moramo biti pažljivi, objašnjava Markotić.

Ravnateljica klinike dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić naglašava kako samo zajedno možemo uspjeti.

– To bi bilo, kako se sad držimo, mogli bismo reći da stvar držimo pod kontrolom, moramo se držati toga, a ne se odmah ohrabriti, a ne odmah izlaziti, ovaj virus ima neke čudi koje je teško objasniti. Medicinska tehnika je napredna, vrhunska, prije tri tjedna izašla je studija kineskih stručnjaka, o djelovanju virusa, vezivanja, strukturi virusa, to nam daje veliku šansu da znanstvenici znaju u kojem smjeru u razvoju cjepiva treba ići. Izgleda da je uspostavljeno jedno cjepivo u SAD-u, ima nekih izgleda da bi se moglo ići prema prvoj fazi kliničkih ispitivanja, kaže Markotić.

– Svi pokušavamo paziti. U organizacijskom smislu, Božinović ima velik uspjeh, veliki strateg je Beroš, u kratkom roku je uspio posložiti zdravstveni sustav, svi zajedno samo možemo napraviti dobru stvar. Nema opuštanja, ni onih koji kreiraju strategiju ni oni koji na svojim leđima drže zdravstvo. Budimo sa svojima kod kuće, za blagdane treba biti zajedno, nije potrebno da trčimo po trgovinama, ističe Alemka Markotić.

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

SSSH poziva Vladu da skraćivanjem radnog vremena spasi radna mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je u petak Vladu da iskoristi instrument skraćivanja radnog vremena, koji je pokrenula Europska komisija, i nacionalnim propisima zaštiti radnike i pomogne poslodavce da premoste krizu bez otpuštanja.

Prijedlog modela skraćenja radnog vremena Europske komisije, naziva “SURE”, vrijedan 100 milijardi eura, o kojem bi se trebalo odlučivati na sastanku planiranom za sljedeći tjedan, sadrži kratkoročne mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i plaća radnika tijekom krize uzrokovne koronavirusom.

Pridružujući se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC), upućenom ministrima financija država članica Europske unije i Vijeću, SSSH je zatražio od Vlade da podrži inicijativu i donose nacionalne propise kojima će se zaštiti radnike javnim sredstvima i tako pomoći poslodavcima da premoste krizu, bez otpuštanja i snižavanja plaća radnika.

Europski sindikalni pokret je, navodi SSSH, izrazio zadovoljstvo što je EK uvažila sindikalne zahtjeve i brzo usvojila mjere za zaštitu nezaposlenih, te mjere podrške modelu skraćenja radnog vremena.

SURE je hitno potreban kako bi se spriječila masovna nezaposlenost, pad prihoda radnika i recesija, zaključuju u SSSH-u.

Predsjednik sindikalne središnjice Mladen Novosel poručio je da Hrvatska treba takav zakon i da će se SSSH boriti da se tu inicijativu iskoristi za njegovu razradu i usvajanje.

Glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini upozorio je da “ambiciozne mjere” ne mogu čekati dok se svakodnevno gase brojna radna mjesta.

“Važno je da sve zemlje članice uspostave skraćeno radno vrijeme ili slične sustave uz potporu instrumenta SURE i da te mjere pokrivaju sve radnike i tvrtke, uz uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje i provedbu”, rekao je Luca Visentini.

ETUC je pozvao i države članice EU da brzo stave na raspolaganje Europskoj komisiji potrebna jamstva kako bi mjera bila operativna što prije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari