Reagiranja
RAVNATELJICA OŠ BOBOTA: Djecu su u Srb doveli mimo moga znanja, sramim se što se koriste u političke svrhe
Djecu su na proslavu u Srb 27. srpnja odveli mimo moga znanja. U prosvjeti sam četrdeset godina, od čega gotovo polovicu na mjestu ravnatelja i nikada nisam dopuštala bilo kakvu politiku u školi.
Nisam članica nijedne stranke – rekla je ravnateljica OŠ Bobota Ljubica Vukajlović komentirajući činjenicu da je dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražila istragu zašto su u proslavu u Srbu bila uključena i djeca iz ove škole.
Pravobraniteljica je reagirala zbog korištenja djece u političke svrhe. Vukajlović kaže kako je od 18. srpnja do 1. kolovoza bila na godišnjem odmoru u Njemačkoj, za što ima i zrakoplovne karte. Stoga, kako kaže, uopće nije znala da se djecu iz škole namjerava voditi u Srb.
Ne znam ni koliko je djece tamo išlo, ni tko ih je vodio, ni tko je sve to organizirao.
Raspitat ću se u selu da saznam nešto više. Devetnaest sam godina na čelu škole i sramim se što se djeca koriste u političke svrhe – rekla je Vukajlović.
Podsjetimo Udruga „Žene u Domovinskom ratu – Zadar“ i građani uputili su pravobraniteljici za djecu predstavku zbog kršenju prava djece na političkom skupu 27. srpnja u Srbu
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić zatražila je od Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) propitivanje postupanja ravnatelja Osnove škole Bobota zbog uključivanja djece 27. srpnja u Srbu za vrijeme ljetnih školskih praznika u sadržaje izvan Godišnjeg nastavnog plana i programa škole i sadržaje koji imaju obilježje političkog skupa, priopćila je Udruga „Žene u Domovinskom ratu – Zadar“.
Djeca, kako se navodi u dopisu MZOSU, ne mogu shvatiti kontekst u koji su dovedena, procijeniti vrstu političkoga utjecaja te imati kritički odnos prema njemu pa se traži očitovanje MZOS-a.
Pravobraniteljica, kako navodi, osuđuje svaki oblik manipulacije djecom i kontinuirano poziva pojedince, političke stranke, skupine, udruge i one koji nadziru političku kampanju, da ne iskorištavaju djecu u političkoj promidžbi.
Djeci, sukladno njihovim pravima, treba omogućiti slobodno sudjelovanje u svim onim aktivnostima koje ih raduju, doprinose njihovom osobnom razvoju te koje su usmjerene razvoju njihovih najviših potencijala, a bez ikakvog utjecaja ili interesa političkih stranaka, navodi se u dopisu.
Što vi mislite o ovoj temi?
Reagiranja
Dejan Lovren: S obzirom da sam sportaš, dobit ću i ovu utakmicu
Hrvatski nogometni reprezentativac Dejan Lovren komentirao je u srijedu putem svog službenog Instagram profila optužnicu za davanje lažnog iskaza na suđenju Zdravku Mamiću i ostalim optuženima za izvlačenje 115,8 milijuna kuna iz Dinama koja je u srijedu protiv njega podignuta pred Županijskim sudom u Osijeku.
– Nakon dolaska s popodnevnog treninga doznao sam kako su mediji u Hrvatskoj, pa potom i u Engleskoj objavili vijest kako je protiv mene podignuta optužnica zbog davanja lažnog iskaza u jednom predmetu u Hrvatskoj.
Zvali su me članovi moje obitelji, prijatelji i poznanici koji su mi saopćili isto. Dakle, prije nego što sam uopće vidio ili primio tu optužnicu, i prije nego su istu zaprimili moji odvjetnici, svi mediji su objavili tu vijest. Ovo jednostavno nije fer, nije pravedno, nije niti sportski.
Na ovakav način postupati prema meni i mojoj obitelji je krajnje diskriminirajuće i nepravično. Borba koja nije poštena i na koju nisam navikao, napisao je Lovren na Instagramu uz svoju fotografiju s osvojenom srebrnom medaljom sa Svjetskog nogometnog prvenstva koje se ove godine održalo u Rusiji.
– No ovim putem želim poručiti svima, ponajprije svojoj obitelji, prijateljima, navijačima u domovini, svom klubu i navijačima mog kluba u Engleskoj kako sam nevin. Nisam počinio nikakvo kazneno djelo. Ponosan sam na svoj život, na svaki svoj korak, na sve ono što smo moja obitelj i ja stvorili. To nitko ne može zaprljati. Nikakvi mediji, zlonamjerni ljudi, ništa, nastavio je nogometaš.
– S obzirom da sam sportaš, dobit ću i ovu utakmicu. Dobit ću je u svakom slučaju te tako pokazati tko sam, kako sam živio i kako živim. A živim tako da živim za svoje bližnje, za svoju Domovinu, za svoj klub i za sve moje i naše navijače.
S indignacijom odbacujem sve optužbe, a svima koji žele narušiti moj ugled i ugled moje obitelji poručujem da neće uspjeti. Dejan Lovren dobit će i ovu bitku. I svaku drugu. Pozdrav svima, hvala na snažnoj podršci, zaključio je objavu Lovren.
Što vi mislite o ovoj temi?
Reagiranja
Dignitet hrvatske žrtve je visoko iznad politike
Ne dopustite da se na njihovoj žrtvi sukobljavaju stranačka i ideološka prepucavanja! Dignitet hrvatske žrtve je visoko iznad njih! Čuvajmo ga i branimo!
Ovom hvalevrijednom inicijativom gradonačelnika Ivana Penave konačno grad Vukovar uz veličanstvene mimohode sjećanja na poginule branitelje svakog 18. studenog, obnovu Vodotornja, simbola grada heroja i njegove ponosne zastave, konačno želi obilježiti datum zadnjeg hrvatskog pokušaja proboja u okupirani, opkoljeni i porušeni Grad 13. listopada 1991. te odati priznanje i živućim hrvatskim žrtvama i stradalnicima koje ova njihova država konačno treba zaštititi od njihovih nekažnjenih mučitelja i ratnih zločinaca. Mi iz ostatka Hrvatske dođemo 18. studenog, a žrtve koje još žive u Vukovaru i okolici proživljavaju svoje traume kroz čitavu godinu – nebrojeno puta susrećući svoje mučitelje podrugljivih pogleda i neslanih dosjetki. Poznaju ih žrtve, ali ih nisu prepoznale i institucije ove naše države, demokratske i pravne; DORH i glavni državni odvjetnici, MUP, obavještajne službe …? I tako je to u kontinuitetu kroz zadnjih 27 godina, a pogotovo od 2000. godine pa nadalje.
Po pitanju zaštite digniteta preživjelih žrtava ovom prigodom ću navesti svoje iskustvo vezano uz odnos državnih institucija prema vjerodostojnim svjedočanstvima žrtava osobno predanih na kriminalističku policiju u Ilici 335 u Zagrebu 29. studenog te 23. i 29. prosinca 2011. – službenik A.M. Kopije svjedočanstava su predana i Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata.
Dakle, mnogo prije 2018. imali su ih još od kasnih devedesetih i prije 2011. Radilo se oko stotinu iscrpnih svjedočanstava od kojih je svako zavrjeđivalo barem pokretanje istrage. Koncem 2011., prije primitka Hrvatske u Europsku uniju (glasovanje na referendumu 22. siječnja 2012.), govorilo se mnogo o potrebi procesuiranja ratnih zločina, pa su u Hrvatskoj u medijima bila učestala izvješća o osobama označenim inicijalima i objašnjenja da se ne mogu pokrenuti istrage jer nema “vjerodostojnih svjedoka” ili “počinitelji nisu dostupni hrvatskom pravosuđu”. Pitao sam gospodina A. M. kako to da je toliko takvih slučajeva kad se radi o zločinima agresora, a kad je riječ o nekim osumnjičenima s hrvatske strane, onda ih se uhiti u zoru u krevetu obiteljske kuće i pritvori “da ne bi utjecali na svjedoke”? Odgovor je bio – da oni pisane iskaze svjedoka s njihovim punim podatcima pošalju u policijske postaje na području počinjenja zločina ili mjesta prebivališta počinitelja, zatim čekaju odgovor nekoliko tjedana a onda ovisno o odgovoru postupaju. Zahvalio sam mu na odgovoru i rekao da ne trebam tražiti dodatnih objašnjenja!
Tko od ovih spomenutih stotinu svjedočanstava pročita samo dva pa poslije pročitanog i dalje ustraje na izjednačavanju veličine ljudske patnje i stradanja s banalnostima dnevnopolitičkih stranačkih prepucavanja, onda takvi nisu dostojni ni javnog humanitarnog djelovanja niti političkog angažmana.
U prošlotjednom govoru predsjednika Srbije Vučića u Gazivodama na Kosovu (9. rujna) jasno je izrečen njegov stav o Miloševiću i njegovim ratnim pohodima, kao i njegov stav u odnosu na Hrvatsku pa se bojim da se uskoro klizećim pomacima ne želi njegovo uporno tumačenje “bivših Miloševićevih ratova” prikazati kao građanski rat u bivšoj Jugoslaviji, a Oluju “kao zločinačku akciju i najveće etničko čišćenje u poslijeratnoj Europi”.
U novije vrijeme čuje se i to da bi se posljedice prošloga rata trebale tretirati kao humanitarno pitanje! Nadam se da će se to odnositi samo na poginule i nestale.
Čim se prihvati terminologija protivničke strane bitka za istinu je izgubljena. Na objede Vučića i njegovih propagandista nije dovoljno prešućivanje i odmahivanje rukom, treba žestoki i pravovremeni odgovor istinom – u protivnom će laž postati istinom. To sljedbenici Dobrice Ćosića dobro znaju!
Konačno i ovogodišnji udžbenici za škole u Srbiji i republici srpskoj imaju poglavlje o ratovima Srbije u 90-im godinama pa će i u njima biti upisana i ta ‘druga istina’ o kojoj Vučić često govori kad su u pitanju prošli ratovi, i proširena svijetom, a nama će ostati za odgovoriti; ako se radilo o agresiji gdje su vam presude za počinitelje zločina?! Odgovor pravne države ne može biti isprika “da nisu imali pravovaljanih svjedoka ili da počinitelji nisu bili dostupni”!
Gradonačelniče, čestitka na obrani istine o Domovinskom ratu i obrani dostojanstva žrtava agresije, kako svih poginulih i nestalih tako i ovih živućih.
To je naša zajednička civilizacijska i moralna obveza. Ne dopustite da se na njihovoj žrtvi sukobljavaju stranačka i ideološka prepucavanja! Dignitet hrvatske žrtve je visoko iznad njih! Čuvajmo ga i branimo!
Ante Beljo,
predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i jedan od utemeljitelja HDZ-a
