Pratite nas

Povijesnice

Ravno – kako je počela agresija i zločini nad Hrvatima u BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini našlo su u listopadu 1991. na putu razularenim jedinicama JNA i četnicima iz istočne Hercegovine.

Oni su se kretali prema dubrovačkoj okolici s namjerom okupacije samog juga Hrvatske. U Ravnom nije bilo vojske, a većinom je ondje živjelo staračko hrvatsko stanovništvo.

To sve nije bilo prepreka srbijanskim zločincima iz Valjeva da sravne hrvatsko selo u Hercegovini  sa zemljom, te rasele i pobiju njegove stanovnike. Da, učinili su to vojnici iz Srbije, iz grada Valjeva i okolice koji su došli iz druge države pobiti hrvatske starce i sravniti sa zemljom jedno hrvatsko selo za koje do tada nisu nikada ni čuli.

Kao što su bili prve žrtve rata ideje za Veliku Srbiju, danas, dva desetljeća nakon rata i događanja u Orašju, Hrvati postaju i posljednje žrtve istog rata koji očigledno još nije završen, samo se vodi drugim sredstvima na račun njegovih najstarijih i autohtonih  stanovnika u BiH.

U Ravnom nije bilo nikakvih naoružanih skupina, pa čak ni za borbu sposobnog stanovništva. Namjere agresora bile su posve jasne već sredinom rujna, kad su tenkovi „JNA“ ukopani u polju između Zavale i Ravnog. Već prvog dana napada (1. listopada), od granate agresora gine prva civilna žrtva rata na području Bosne i Hercegovine, osoba s posebnim potrebama, 61-godišnji Jozo Stanković. Kako ne bi bilo nikakvih nedoumica oko namjera agresora i metoda kojima se koristio agresor, ovdje će biti naveden jedan autentični izvor iz prve ruke. Naime, potpukovnik „JNA“ Đuro Komšić priznaje pred kamerom Crnogorske televizije što se događalo na terenu tijekom razaranja sela Ravno. Nakon što se predstavio reporteru (razgovor se vodio na borbenom položaju s kojega dalekozorom promatra selo), započinje razgovor:

Reporter: „Gospodine potpukovniče, recite nam, Ravno…selo je ovdje ispred nas. Tuku topovi, haubice, recite nam iz kojih se sve oruđa otvara vatra.“

Potpukovnik Komšić: „Ovo sada što tuče selo Ravno je valjevska artiljerijska jedinica…a malo prije je gađala, to ste vidjeli, topovska jedinica. U selu Ravnom imamo dosta gubitaka i zato smo i danas preduzeli ove mjere da gađamo selo Ravno.“

Reporter: „Po svemu što se vidi, čini se da hrvatskih snaga nema u selu…“

Potpukovnik Komšić: „Znate što? Oni se kriju, po podrumima, po izbama, izlaze noću tako da nas iznenađuju. Međutim, mi ćemo preduzeti dalje mere, tako da ovo selo držimo pod kontrolom i pod vatrom.“

Reporter: „Recite mi šta poslije ovoga slijedi?“

Potpukovnik Komšić: „Poslije ovoga slijedi akcija čišćenja, vjerujem da će naše jedinice potrti i ovo selo.“

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Afera Špegelj – promidžbena filmska podvala srpskog vodstva

Objavljeno

na

Objavio

Siječanjskih dana 1991. u tadašnjoj Jugoslaviji zbivali su se dramatični događaji koji su zaprijetili samom opstanku Hrvatske.

Slabo naoružane policijske postrojbe i hrvatski građani danonoćno su čuvali mostove i prilaze vojarnama odakle se očekivao napad jugovojske.

Armijski vrh na čelu s ministrom Veljkom Kadijevićem pripremao je u dosluhu sa Slobodanom Miloševićem prikriveni državni udar kojemu je cilj bio zaposjedanje Zagreba i rušenje hrvatske demokratske vlasti. No takav potez trebalo je odobriti jugoslavensko Predsjedništvo.

Tijekom njegova zasjedanja, jugovojska je unaprijed htjela zgroziti javnost svojom primitivnom filmskom krivotvorinom: 26. siječnja 1991. Beogradska televizija objavila je provokativni film o takozvanoj “aferi Špegelj”.

Vojna obavještajna služba KOS pripremala ga je još od listopada 90-te. Cilj te namještaljke bio je providan.

Lukavo montiranom pričom, u kojoj su se istinski događaji izmjenjivali s naknadno skrojenim vizualnim i tonskim prizorima trebalo je dokazati da se Hrvatska nezakonito naoružava i sprema “Bartolomejsku noć” pristašama komunističkog režima i časnicima JNA.

Uz ostalo, skrivena kamera prikazala je tadašnjega hrvatskog ministra obrane generala Martina Špegelja kako tumači plan o napadu na vojarne i smaknuću vojnih osoba i njihovih obitelji. Tamo gdje su montažeri zakazali, spiker je prepričavao navodne Špegeljeve izjave.

Prikazan dvaput iste večeri film je optuživao i Sjedinjene Države zbog obećane “besplatne vojne pomoći” Hrvatskoj, a Mađarsku zbog “nezakonite prodaje” više tisuća kalašnjikova “ustašoidnoj” hrvatskoj vlasti.

Ta promidžbena filmska podvala bila je jasna poruka da su srpsko vodstvo i jugovojska odlučni silom zaustaviti demokratske procese u Hrvatskoj i baciti je na koljena.

No Predsjedništvo Jugoslavije odbilo je Kadijevićeve zahtjeve zahvaljujući glasu bosanskog Srbina Bogića Bogićevića.

KOS-ova filmska spletka ostala je tako samo jedan od mnogih primjera kakvim se sredstvima srpski imperijalizam služio u napadima na hrvatske težnje za slobodom.

Bilo je jasno da Hrvatska ne smije biti naivna ako želi opstati! Zbog četničkog odmetništva, koje je JNA neskriveno pomagala, i sama se morala naoružavati.

Potkraj svibnja 1991. predsjednik Tuđman ustrojio je Zbor narodne garde kao začetak regularne vojske koja je Hrvatsku obranila u Domovinskom ratu. (HRT)

 

Višnja Starešina: Nevidljivo suđenje Vasiljeviću

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26. Siječnja 1993. Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

U Dusini danas nema ni jednoga Hrvata, a prije rata bilo ih je 231. I takvih mjesta u Herceg Bosni je na stotine.

Dusina je ogledni primjer etničkog čišćenja što su ga provodili muslimani diljem hrvatskih područja u vrijeme dok su ih opkoljavali, razarali, palili kuće, pljačkali, ubijali i progonili.

Na današnji dan 26. siječnja 1993. Armija BiH počinila je veliki zločin i pokolj civila u Dusini pored Zenice kojim je počeo otvoreni sukob Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Pritisnuti značajnim vojnim porazima protiv Srba na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine, Armija BiH se okrenula osvajanju teritorija „od Hrvata“ želeći na taj način kompenzirati gubitke na drugoj strani.

Zbog toga je izvršila pokolj nevinih ljudi u selu Dusina pored Zenice u kojem je 80% stanovništva bilo bošnjačko, a maleni ostatak činili su Hrvati.

Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade koja je bila sastavljena od prognanika iz okolice Banja Luke i Prijedora ubilo 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu.

Taj monstruozni zločin stvorio je veliku napetost u odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su uskoro eskalirali u otvoreni rat.

Cilj tog rata bio je potisnuti i etnički očistiti Hrvate iz središnje Bosne gdje su živjeli od pamtivijeka i bili najstariji narod, te naseliti prognanike iz banjalučke, prijedorske i zapadnobosanske regije pod vlašću Srba.

To je sasvim u suprotnosti sa percepcijom nametanom od domaćih antihrvatskih medija i dijela političara okupljenih u širem krugu oko bivšeg predsjednika Mesića o Bošnjacima kao jedinim i nevinim žrtvama u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, te navodnoj agresiji Hrvatske na BiH.

Cilj Bošnjaka bio je ispresijecati hrvatska područja srednje Bosne i onda ih jednostavno osvojiti jedno po jedno, raseliti Hrvate i u njihove domove naseliti Bošnjake.

Rezultat ove politike bio je bošnjačko-muslimanski rat u srednoj Bosni i sjevernoj Hercegovini, te velike migracije i preseljenja stanovništva, uglavnom Hrvata, iz Kaknja, Vareša, Zenice, Travnika, Bugojna, Konjica, Jablanice i dr.

Od prijeratnih 231 Hrvata Dusine danas u mjestu ne živi nijedan Hrvat. (narod.hr/kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari