Pratite nas

Najave

Razgovor s akademikom J. Pečarićem: Lijepo biti u društvu ‘nepoćudnih’ akademika

Objavljeno

na

Uskoro će u Domu branitelja Hvidra biti predstavljena nova knjiga akademika Josipa Pečarića „Matematika, pjesme i nogomet“. Tim povodom razgovarali smo s akademikom Pečarićem.

Uskoro će biti predstavljena Vaša nova knjiga “Matematika, pjesme i nogomet”. O čemu možemo čitati u novoj knjizi?

Da, predstavljanje je bilo najavljeno za danas u 18 sati  u Domu branitelja HVIDRA Slovenska 21, Zagreb.,no dobili smo obavijest kako civina zaštita Grada Zagreba ima mobilizacijsku vježbu za krizna stanja u 17:00 sati, pa smo nažalost, zbog te izvanredne situacije morali odgoditi promociju knjige za drugi dan.

Radi se o skupu tekstova koji povezuju sam naslov a koji su nastali u posljednje vrijeme. Poveznica je dio „pjesme“, a tu se najviše govori o „Bojni čavoglave“ i Thompsonu koji zna reći da sam ga ja više branio i njega i „Bojnu“ od njega samoga. Koliko sam bio u pravu pokazali su naši Vatreni, a posebno Luka Modrić i Zlatko Dalić kada su na povratku sa Svjetskog prvenstva slično i sami uradili. Vatreni su bili spremni zbog Thompsona sletjeti u Split, ali su ga nagovorili da ih dočeka u zračnoj luci.

Predgovore su napisali dr. sc. Sanja Bilač, Mate Kovačević, Marko Ljubić i dr. sc. Davor Pavuna. Tekstovi su podijeljeni u poglavla: NEPOĆUDNE KNJIGE; JOŠ NEPOĆUDNIH TEKSTOVA; KAKO SE OSVETITI NEPOĆUDNOM MATEMATIČARU I NJEGOVIM KOLEGAMA; KAKO SE OSVETITI OBITELJI NEPOĆUDNOG MATEMATIČARA; KONFERENCIJA MIA 2018.; NOGOMET, THOMPSON i MATEMATIKA; IZJAVA HAZUDD-A. Pogovor je napisala izv. prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula, koja je bila članica Predsjedništva Organizacionog odbora konferencije.

Možda Vam je neobično što je tu glavna riječ „nepoćudan“. Ali o tome možete vidjeti u intervjuu akademika Davorina Rudolfa prije nekoliko dana (u Jutarnjem listu i „Universitas-u, br. 107) kada govori o nereagiranju HAZU na nasrtaje na pojedine članove HAZU-a: „… pa blaćenjem najcitiranijeg hrvatskog matematičara akademika Josipa Pečarića, bokeljskog Hrvata. U Hrvatskom saboru Glavni tajnik HAZU-a difamirao ga je javno samo zato jer je rođen u Crnoj Gori i što je magistrirao u Beogradu! O Bože!“ Akademik Rudolf je slično govorio o nasrtajima na akademike Mislava Ježića, Vladimira Paara, Slobodana Novaka i Ivana Aralicu. Doista je lijepo biti u tom društvu, zar ne?

Zapravo ono „O Bože“ akademika Rudolfa se može odnositi i na činjenicu da je Glavni tajnik to govorio prigodom znanstvenog izvješća Akademije, a napao me je zbog Peticije ZDS koja je bila nekoliko godina prije. Peticiju ZDS sam spomenuo i u pozivu Predsjednici RH (27.9.2018.):

Kao što sam obećao sa zadovoljstvom šaljem Vam pozivnicu za predstavljanje moje knjige „Matematika, pjesme i nogomet“. U knjizi je više tekstova o Modriću, Daliću i Vatrenima pa me raduje da ste u svom govoru u UN-u govorili i o Modriću, mada se iz tekstova u knjizi vidi da su neki drugi u RH imali neprihvatljivo ponašanje prema najboljem svjetskom nogometašu.

Iako smatram da je knjiga u kojoj govorim o sebi kao nepodobnom matematičaru, takva i zbog Vašeg odnosa preme Peticiji ZDS, takvo ponašanje hrvatskih vlasti nije nezapaženo u Lijepoj našoj. O tome je prije tri dana u velikom intervjuu u Jutarnjem listu govorio  bivši ministar vanjskih poslova akademik Davorin Rudolf!

U tom intervjuu me akademik Rudolf naziva „svjetskim majstorom matmatičarem“ J, ali Vašim suradnicima nije bio zanimljiv prijedlog da Vi budete pokrovitelj međunarodne konferencije koja je organizirana u čast mog 70. rođendana – konferencije na kojoj sam nazvan: king of inequalities (matematičkih naravno). I o tome imate u knjizi.“

Zapravo su akademik Rudolf i tajnik mog razreda akademik Andrej Dujella pokušali nešto i napraviti u Akademiji. Akademik Rudolf je pisao i Predsjedniku Akademije i Rektoru Zagrebačkog sveučilišta. Ali nikada nije dobio odgovore od njih. A on je Predsjednik Odbora za ljudska prava HAZU!

Knjiga će biti predstavljena povodom nekih životnih obljetnica?

Predstavljanje a i sama knjiga je u povodu mog umirovljenja, 70 godina života, 20 godina časopisa „Mathematical Inequalities and Applications“ – prvog hrvatskog matematičkog časopisa na SCIE listi, a osnovao sam još dva časopisa koji su i na CC i na SCIE listama (sva tri su po Scopusu među šest najboljih hrvatskih znanstvenih časopisa), 20 godina tiskanja moje prve publicističko-povjesne knjige „Srpski mit o Jasenovcu / Skrivanje istine o beogradskim konc-logorima“ i 1200 mojih znanstvenih radova što je zapravo najviše znanstvenih radova nekog znanstvenika u RH. Napomenut ću da je svega nekoliko matematičara u povijesti objavilo više od 1000 radova u znanstvenim časopisima.

Početkom sedmog mjeseca održava je međunarodna konferencija povodom Vašega sedamdesetog rođendana. Možete nam reći impresije iz te konferencije?

Samu konferenciju su organizirali, kao i predstavljanje ove knjige, moji suradnici u RH. Inače imam preko 230 suradnika diljem svijeta. Oni su također bili žrtve mog domoljubnog rada jer im je onemogućeno korištenje sredstava projekta Hrvatske Zaklade za Znanost. Zanimljivo da su glavni u njihovom Upravnom odboru bili Glavni tajnik i još jedan kolega iz HAZU. A priglupom načinu na koji je to izvedeno napisao sam i dvije knjige. Tekstovi s njihovog predstavljanja su dani u  knjizi. Da su doista priglupi svjedoč i jedno moje pismo tadašnjem ministru znanosti i direktoru bolnice u Vrapču u kome sam ih pozivao da ustanove tko od nas treba biti pacijent te ustanove: članovi Upravnog odbora ili ja!

Na samoj konferenciji je o mom životu govorio profesor Lars-Erik Persson koji je bio predsjedni Švedskog matematičkog društva i jedini matematičar koji je u Švedskoj dobio godišnju državnu nagradu koju svake godine dobiva jedna osoba. Posebno mi je bilo drago čuti kada je rekao da je i njegov ugled među švedskim matematičarima porastao kada je počeo surađivati s nama. Naravno zbog onoga o čemu je govorio akademik Rudolf otklonio sam svaku mogućnost da pokrovitelj te konferencije bude bilo Akademija bilo moj razred u Akademiji.

Na Konferenciji je sudjelovalo 80 matematičara iz preko 20 zemalja, a u Znanstvenom odboru je bilo preko 60 ugednih matematičara iz blizu 30 zemalja.

Hoćete  li i nakon sedamdesetog rođendana ostati aktivni u akademskog i znanstvenom životu?

U potpunosti sam prekinuo svaku suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu. Morao sam to dodatno pojasniti Glavnom uredniku „Glasnika matematičkog“:

Zahvaljujem se na Vašem odgovoru. Očito da nisam bio jasan u mom pismu. Naime kada sam govorio o suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu mislio sam na to da ne želim svoje ime na ničemu na čemu se spominje to sveučilište. Vaš fakultet, kao i svi drugi fakulteti s tog sveučilišta u svom nazivu sadrže ime sveučilišta i to je jedini razlog prestanka moje suradnje i s vašim časopisom i s vašim fakultetom. Samom časopisu je bitan samo moj ugled kao i ugled drugih kolega o čemu Vi govorite. Kada govorim o seminaru kojega sam ja osnovao i na kojemu je puno matematičara kojima sam bio i mentor prestanak suradnje je vjerojatno mnogo teži jer iz istog razloga ne želiom imati zajedničke radove s nikim tko u svojoj adresi ima naziv Borasovog sveučilišta.

U tisku je moja knjiga „Matematika, pjesme i nogomet“ u kojoj je i poglavlje: 

KAKO SE OSVETITI OBITELJI NEPOĆUDNOG MATEMATIČARA:

Ne  Borasa za rektora; Ne  Borasa za rektora II.; Ne  Borasa za rektora III.; Zahvala portalima Glas Brotnja i Dragovoljac;Zašto im je kriv Bakić?

Iz naslova je očito da je moj stav osnovan na – za mene – nemoralno ponašanje rektora Borasa koji je bitno doprinjeo da moja kćerka poslije 10 godina rada na Filozofskom fakultetu izgubi posao. Niz državnih tajnika u Ministarstvu znanosti u više vlada potvrdilo je da je to bilo protuzakonito. Tražili su, zbog autonomije sveučilišta, očitovanje rektora Borasa. On je odbio to učiniti, ali se pozvao na to što u Ministarstvu smatraju da je nezakonito, da kao predsjednik povjerenstva u novom natječaju izabere svoju bivšu doktorandicu koja je imala manje znanstveno zvanje i manje radova. Usput budi rečeno kćerku jednog poznatnog direktora.

Pisma koja sam tada slao svim dekanima Sveučilišta u kojima sam im o tome pisao, a koja su dana u navedenom poglavlju moje knjige, nisu im ništa značila!

S obzirom da je Vama kao sjajnom mladom znanstveniku važan ugled, evo nekih podataka iz tih pisama o „ugledu“ samog rektora iz tih pisama, tj. knjige.

U prvom pismu sam usporedio moju kćerku i rektora:

I ON I ONA SU ZA MENTORA IMALI PROF. DR. SC. MIROSLAVA TUĐMANA. NJEMU JE TREBALO 15 GODINA DA DOKTORIRA U 48. GODINI ŽIVOTA, A ONA JE ZA DUPLO MANJE I DOKTORIRALA, I POSTALA ZNANSTVENI SURADNIK I POSTALA VIŠI ZNANSTVENI SURADNIK.”

U drugom pismu sam pogledao što je to rektor uradio. Evo tog dijela:

Prve dvije knjige su posebno zanimljive. Radi se o istoj knjizi samo je jedna na ćirilici (Beograd, 2013.), a druga na latinici (Zagreb, 2012.). (Je li to razlog zauzimanja Borasa za povratak ćirilice u osnovne škole?) Te dvije knjige su doktorat Petra Jandrića, koju je kao knjigu Boras podpisao i radi čega je izbila afera:

http://vijesti.hrt.hr/374297/moze-li-dizertacija-postati-knjiga-a-mentor-koautor

Od 22 poglavlja u knjizi samo je 1 samostalni rad.
Udžbenici i skripta: od 6 samo je 1 samostalni rad.
Znanstveni radovi u drugim časopisim: od 32 rada ni jedan samostalni rad.

ako zbrojimo ove tri kategorije (poglavlja u knjizi, udžbenici, skripte, znanstveni radovi u drugim časopisima) ukupni samostalni uradak je 3%.

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec.: od 48 radova ni jedan samostalni rad.

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom : od 6 ni jedan samostalni rad,

Vjerojatno ste se naslušali priča o CC časopisima. Ima li Boras takovih radova uopće? Morao sam ipak pogledati web of sciences da ne gledamo na njega kao na rektora sveučilišta bez ijednog CC rada. Situacija je ovakva:

(…)

Ali moramo ga pohvaliti: provjerom njegovih CC radova u bazi web of science može se pronaći da rektor Boras ipak ima 1 (JEDAN) CC rad. Čestitamo iako provjerom u

http://mjl.clarivate.com/cgi-bin/jrnlst/jlresults.cgi?PC=MASTER&ISSN=0263-5577

za taj časopis nam izbaci da je samo u SCIE! Ja sam u životu napravio samo DVA CC časopisa, a on ima objavljen (možda) jedan u nekom takovom časopisu!”

U trećem pismu sam naše dekane upozorio i na nagradu Grada Zagreba rektoru Borasu koju je dobio za dugogodišnje (tu valjda misle na 15 godina rada na doktoratu, JP) uspješno djelovanje i velik doprinos uspostavljanju (vjerovali ili ne, JP) i razvoju informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu i u cjelokupnom sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Moj komentar u tom pismu je bio:

“Nagrađuju ga za USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKIH ZNANOSTI, a njega nije stid! Prof. Težak, prof. Stipčević, prof Marijević itd nisu zaslužni za uspostavu informacijiskih znanosti. A to je generacija prije prof. Tuđmana koji je Borasu bio mentor. Da, nisu oni već Boras! Vjerovali ili ne. Ili mu je opravdanje što mu je trebalo 15 godina da doktorira umišljeno nepostojanje informacijskih znanosti u Hrvatskoj.”

I tim dekanima takav znanstvenik je bio ugledan, a ne prof. Damir Bakić koji je također član Savjetodavnog odbora Glasnika, Ali i član Uređivačkog odbora časopisa kojega sam ja osnovao (Operators and Matrices). A to ne bi bio da doista nije ugledan.

Zato izbrišite moje ime iz Savjetodavnog odbora Glasnika.

Molim da ovo moje objašnjenje pošaljete i ostalim kolegama iz Glasnika, da ne bi pomislili da moja odluka ima ikakve veze i s njima i s vašim fakultetom.

A čeka me još promjena adrese u 26 drugih međunarodnih časopisa. Izgleda mi srećna okolnost da sam u nizu drugih odbio biti članom uređivačkog odbora.

Kako gledate na odnos hrvatskih institucija prema Vašem znanstvenom opusu i postignućima?

Mislim da je odgovor na Vaše pitanje dan u mojim prethodnim odgovorima. Ali, pogledajmo odnos prema znanosti uopće:

„Prema posljednjoj Webometricsovoj ljestvici 1000 najboljih sveučilišta na svijetu iz siječnja, Sveučilište u Zagrebu rangiralo se na 692. mjesto. Iako najbolje među hrvatskim, zagrebačko sveučilište bilježi značajan pad u odnosu na srpanjsku ljestvicu kada su bili 563. Ako pogledamo istu ljestvicu prije dvije godine, vidimo da je pad Sveučilišta u Zagrebu strmoglav jer je ono tada bilo rangirano kao 386. Kada se sve sumira, ispada da je Zagreb u posljednje dvije godine pao za preko tristo mjesta.“

Zato ću samo komentirati slijedeću rečenicu iz Predgovora dr. Davora Pavune koji kaže: Pa, znanstvenik sam i itekako znam da preko 500 citata i preko tisuću radova u matematici … je gotovo nezamislivo.“

Naime na MathSciNetu ja imam 4666 citata od 1502 autora.

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Široki Brijeg: “Stopama pobijenih” – X. SIMPOZIJ

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na Širokom Brijegu u nedjelju, 28. listopada, bit će održan X. simpozij pod nazivom »Stopama pobijenih«. Osvjetljavanje je to jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo.

Priređivač simpozija je Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem.

Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi don Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila. Nakon sv. mise u samostanskoj će dvorani biti održana sljedeća predavanja.

Povjesničar dr. Jure Krišto govorit će na temu »Mržnja prema vjeri u jugokomunističkoj ideologiji«. Maja Runje, profesorica i aktivistica, govorit će, pak, na temu »Jugoslavenski komunizam i hrvatska mladež«. »Lustracija prema pisanju Glasa Koncila«, tema je don Ivana Miklenića.

Dosadašnji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info (Događanja + Simpoziji). Ubrzo će tu biti stavljeni i ovi najnoviji radovi.

NA ŠIROKOM BRIJEGU ODRŽAN »IX. SIMPOZIJ STOPAMA POBIJENIH«

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Objavljeno

na

Objavio

Predstavljanje knjige Tade Jurića “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?” održat će se u utorak 23. listopada 2018. u 18 sati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Ilica 242 u Zagrebu.

Knjigu će predstaviti: prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

U sklopu predstavljanja knjige održat će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati:

Prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, posebni savjetnik Predsjednice RH za pitanje demografije
Doc. dr. sc. Marin Strmota, Ekonomski fakultet Zagreb
Doc. dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za migracije i narodnosti
doc. dr. sc. Tado Jurić, Hrvatsko katoličko sveučilište, autor knjige

Politički aspekti iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Njemačku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari