Pratite nas

Razgovor

Razgovor s akademikom Josipom Pečarićem: ‘Praktično imamo veliku koaliciju’

Objavljeno

na

Akademik Pečarić - ilustracija Kamenjar.com

Razgovor s akademikom Josipom Pečarićem povodom međunarodne konferencije u čast njegova sedamdesetog rođendana

Od četvrtog do osmog srpnja u Zagrebu se održava međunarodna konferencija u povodu sedamdesetog rođendana akademika Josipa Pečarića, hrvatskog matematičara i znanstvenika svjetskog ugleda. Tim povodom kratko smo razgovorali s akademikom Pečarićem, o samoj konferenciji, ali i drugim aktualnim temama.

U tijeku je međunarodna konferencija u povodu Vašega sedamdesetog rođendana. Možete li nam reći nešto više o samoj konferenciji, temama, govornicima…?

Zapravo to je već treća takva konferencija. Prve dvije su bile u Trogiru, a ova se održava u Zagrebu od 4. do 8. srpnja. Prva je bila povodom mog šezdesetog rođendana, a druga povodom tisuću mojih radova u znanstvenim matematičkim časopisima. Napominjem da nijedan znanstvenik u RH nema toliko radova u znanstvenim časopisima. Osim ovih, bile su još tri konferencije Mathematical Inequalities and Applications koje smo mi, Seminar za nejednakosti i primjene iz Hrvatske, organizirali u Pakistanu, Južnoj Koreji i Mostaru. Na konferenciji sudjeluje 80 matematičara. Od toga je pola njih iz svijeta, a druga polovina iz Hrvatske. Prijavilo se oko 120, ali su neki imali problema različite vrste: vize, sredstva, obaveze na njihovim sveučilištima pa nisu mogli doći. Neki su već objavili ili su poslali svoje radove posvećene toj godišnjici u drugim časopisima jer nisu mogli doći.

Matermatika1Otvaranje Konferencije je u četvrtak u hotelu „Internacional“ i govorit će moja dekanica prof. dr. sc. Sandra Bischof. O mom domoljubnom radu govorit će biskup dr. Vlado Košić koji će i blagosloviti konferenciju, a o mom životu i radu u matematici profesor Lars-Erik Persson bivši predsjednik Švedskog matematičkog društva i dobitnik najvećeg priznanja u Švedskoj koje jednom godišnje u Švedskoj dobiva jedna osoba. Na kraju će o našem časopisu Mathematical Inequalities and Applications koji slavi dvadesetu godišnjicu govoriti prof. dr. sc. Neven Elezović. To je prvi hrvatski matematički časopis koji je uvršten u SCIE listu.

Danas Hrvatska ima pet CC i/ili SCIE časopisa, a tri izdaje naša grupa odnosno izdavačka kuća „Element“. I ne samo to. Već godinama su ta tri naša časopisa po Scopusu među šest najboljih hrvatskih znanstvenih časopisa. Plenarni predavači su profesori: Tamas Erdélyi, SAD; Mario Krnić, Hrvatska; Zsolt Páles, Mađarska; Ivan Perić, Hrvatska; Lars-Erik Persson, Švedska; Vladimir Dmitrievič Stepanov, Rusija.

Kako komentirate činjenicu da je konferencija medijski ignorirana?

Ignorirane su bile i one prethodne dvije konferencije. Jasno Vam je i zašto. Oštar sam kritičar svih vlasti od 2000-e. Napisao sam 40-ak knjiga koje se vlastima (i oporbi) s mojim kritičkim osvrtima ne sviđaju, pa mediji znaju koga treba ignorirati. Tako su žrtve mojih prohrvatskih stavova i te moje konferencije. Istina ovaj put su me zvali sa HRT-a s prijedlogom da u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“ govorimo o Konferenciji. Vidjet ćemo hoće li išta biti od toga.

Vi pripadate samom vrhu svjetske matematike kad su u pitanju matematičke nejednakosti. Cijeni li Vas se više u Hrvatskoj ili u inozemstvu?

Što se tiče Hrvatske ne mogu reći da me poneko ne cijeni. Ali mnogi čine sve što mogu da me se onemogući u radu. Spomenute časopise više ne financiraju, Hrvatska zaklada za znanost zaustavila mi financiranje znanstvenog projekta, na kojemu je bilo 36 znanstvenika i tako i onemogućili normalan rad, a s tako glupim obrazloženjem da gluplje ne može biti. To i ne čudi kada znamo da su u HRZZ-u glavni u odlučivanju iz uprave HAZU-a (o tome sam napisao i knjige: Pišem pisma odgovora nema! 1. / Navodna Hrvatska zaklada za znanost, Zagreb, 2017.. i Pišem pisma odgovora nema! 2. / Je li Akademiji važna znanost, Zagreb, 2017.), kojima sam se zamjerio kada sam se javno usprotivio izboru prof. dr. sc. Ive Goldsteina za akademika. A vidite danas kolika bi sramota bila za HAZU da je on član. Dovoljno je spomenuti njegove nedavne nastupe na televizijama što mu je priskrbilo naziv Ivo Drobilica.

Čak su me prošle godine prozivali u Hrvatskom saboru (Glavni tajnik HAZU-a) zbog Peticije ZDS od prije tri godine, kao što danas iz Srbije prozivaju hrvatske nogometaše jer poslije pobjede pjevaju Thompsonovu „Bojnu Čavoglave“. Ako se sjećate i Peticija ZDS je pisana u obranu Thompsona. DA, na svečanoj večeri Konferencije Thompson će uz Dražena Žanka i Stanka Šarića biti moj gost. Zapravo oni meni osobno dođu kao zamjena za uobičajene pokrovitelje konferencije. Naime ja sam otklonio svaku mogučnost da HAZU bude pokrovitelj.

Inače izvanjski sam član i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

S druge strane još prošle godine izabran sam za senior istraživača u Moskvi na S. M. Nikolskii Mathematical Institute sveučilišta RUDN pa ću nastaviti znanstveni rad za to sveučilište. Njima sam dovoljno dobar za znanstveni rad, a u RH nisam. Kada Zagrebačkom sveučilištu i hrvatskoj znanosti nisam dobar ni poslije 1100 znanstvenih radova, četrdesetak doktora matematičkih znanosti, tri svjetska časopisa dobro je da netko tko je pokazao da cijeni moj rad ima i nekakve koristi od tog rada. Imam i oko 230 suradnika iz cijelog svijeta pa ću nastaviti suradnju s mnogima od njih.

A u svijetu pokazuju da cijene moj rad i na druge načine. Zbog mojih zasluga u matematici, posvećen mi je jedan broj časopisa „Banach Journal of Mathematical Analysis“, Vol. 2, No.2 (2008). Riječ je o međunarodnom znanstvenom časopisu koji je na SCIE i CC listi, a u tom posebnom broju članke su objavili i posvetili meni mnogobrojni svjetski matematičari. Intervju koji je tamo objavljen (str. 163-170) objavljen je četiri godine kasnije i na kineskom u časopisu Mathematics 3 (2012), 245-249. Nekim mojim istraživanjima posvećen je i članak “Accentuate the negative”, Math. Bohem. 134 (2009), no. 4, 427-446. kojeg je napisao Peter Bullen, profesor emeritus sa Sveučilišta u Vancouveru.

I dalje ste aktivni u akademskom životu?

Da, ali s odlaskom u mirovinu prekinut ću svaku vezu sa Zagrebačkim sveučilištem. Naime dr. Boras, rektor tog sveučilišta odigrao je sramotno prljavu ulogu u protuzakonitom izbacivanju moje kćerke s fakulteta. I on i ona su doktorirali kod prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, samo je on doktorirao u 48-oj godini života i trebalo mu je 15 godina da doktorira, a moja kćerka je za upola manje i doktorirala i izabrana za znanstvenu suradnicu i izabrana za višu znanstvenu suradnicu. Istina on je u narednih 15 godina munjevito napredovao, i uz to postao i dekan i rektor. I sve to na Filozofskom fakultetu u vrijeme detuđmanizacije. Kad je takva osoba birana velikom većinom za rektora, ja doista nemam što tražiti na takvom sveučilištu, tj. ne želim imati nikakvu vezu s njim.

Naravno treba spomenuti da su organizatori Konferencije TTF, FER iz Zagreba i PMF iz Splita, a ima i još fakulteta koji su zahvalni za doktore matematičkih znanosti koji rade na tim fakultetima. Meni je posebno drago što je na FER-u u jednom danau za redovite profesore izabrano njih troje koji su kod mene doktorirali. Jednom se jedan kolega upitao tko bi predavao matematiku na hrvatskim sveučilištima kada ne bi bilo mojih četrdesetak i Jankovih dvadesetak doktora matematičkih znanosti.

Kako komentirate aktualnu društveno-političku situaciju?

Vjerojatno i sam odnos vlasti prema meni puno govori. Na žalost sve što sam pisao o tome pokazalo se istinitim. Zapravo koristim i ovu prigodu čestitati Vlastima u Srbiji jer su glavni u provođenju Memoranduma SANU 2 mnogi iz vlasti i oporbe u RH. Praktično imamo veliku koaliciju u RH kojoj su stalno na udaru hrvatski nacionalni interesi. Stalno su im na udaru i branitelji i Crkva u Hrvata.

Srećom otpora ima i nedavna skupljanja potpisa za dva referenduma to najbolje pokazuje. A koliko je sve to teško pokazuje to da je Thompson dobio spor oko pokušaja zabrane legendarne pjesme iz Domovinskog rata „Bojne Čavoglave“. Dvadesetak godina traju pokušaji zabrane te pjesme jer simbolizira pobjedu u Domovinskom ratu i veliku „bežaniju“ njihove vojske koju je sam Milošević usporedio s zečevima. Napisali smo više knjiga o tome, ali progon Thompsona i „Bojne“ je nastavljen, da bi poslije toliko godina u obrazloženju presude stojalo ono što svaka budala zna: Pjesma je iz Domovinskog rata i Thompson je pjeva onako kako je u ratu pjevana, tj. u izvornom obliku.

Pripremate li neku novu publicističku knjigu?

Svjedoci smo ovih dana hajke na Igora Vukića zato što je razotkrio laž logora Jasenovac. Svjedoci smo i neprilika kojima je izložena sjajna novinarka i urednica na HTV-u Karolina Vidović Krišto zato što je osmislila nastup Vukića i dr. Klasića o toj temi. Očito je trebala znati da će onaj koji zastupa laž o Jasenovcu odbiti nastupiti u toj emisiji jer je za razliku jugo-komunističkih povjesničara u RH Vukić istinski istraživač. On je u 15 minuta svog nastupa u potpunosti ogolio tu laž i gđa Vidović Krišto je morala biti kažnjena. Zato smo dr. sc. Stjepan Razum i ja odlučili pripremiti knjigu Razotkrivena Jasenovačka laž, koja će uskoro ići u tisak.

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

dr. sc. Jure Vujić: Politici su oduzeli sadržaj radi pokoravanja naroda

Objavljeno

na

Objavio

PODCAST VELEBIT u okviru cjelokupne multimedijske platforme Projekta Velebit donosi prvu emisiju iz serijala – „ABCD Politike“ mr. sc. Jure Vujića, koju će emitirati svakoga mjeseca. Abeceda obično započinje s prvim slovom, večeras je to – pojam i značenje riječi “politika”, tako sudbonosne riječi za hrvatski narod kroz njegovu povijest.

S Markom Ljubićem, Jure Vujić je odgovarao na nekoliko izuzetno važnih pitanja, kojima su pokušali demistificirati politiku kao baba rogu s kojom se stoljećima plaši hrvatski narod:

♦ Što etimološki znači pojam politika od Aristotela do danas?
♦ Kako je i gdje je politika kao pojam i djelatnost izgubila svoju prvotnu funkciju djelovanja u interesu općeg dobra?
♦ Može li biti općeg dobra ili po suvrememnoj inačici javnoga dobra, bez istodobnoga nacionalnog dobra?
♦ Jesu li profesori Goldstein, Jović, te doktorica znanosti Vesna Pusić eksponenti znanja ili manipulacije?
♦ Kakva je razlika u poimanju politike, između snažnih europskih država i nacija u odnosu na hrvatsku državu i naciju?
♦ Jesu li migranstki pokreti globalni ili nacionalni problem?
♦ Zašto je pojam politike ostao bez realnog sadržaja i kamo vodi taj rascjep između realnosti i virtualnog sadržaja pojma politika?
♦ Kako u suvremenim tendencijama otuđenja politike, svrstati fenomen Plenkovićevog mainstreama i što to znači za hrvatski narod i hrvatsku državu?

Izuzimanjem prvotnog sadržaja iz pojma politika izuzima se slobodna volja državotvornih naroda i svakoga čovjeka pojedinačno.
Hrvatska suvremena i državotvorna politika nije nastala jučer, državna i politička misao ima svoju povijest, tradiciju i uportišta. Usprkos toga što nismo imali svoju državu, treba ju reafirmirati i na njoj graditi suvremenu hrvatsku političku ideju i državnost.

Nema mogućnosti formirati i osmisliti hrvatsku modernu političku misao, ni politiku, bez duboke veze s najširim smislom kršćanske kulture i tradicije

O tome i čitavom nizu drugih pitanja pronađite odgovore u zanimljivom i poučnom razgovoru s vrhunskim politologom Jurom Vujićem u PODCASTU VELEBIT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Škorić: Nećemo i ne smijemo postati ‘hot-spot’ za migrante, granicu treba očuvati po svaku cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik splitskog HDZ-a komentirao je migrantsku krizu i aktualna događanja u vrhu države:

S predsjednikom splitskog HDZ-a Petrom Škorićem smo porazgovarali o temi ilegalnih imigranata, koja u zadnje vrijeme plijeni interes hrvatske javnosti, piše Dalmacija danas.hr

Događa li se, po vašem mišljenju, u Hrvatskoj (Dalmaciji) migrantska kriza?

– U Hrvatskoj, s naglaskom na Dalmaciju, je sigurno u tijeku krizna situacija zbog velikog broja migranata s bliskog istoka s druge strane granice. To predstavlja realnu i veliku prijetnju za sigurnost naših ljudi, a predstavlja i kršenje zakona oprelasku hrvatske granice. Samo radi velikih napora policije i nadležnih službi ova kriza se drži pod kontrolom. Definitivno se radi o krizi i realnoj prijetnji po sigurnosti, to nije upitno, a nadam se da neće sve prerasti na razinu izravne opasnosti.

Je li djelomična histerija u javnosti opravdana?

– Ne smatram da se radi o histeriji već o strahu koji je opravdan i razuman. Cijela situacija ulijeva strah, nesigurnost i osjećaj nemoći za naše građane. Moramo se baviti uzrokom tog straha i rješavati ga, a ne taj strah banalizirati lijepeći razne etikete što rade brojne udruge civilnog društva i pojedini političari, kao da se to događa nekom drugom daleko od Hrvatske.

Migrante sve češće viđamo u samoj Dalmaciji. Trebamo li se brinuti?

– Kao što sam rekao, zabrinutost je opravdana, ali policija i naše nadležne službe drže situaciju pod kontrolom i sigurnost naših građana nije ugrožena. Činjenica je da će pojačanjem pritiska na granici takvih slučajeva biti sve više. Upravo zato se treba raditi na sveobuhvatnom i trajnom rješenju i ne smije se čekati da ovaj problem preraste na novu razinu. Jer tada će biti prekasno za bilo kakvu reakciju.

Što vidite kao rješenje ove situacije?

– Uzroci ove krize nisu jednostavni ni jednolični i jednako tako rješenje ove krize nije jednostavno i iziskuje kompromis cijele Europe, pa i šire. Što se tiče Hrvatske, trebamo ostati jasni, rezolutni i nepokolebljivi u stavu da ne smijemo i nećemo postati nikakav „hot-spot“ za migrante i da se naša granica treba očuvati pod svaku cijenu. Dužnost državne vlasti i snaga sigurnosti je u prvom redu očuvanje nacionalne sigurnosti i sigurnosti svih naših građana. Sva sredstva i sve snage koje Hrvatska ima trebaju biti na raspolaganju, a pri tome mislim i na Hrvatsku vojsku. Jednako tako Hrvatskoj nije u interesu da migrantski „hot spot“ bude niti nekoliko kilometara od naše granice već da se migrantska kriza rješava u korijenu.

U tijeku je otvoreni sukob Vlade i predsjednice RH, a povod je Marakeška deklaracija. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

– Smatram da među najodgovornijim osobama u državi ne smiju postojati neusklađeni stavovi oko tako važnih pitanja. To nije u interesu građana a na kraju krajeva ni u njihovom osobnom interesu, te se nadam da će takva praksa prestati. Što se tiče Marakeške deklaracije koja će se donijeti na međunarodnoj konferenciji koja predstoji, ona neće biti obvezujući dokument već dokument deklaratorne naravi, ali njezin značaj se ne smije ni podcijeniti. Naravno da Hrvatska mora sjediti za stolom sa svim ostalim zemljama u cilju rješavanja ove i svih budućih kriza sličnog karaktera, ali takvi sastanci za posljedicu nipošto ne smiju imati ublažavanje naših nacionalnih zakona, važećih pravnih definicija ni bilo kakvo olakšavanje ulazaka u našu zemlju od strane migranata. Naš nacionalni zakon i svi pravni propisi koji su u Hrvatskoj trenutno na snazi trebaju ostati jedini pravni izvor. Izmjena će naravno morati biti, ali one moraju ići isključivo u interesu još većeg i jačeg očuvanja naše granice i zaštite naših ljudi od ilegalnih ulazaka u zemlju. Trebamo razmotriti i razloge povlačenja određenog broja naših zapadnih saveznika iz te međunarodne konferencije i iz toga izvući pouke i zaključke. Trebamo se svaki dan prisjetiti činjenice kako Hrvatska i njezine snage sigurnosti čuvaju jugoistočnu granicu Europske unije i tu zadaću moramo obavljati odgovorno, savjesno, beziznimno i beskompromisno u interesu Hrvatske i cijele EU.

Može li dio migrantske populacije riješiti kronični nedostatak radnih mjesta u Hrvatskoj, a osobito u turizmu ljeti?

– To su navodi koje sve češće čujemo od raznih organizacija i pojedinaca koji se vole kititi epitetima „liberala“ i „progresivaca“. Takvi navodi su neozbiljni i deplasirani. Kronični nedostatak radnika se može rješavati strateški državnom politikom koja će ići snažnom demografskom oporavku, prema dodatnom poreznom rasterećenju, pojednostavljenju poreznih i drugih propisa, kao i drugim gospodarskim potezima kojima ćemo potaknuti naše mlade da ostanu u svojoj zemlji u kojoj će moći dostojno živjeti.

Dalmacija danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari