Pratite nas

Razgovor

Razgovor s Borislavom Ristićem: Istanbulska konvencija je mačak u vreći

Objavljeno

na

Razgovor s Borislavom Ristićem, kolumnistom “Večernjeg lista”, povodom zagrebačkog predstavljanja knjige “Ne kupuj mačka u vreći”

Sutra će u Zagrebu biti predstavljena knjiga „Ne kupuj mačka u vreći“ Borislava Ristića. Tim povodom kratko smo razgovarali s Ristićem, koji se osvrnuo i na aktualne prijepore o Istanbulskoj konvenciji kao i na fenomen jačanja desnice u Europi.

O čemu pišete u knjizi „Ne kupuj mačka u vreći“?

O mačkama koje kruže oko ove naše kaše, koje se predstavljaju za vrsne lovce, ali jedino u čemu uspijevaju jest da nam otimaju budućnost dok nam pričaju svoje lovačke priče o utopijskom golubu na grani. To su tekstovi koji su nastali prije nekoliko godina, po mom povratku u Hrvatsku. Bio sam zapanjen dominacijom radikalne ljevice u medijskom, kulturnom i akademskom prostoru, unatoč tome što je većina Hrvata konzervativnog, desnog svjetonazora. Glavnina tekstova je nastala iz tog čuđenja, kao pokušaj da se objasni ova neprirodna situacija. Mislim da iz te strukturne neuravnoteženosti proizlazi većina naših problema, jer ako politička i intelektualna elita jednog društva tome društvu nameću “odozgo” svoja rješenja problema, jasno je da to nametanje postaje glavni problem toga društva, jer to znači da je prekinuta komunikacija društva po njegovoj vertikali.

Elita i narod kod nas ne govore istim jezikom, ne razumiju se, sukobljeni su, i to je jedna loša situacija. Svako društvo mora samo za sebe iznaći odgovore na probleme s kojima se susreće, ali nama se prodaje “mačak u vreći”. Stoga mislim da je potrebno vratiti mačke u vreću, otvoriti te komunikacijske kanale između “onih gore” i naroda, kako bi hrvatsko društvo prodisalo. Kao što su oči ogledalo duše, tako i elite, koje su oči i uši jednoga društva, trebaju biti ogledalo toga društva. Polazište uvijek mora biti istina, ljubav prema mudrosti, a ne lukavština koja nam naokolo nudi svoje obmane kao jednostavna i pragmatična rješenja svih naših problema.

Kako gledate na aktualne prijepore o Istanbulskoj konvenciji?

To je još jedan “mačak u vreći” koji hrvatskome društvu nudi njegova otuđena elita. Pod krinkom zaštite žena od nasilja, prodaje nam se rodna teorija, jedna kompromitirana i neznanstvena priča o “rodnim identitetima” i “rodno uvjetovanom nasilju”. To je, u biti, jedna optužnica koja se podiže protiv čitavog hrvatskog društva, gdje se društvo želi pokazati kao nešto loše, kao izvor svih loših stvari. Umjesto da se osude ekstremizam i nasilje u društvu, ideološki se osuđuje čitavo društvo kao ekstremno i sklono nasilju. Pritom se oni koji ne žele prihvatiti ovu ideološku optužnicu optužuju da zagovaraju nasilje nad ženama. Po srijedi je klasična zamjena teza. To je taj jedan segment priče, koji je proizveo ovaj golemi otpor u narodu.

Macak u vreci

Drugi segment je politički. Imamo na vlasti, bar nominalno, desnicu koja provodi lijevoliberalne politike. Ta politika dio je agende hrvatskoga premijera i lidera HDZ-a Plenkovića, koji želi preobraziti HDZ od stranke koja ima svoje jake korijene u desnom populističkom pokretu u stranku koja bi bila ustrojena po uzusima demokršćanskih stranaka na Zapadu, koje su u velikoj mjeru usvojile lijevo-liberalne politike. Slično je Cameron prije nekoliko godina stavio u proceduru zakon o gay brakovima kako bi se obračunao s konzervativcima u torijevskoj partiji. To je preobražaj desnice koji u biti znači njeno samoporicanje. Stoga na ovu Plenkovićevu inicijativu oko usvajanja IK gledam kao na svojevrsnog zeca koji je trebao u HDZ-u izvući van sve konzervativne lisice, kako bi ih lakše ulovio i eutanazirao. Ali lako za te lisice, nego mu se s tom unutarpartijskom hajkom dogodilo nešto drugo – podigao je vlastitu bazu na noge i istjerao narod na ulice. A to je puno tvrđi zalogaj za Plenkovićev HDZ.

Kada već elita ne obavlja svoju demokratsku funkciju da bude ogledalo vlastite baze, baza je postavila ogledalo pred Plenkovića, pa sada nakon ovog karnevala demokracije dolazi vrijeme kada padaju maske. Da zaključim, pravna služba Vijeća Europe je jasno i nedvosmisleno poručila kako je temelj Istanbulske konvencije definirati rod kao nešto što je odvojeno od spola. Negirati to i praviti se kako temelji konvencije ne počivaju na rodnoj teoriji i kako u konevenciji nema rodne ideologije je vrijeđanje zdravog razuma, a apsurd je još i veći, kada se uzme interpretativna izjava kojom se ograđuje od nečega za što se prethodno tvrdi kako ne postoji u konvenciji. Pilat je dao identičnu interpretativnu izjavu.

Dosta ste pisali o fenomenu jačanja desnice u Europi. Postoje li u Hrvatskoj izgledi da zapušu politički vjetrovi kao, primjerice, u Mađarskoj ili Poljskoj?

Nema boljeg trenutka za jačanje desnice nego kad je desnica na vlasti. Jačanje alternativnih desnih pokreta dolazi kao reakcija na proces odricanja tradicionalne desnice od svojih principa i prihvaćanje lijevih politika. Kada stranke desnog centra idu ulijevo i preuzimaju politike lijevog centra, one na taj način izbijaju adute ljevici i slabe ju, ali rezultat toga okretanja desnice ulijevo je i otvaranje desnog boka.

Rast populističkih pokreta je, dakle, pobuna baze tradicionalne desnice protiv toga smjera kojim idu stranke desnog centra. Rezultat takvog kretanja je potpuni potop stranaka lijevog centra, ali i desni centar gubi podršku, pa im jedini način opstanka na vlasti postaje formiranja takozvanih velikih koalicija. To je ono što se dogodilo demokršćanima u Njemačkoj pod Angelom Merkel, gdje je glavna oporba njenoj politici postao desni AfD. To se dogodilo i u Poljskoj, gdje je fokus političke dinamike na desnici, pa kad je poljski Plenković otišao u Bruxelles, imali smo porast PIS-a, a ne ljevice i liberala.

Slično je i u Mađarskoj, gdje isto imamo dvije desne stranke koje se bore za vlast. Takav je trend i u Austriji. Mi se nalazimo usred toga procesa u Hrvatskoj, pa se postavlja pitanje hoće li se sada kod nas pojaviti netko tko to prepoznaje i umije artikulirati novu desnu političku platformu. To je tektonski poremećaj na tradicionalnoj političkoj sceni, gdje je pitanje možemo li se još uopće koristiti terminima “lijevo” i “desno” kao adekvatnim alatima za objašnjavanje tih politika.

Političke podjele sve manje idu po horizontali lijevo-desno, a sve više po vertikali gore-dolje. Ideje ljevice sve više su daleka prošlost, i one se polako gase zajedno sa svojom bazom, jer za njih uglavnom glasaju umirovljenici. Opasnost više ne dolazi odatle. Opasnost dolazi od konsenzusa elita koje jedini način opstanka na pozicijama moći vide u pokretanju kulturnog rata protiv vlastite baze.

Taj kulturni rat elita protiv naroda svoj najdrastičniji oblik dobiva kroz liberalnu imigracijsku politiku kao pokušaju mijenjanja etničke mape nekih zapadnoeuropskih država u svrhu stvaranja “naroda bez identiteta”, koji će se bez otpora uklopiti u njihove nadnacionalne vizije. Reakcija na takav prezir, pa čak i otvoreno neprijateljstvo tradicionalnih elita prema narodu, jest porast populističkih pokreta u Europi. Nositelji tog nezadovoljstva su danas uglavnom mladi i obrazovani ljudi, koji u sustavu koji stvaraju naše elite sve manje vide mjesto za sebe. Zato, kada gledamo u budućnost, to je smjer u kome trebamo gledati.

Davor Dijanović/HKV

Knjigu “Ne kupuj mačka u vreći” možete naručiti na web adresi knjižare Nova.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari