Pratite nas

Intervju

Razgovor s Goranom Mišićem: Živinički sokolovi u paklu Boderišta

Objavljeno

na

„To jutro je vodeći protunapad poginuo dozapovjednik bojne Ivan Marčetić iz Boća (prethodni dan je po prvi put postao otac, a brat mu poginuo tačno godinu dana ranije). Sa njim je poginuo i heroj obrane Pejo Krnjić – Peša i moji Živiničani Josip Maunoga (istaknuti košarkaš) i Šiman Pavić (samozatajni bojovnik u kojeg se moglo pouzdati) te Zoran Mosković iz Tuzle, te narednih dana Nijaz Ganić, Pero Lukić, Zoran Picak i meni dragi zapovjednik 4. satnije Tuzlaka – Slavko Mikanović koji mi je zbog vožnje motocikla i fizičke sličnosti izgledao kao Marlon Brando u najboljim danima.“

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ

Prije točno 15 godina, na Skupštini Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru sreo sam jednog gospodina, koji me zadivio svojim znanjem pojedinosti iz mojega rodnoga kraja. Nisam niti slutio da sam razgovarao s čovjekom koji je zajedno sa svojim živiničkim sokolovima i ostalim pripadnicima II. bojne 108. HVO brigade „Gromovi“ na današnji dan 1995. godine branio moje Boderište. Godinama prijateljujem s Goranom Mišićem, ratnikom i gospodinom. Zamolio sam ga da mi odgovori na nekoliko pitanja. Evo, što mi je večeras, na još jednu godišnjicu prema mnogima, odlučujuće bitke za Boderište, kazao i poručio.

Gospodine Mišiću, kako ste se 20. i 21. travnja 1995. godine  našli na Boderištu?

-Nakon ukidanja 115. HVO brigade Zrinski, do koje je došlo poznatom odlukom krajem 1993. godine, Živinički sokolovi su kao dobro organizirana skupina dragovoljaca prešli u 108. HVO brigadu i to u II. bojnu Gromovi na istočnom dijelu općine Brčko. Tamo gdje je sprski koridor bio najuži. Sokolovi su držali liniju obrane na Boderištu koje nam je od ranije bilo poznato jer smo već ratovali na toj bojišnici te smo znali da dolazimo na uvijek aktivnu bojišnicu. Došli smo na poziv naših prijatelja kojima je nedostajalo ljudstva na Boderištu, mada smo mogli kraj rata dočekati mirno u zapećku. Kao zapovjednik  topničke bitnice bio sam član zapovjedništva II. bojne Gromovi i tog 20. travnja sam bio dežurni bojne u Boću. Rano ujutru me probudio vezista i rekao mi da su telefonski zvali sa crte obrane da je počeo napad. Odmah sam stupio u kontakt sa Isturenim zapovjednim mjestom na Boderištu i saznao da se niko ne javlja sa rova (uporišta) Vukovar i dva susjedna rova te da ne znaju šta je sa njima te da su vjerojatno pali. Odmah sam proglasio uzbunu i pozvao zapovjednika bojne i javio stanje u zapovjdništvo brigade te zpovjedio vezisti da zove i ostale članove zapovjedništva bojne. Sve vrijeme su se čula granatiranja i jaka puščana paljba. Zapovjednik i ostali su brzo došli, a ja sam otišao na položaj minobacača na Boderište (Adžimovac) i tu ostao narednih dana dok nisu vraćeni izgubljeni položaji.

Kako ste doživjeli i što Vama danas znači bitka na Boderištu?

-U to vrijeme smo bili mladi i imali smo jak motiv obrane svog doma, svog naroda i svoje domovine. Danas sam ponosan da sam bio tamo gdje trebam da budem, a tada mi je to bila i avantura, najveća na svijetu. Bilo je uzbudljivo ali je, nažalost bilo i pogibija, na koje se nisam nikada navikao i svaka me je potresla na poseban način jer sam ih sve poznavao. To jutro je vodeći protunapad poginuo dozapovjednik bojne Ivan Marčetić iz Boća (prethodni dan je po prvi put postao otac, a brat mu poginuo tačno godinu dana ranije). Sa njim je poginuo i heroj obrane Pejo Krnjić – Peša i moji Živiničani Josip Maunoga (istaknuti košarkaš) i Šiman Pavić (samozatajni bojovnik u kojeg se moglo pouzdati) te Zoran Mosković iz Tuzle, te narednih dana Nijaz Ganić, Pero Lukić, Zoran Picak i meni dragi zapovjednik 4. satnije Tuzlaka – Slavko Mikanović koji mi je zbog vožnje motocikla i fizičke sličnosti izgledao kao Marlon Brando u najboljim danima. Kada sam došao na položaj dobijao sam zahtjve da gađamo ciljeve na granici donjeg dometa koji su na karti bili naši položaji, pa sam po tome znao da je loše.Pucali smo iz svega što smo imali dan i noć, a po nama još i više. Toliko smo ispaljivali da su od detonacija naših minobacača 120 mm ispali prozori na kući pored položaja. U jednom momentu su mi javili da je u minobacaču zaglavila mina. Postupili smo po propisanim procedurama ali bez uspjeha. Obzirom da se ispaljivalo bez prestanka (cijevi su se usijale) posumnjao sam da li se mina uopće nalazi u cijevi te sam zavirio u cijev minobacača i u tom momentu se mina aktivirala, a ja osjetio jezivi dodir smrti dok mi je okrznula kosu (tada sam imao dugu kosu) i odletila prema neprijatelju. Trudili smo se koliko smo mogli da pomognemo obranu i vraćanje izgubljenih položaja što se nakon nekoliko dana i dogodilo uz pomoć tenka.

Koju poruku možemo danas poslati našim ljudima, onima koji su tih dana branili slobodni teritorij ali i generacijama, koje su poslije došle?

Onima koji su tih dana branili slobodni teritorij nemam poruku, a i ne treba im jer mislim da su svi na neki način osjetili da su to bili dani ponosa i slave, da smo bili dio nečega većega od nas. Jedino im mogu reći: Hvala vam! Mladim generacijama je to teško objasniti jer se svijet promijenio. Mislim, nažalost, da se promijenio na gore, da su ljudi postali sebični i nespremni da se žrtvuju za druge i za opće dobro. Teško  je sada mladima objasniti da smo dragovoljno iz Živinica išli da branimo Boderište, Hrvate i slobodnu Brčansku teritoriju gdje prije rata, većina nas, nikada nije bila. Nadam se da griješim i da naša djeca neće biti na takvom testu. Poruka bi mogla biti Prosenjakovi stihovi: „… Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti – mi ćemo ga držati – vaši branitelji…“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak: Odluke SIP-a vode tome da se Hrvate 2022. izbaci iz vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak u razgovoru za Večernji List BiH ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.

Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?

Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.

Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!

Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima…

U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!

Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.

Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!

Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.

Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?

Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.

Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?

Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.

Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!

Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.

Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?

Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.

Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?

Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?

Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.

Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?

Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.

Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković za RTL: ‘Nikad nismo spomenuli koaliciju sa Škorom, na izbore idemo pobijediti’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u nedjelju je rekao da HDZ na parlamentarne izbore ide po povjerenje hrvatskih građana za “drugo poluvrijeme” te istaknuo da je nakon izbora spreman sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed, no da Miroslav Škoro to nije.

“U izbore ulazimo nakon jednog izazovnog i dinamičkog mandata, u kojem smo ostvarili većinu obećanih ciljeva. Nosili smo se s raznim izazovima, kad su brojni kosturi popadali iz ormara. Nosili smo se s krizom pandemije i sad kad smo završili prvo poluvrijeme želimo dobiti povjerenje birača za drugo poluvrijeme, kojim bismo krenuli u gospodarski oporavak”, istaknuo je Plenković u intervjuu u Vijestima RTL-a.

Predsjednik HDZ-a najavio je da će stranka izborni program objaviti u “sljedećih nekoliko dana”. “Pripremili smo program i u njemu je sve što hrvatskim građanima u budućnosti treba. Spremni smo to realizirati”, poručio je.

HDZ će, rekao je, na izbore ići s partnerima s kojima je surađivao i 2016., uvjeren u svoja postignuća, s jasnim planom za sigurnu budućnost Hrvatske “u drugom poluvremenu koje je pred nama”.

S SDP-om, ponovio je, HDZ neće koalirati, a podsjetio je i da stranka nikada nije rekla da će u koaliciju s Domovinskim pokretom. “Nikad nismo rekli da ćemo u koaliciju s Domovinskim pokretom, a još manje s Mostom, s obzirom na naša iskustva. Na ove izbore HDZ ide pobijediti, a teze koje se plasiraju u javnost, donose drugi, izmišljene su, rekao je premijer te o čelniku Domovinskog pokreta ustvrdio kako se pokazao kao “sjajan partner SDP-u”.

Škoro je pomogao, rekao je Plenković, da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika. “Tu je odigrao ključnu ulogu. Tu priču dva put nećemo gledati”, poručio je predsjednik HDZ-a.

“Spreman sam sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed. Miroslav Škoro to nije, pogotovo ne nakon predsjedničkih izbora. Partneri gospodina Škore su toliko laži, žuči i neistina sasuli na HDZ i na mene. To nije moje društvo. HDZ se nakon unutarstranačkih izbora jasno profilirao. Želim da HDZ-ov glavni partner budu hrvatski građani”, naglasio je.

Govoreći o eventualnom postizbornoj suradnji s Milanom Bandićem, izrazio je sumnju u to da Bandić može prijeći izborni prag. “Sumnjam u to, pogotovo ne nakon toga što je rekao prije nekoliko dana kada je navodio što je tko napravio za Zagreb za vrijeme potresa”, rekao je. Naveo je pritom da su problemi u izradi Zakona o obnovi Zagreba nastali na liniji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređanja te Grada Zagreba, a konsenzus je postignut, istaknuo je, tek kad se on uključio.

Potvrdio je da se s Marijanom Petir razgovaralo o tome da bude na listi HDZ-a na izborima, kao i s Mladenom Markačem, a niječno je odgovorio na pitanje je li o tome možda razgovarao i s bivšom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović. “Nisam. Nema za to potrebe, nisam primijetio da ima želje biti zastupnica”, rekao je. Na pitanje postoji li mogućnost da ona bude dio Vlade, ako HDZ pobijedi, također je rekao da o tome nisu razgovarali.

Potvrdio je da će na izbornim listama biti šef nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović te ministar zdravstva Vili Beroš te rekao da se o tome da na listama budu i Alemka Markotić te Krunoslav Capak nije razgovaralo. Želja mu je da na listi bude i Damir Krstičević, bivši ministar obrane. “Računamo na njega”, rekao je.

Vezano uz mogućnost da na listama budu i poraženi protukandidati na unutarstranačkim izborima (Milijan Brkić, Davor Ivo Stier, Miro Kovač), Plenković je rekao da su HDZ-ovi glasači na unutarstranačkim izborima poslali najjasniju poruku. “Jasno se zna kakav HDZ članstvo želi. Hoće li netko od njih biti na listi, vidjet ćemo, moguće, dodao je.

Upitan kakva je komunikacija njega i predsjednika Republike rekao je da razgovaraju telefonski te da se, kad je to potrebno, konzultiraju. “A kad ima otvorenih pitanja, to završi u medijima”, ustvrdio je.

Premijer je potvrdio da će njegova djeca od ponedjeljka krenuti u vrtić te roditeljima poručio da pošalju djecu u vrtiće i škole. (Hina/RTL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati