Pratite nas

Razgovor

Razgovor s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Objavljeno

na

Razgovor Mladena Pavkovića s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Međimurski slavuj, kako zovu Mirka Švendu Žigu, održat će 15. svibnja koncert u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bit će to, kako sam kaže, „obiteljska priča“.

Riječ je o autoru koji već godinama uspješno promovira međimurske pjesme i koji je naprosto zaljubljen u svoj kraj, kojem se neprestano vraća. Dosad je objavio više uspješnih glazbenih albuma, a dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja.

Na početku razgovora, srdačan i otvoren, kakav je uvijek među ostalim nam je rekao:

– Možete mi se obraćati sa Žiga, to je moje umjetničko ime na koje sam isto tako ponosan kao i na prezime, jer Žiga je uspomena na moju pokojnu majku Mariju.

Nego, gospodine Žiga, ipak se nekako stječe dojam da vas zadnjih godina ima na sve strane, a najmanje u Međimurju?

– A to tako bude valjda još od vremena Isusa da nitko nije prorok u svom selu. Istina, imam malo nastupa u Međimurju, ali zato pjesama i mojeg rada ima dosta u mom kraju, a to mi je, vjerujte, najvažnije.

Vi ste, htjeli to priznati ili ne, na određeni način „zaštitni glazbeni znak“ Međimurja, ali ni više od desetak albuma, prema svemu sudeći, ipak nije bilo dovoljno da u ovom kraju postignete zavidnu popularnost. Kako to?

– Što je to popularnost? Ako te ima živog među ljudima ili pak je to da ljudi konzumiraju i razmišljaju o onome što radiš, kako radiš, da li to što radiš vrijedi ili…..Nakon 25 godina promoviranja međimurske pjesme po svijetu-ja sam zadovoljan, jer sve je više ljudi koji si pjevuše po kajkavski, sve je više pjevača koji snimaju kajkavske pjesme, a najbolji dokaz da vrijedim je taj što je do 2006. godine u Međimurju bilo dva ili možda tri puhačka orkestra,”bandista”, kako mi to zovemo, a poslije mojeg osnivanja Bandista 2006. i radeći sa njima takvu vrstu glazbe, do sada, mogu vam s ponosom reći da ih već ove godine ima oko 14 ili 15. Mogu konstatirati ja,vi, a i svi mjerodavni koji su u toj glazbi da sam pokrenuo lijepi kotač puhačke glazbe u svojem kraju. Samo neka glazba ne zamre, to je cilj mojeg bavljenja međimurskim melosom “iber alles”.

Nu, stječe se dojam da su pjevačima iz Dalmacije, za razliku od onih iz Zagorja, Podravine i Međimurja otvorena sva vrata, od tv nastupa do najvećih pozornica…

– Ma, gledajte, trenutno je tako, ali Dalmatinci koji imaju i odlične pjevače i glazbene sastave, i u sjevernim krajevima često drže „glavnu riječ“. Ali, treba vjerovati da će valjda bolje vrijeme doći i za nas sjevernjake!

Koliko ste već dugo na glazbenoj sceni ili bolje rečeno – kako ste počeli?

– Na sceni sam punih 37 godina, a 25 godina nastupam kao Žiga, koji se profesionalno bavi glazbom. Počeo sam na vatrogasnim i maturalnim zabavama i naravno po svadbama na kojima sam bio vrlo omiljen i popularan, jer sam imao vrlo širok repertoar. Zatim je došla suradnja sa Tomislavom Ivčićem i tu je zapravo krenula moja profesionalna karijera.

Tko je ipak najviše zaslužan za vašu karijeru?

– Za ovakvu kakvu- takvu karijeru koju sad imam zaslužna je moja upornost, i tek sad dolazi do izražaja kvaliteta mojeg pjevanja i vokala-tog mojeg lirskog tenora. No, ne znam tko mi dao taj pridjev za moj vokal.

A, tko su autori vaših pjesama?

– To su vodeći hrvatski skladatelji, Miroslav Škoro, Nenad Ninčević, Toni Eterović, Siniša Leopold, Marko Tomasović, sve sama jaka skladateljska imena. I moja malenkost nešto je napisala na što sam osobito ponosan.

Poznati ste i kao pjevač koji ne propušta humanitarne nastupe, koji voli pomagati osobito hrvatskim braniteljima…

– Za humanitarne nastupe uvijek velim da je bolje sto puta dati nego jednom trebati primiti. Odazivam se na svaki poziv humanitarnih akcija, i tako već 25 godina. Mjesečno se nakupi i četiri, pet takvih nastupa, pa probajte izračunati koliko je to. No, nije mi žao. Dapače. Hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji poglavito su mi prirasli srcu.

Surađivali ste s mnogim pjevačima, ali i poznatim skladateljima, kao što ste već rekli. No, koje od njih možete posebno izdvojiti?

– Nikoga ne bih posebno izdvojio, ali spomenuo bih svakako moja dva kajkavca: Vida Baloga i Adama Končića, s kojima sam na neki način “pokrenuo” kajkavsko stvaralaštvo u glazbi, tamo oko 2007/8 godine. Tada su se uz mene pojavili Kvartet Gubec, Rajko Suhodolčan, Kavaliri, Miroslav Evačić….tih godina je bila velika ekspanzija kajkavskih izvođača.

Ima li puno jala i zlobe u hrvatskoj estradi?

– Zlobe? Ne znam, možda ima, ja ne znam kaj je to!

Sada vas (15. svibnja) očekuje veliki koncert u dvorani zagrebačkog Lisinskog. Što posjetitelji mogu očekivati od ovog „obiteljskog“ koncerta kako ste ga i sami nazvali?

– Ovo je moj drugi po redu koncert pod nazivom „Najljepša obiteljska priča“, a koji priređujem u Lisinskom .Zašto “Obiteljska priča”? Pa, zato jer je to nastavak na moj Obiteljski album koji sam osmislio i napravio prije četiri godine, Na njemu pjevam o članovima obitelji, Mama, Pismo ćali, Sine moj, Kćeri moja, Sestrice, Dida moj……To su pjesme koje ću pjevati na koncertu, ali posebnost koncerta je u tome što su mi gosti hrvatske glazbeničke obitelji. Ove godine to će biti obitelj Rucner, obitelj Nedić, obitelj Šafarić, braća Barun, sestre Parmać, otac i sin Dražen i Domagoj Pavin, kum koncerta Voljen Grbac, i kumče Matej Prpić…..morate priznati da će koncert biti poseban kao što je bio i prošle godine.

A nakon Lisinskog, što imate u planu?

– Bit će svega, pretežno nastupa na festivalima kao što su Pitomača, Marko Polo Korčula, Kajkavska popevka Krapina, Aurea fest Požega, i što se toga tiče ove godine po prvi puta, u studenome, bit ću umjetnički direktor Međimurskog festivala Ljubo Kuntarić. Uf, bit će puno toga, ali ja volim pjevati i raditi, još me sve to veseli i raduje.

MLADEN PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari