Pratite nas

Razgovor

Razgovor s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Objavljeno

na

Razgovor Mladena Pavkovića s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Međimurski slavuj, kako zovu Mirka Švendu Žigu, održat će 15. svibnja koncert u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bit će to, kako sam kaže, „obiteljska priča“.

Riječ je o autoru koji već godinama uspješno promovira međimurske pjesme i koji je naprosto zaljubljen u svoj kraj, kojem se neprestano vraća. Dosad je objavio više uspješnih glazbenih albuma, a dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja.

Na početku razgovora, srdačan i otvoren, kakav je uvijek među ostalim nam je rekao:

– Možete mi se obraćati sa Žiga, to je moje umjetničko ime na koje sam isto tako ponosan kao i na prezime, jer Žiga je uspomena na moju pokojnu majku Mariju.

Nego, gospodine Žiga, ipak se nekako stječe dojam da vas zadnjih godina ima na sve strane, a najmanje u Međimurju?

– A to tako bude valjda još od vremena Isusa da nitko nije prorok u svom selu. Istina, imam malo nastupa u Međimurju, ali zato pjesama i mojeg rada ima dosta u mom kraju, a to mi je, vjerujte, najvažnije.

Vi ste, htjeli to priznati ili ne, na određeni način „zaštitni glazbeni znak“ Međimurja, ali ni više od desetak albuma, prema svemu sudeći, ipak nije bilo dovoljno da u ovom kraju postignete zavidnu popularnost. Kako to?

– Što je to popularnost? Ako te ima živog među ljudima ili pak je to da ljudi konzumiraju i razmišljaju o onome što radiš, kako radiš, da li to što radiš vrijedi ili…..Nakon 25 godina promoviranja međimurske pjesme po svijetu-ja sam zadovoljan, jer sve je više ljudi koji si pjevuše po kajkavski, sve je više pjevača koji snimaju kajkavske pjesme, a najbolji dokaz da vrijedim je taj što je do 2006. godine u Međimurju bilo dva ili možda tri puhačka orkestra,”bandista”, kako mi to zovemo, a poslije mojeg osnivanja Bandista 2006. i radeći sa njima takvu vrstu glazbe, do sada, mogu vam s ponosom reći da ih već ove godine ima oko 14 ili 15. Mogu konstatirati ja,vi, a i svi mjerodavni koji su u toj glazbi da sam pokrenuo lijepi kotač puhačke glazbe u svojem kraju. Samo neka glazba ne zamre, to je cilj mojeg bavljenja međimurskim melosom “iber alles”.

Nu, stječe se dojam da su pjevačima iz Dalmacije, za razliku od onih iz Zagorja, Podravine i Međimurja otvorena sva vrata, od tv nastupa do najvećih pozornica…

– Ma, gledajte, trenutno je tako, ali Dalmatinci koji imaju i odlične pjevače i glazbene sastave, i u sjevernim krajevima često drže „glavnu riječ“. Ali, treba vjerovati da će valjda bolje vrijeme doći i za nas sjevernjake!

Koliko ste već dugo na glazbenoj sceni ili bolje rečeno – kako ste počeli?

– Na sceni sam punih 37 godina, a 25 godina nastupam kao Žiga, koji se profesionalno bavi glazbom. Počeo sam na vatrogasnim i maturalnim zabavama i naravno po svadbama na kojima sam bio vrlo omiljen i popularan, jer sam imao vrlo širok repertoar. Zatim je došla suradnja sa Tomislavom Ivčićem i tu je zapravo krenula moja profesionalna karijera.

Tko je ipak najviše zaslužan za vašu karijeru?

– Za ovakvu kakvu- takvu karijeru koju sad imam zaslužna je moja upornost, i tek sad dolazi do izražaja kvaliteta mojeg pjevanja i vokala-tog mojeg lirskog tenora. No, ne znam tko mi dao taj pridjev za moj vokal.

A, tko su autori vaših pjesama?

– To su vodeći hrvatski skladatelji, Miroslav Škoro, Nenad Ninčević, Toni Eterović, Siniša Leopold, Marko Tomasović, sve sama jaka skladateljska imena. I moja malenkost nešto je napisala na što sam osobito ponosan.

Poznati ste i kao pjevač koji ne propušta humanitarne nastupe, koji voli pomagati osobito hrvatskim braniteljima…

– Za humanitarne nastupe uvijek velim da je bolje sto puta dati nego jednom trebati primiti. Odazivam se na svaki poziv humanitarnih akcija, i tako već 25 godina. Mjesečno se nakupi i četiri, pet takvih nastupa, pa probajte izračunati koliko je to. No, nije mi žao. Dapače. Hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji poglavito su mi prirasli srcu.

Surađivali ste s mnogim pjevačima, ali i poznatim skladateljima, kao što ste već rekli. No, koje od njih možete posebno izdvojiti?

– Nikoga ne bih posebno izdvojio, ali spomenuo bih svakako moja dva kajkavca: Vida Baloga i Adama Končića, s kojima sam na neki način “pokrenuo” kajkavsko stvaralaštvo u glazbi, tamo oko 2007/8 godine. Tada su se uz mene pojavili Kvartet Gubec, Rajko Suhodolčan, Kavaliri, Miroslav Evačić….tih godina je bila velika ekspanzija kajkavskih izvođača.

Ima li puno jala i zlobe u hrvatskoj estradi?

– Zlobe? Ne znam, možda ima, ja ne znam kaj je to!

Sada vas (15. svibnja) očekuje veliki koncert u dvorani zagrebačkog Lisinskog. Što posjetitelji mogu očekivati od ovog „obiteljskog“ koncerta kako ste ga i sami nazvali?

– Ovo je moj drugi po redu koncert pod nazivom „Najljepša obiteljska priča“, a koji priređujem u Lisinskom .Zašto “Obiteljska priča”? Pa, zato jer je to nastavak na moj Obiteljski album koji sam osmislio i napravio prije četiri godine, Na njemu pjevam o članovima obitelji, Mama, Pismo ćali, Sine moj, Kćeri moja, Sestrice, Dida moj……To su pjesme koje ću pjevati na koncertu, ali posebnost koncerta je u tome što su mi gosti hrvatske glazbeničke obitelji. Ove godine to će biti obitelj Rucner, obitelj Nedić, obitelj Šafarić, braća Barun, sestre Parmać, otac i sin Dražen i Domagoj Pavin, kum koncerta Voljen Grbac, i kumče Matej Prpić…..morate priznati da će koncert biti poseban kao što je bio i prošle godine.

A nakon Lisinskog, što imate u planu?

– Bit će svega, pretežno nastupa na festivalima kao što su Pitomača, Marko Polo Korčula, Kajkavska popevka Krapina, Aurea fest Požega, i što se toga tiče ove godine po prvi puta, u studenome, bit ću umjetnički direktor Međimurskog festivala Ljubo Kuntarić. Uf, bit će puno toga, ali ja volim pjevati i raditi, još me sve to veseli i raduje.

MLADEN PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Zekanović: Pupovac je položio lažnu zakletvu

Objavljeno

na

Objavio

Milorad Pupovac negira Domovinski rat, međunarodni ratni sukob, srbočetničku agersiju na Hrvatsku i isključivo govorio o traktorima koji su otišli u Beograd i stradanju Srba u 2. svjetskom ratu. I pokušava nametnuti stigmu hrvatskom narodu

Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović za N1 je komentirao jučerašnje izjave Milorada Pupovca.

Zekanović smatra da nacionalne manjine ne bi trebale imati predstavnike u Saboru. “Ne može neka skupina ili narod imati ekskluzivitet nad drugim narodom. Zašto bi Talijani, Srbi ili Romi imali ekskluzivitet da moraju imati svoje zastupnike, a drugi ne”, kazao je Zekanović na pitanje smatra li da bi nacionalne manjine trebale imati zastupnike u Saboru te dodao kako je na njegovu žalost to sada tako u Hrvatskoj.

Jučer ste oštro reagirali na presicu Milorada Pupovca, imate li u fokusu srpsku manjinu u Hrvatskoj?

U fokusu imam svaku nepravdu koja se događa hrvatskom narodu

Kakvu nepravdu čini SDSS?

Čini nepravdu da Plenkoviću uopće treba SDSS kao koalicijski partner. A da taj isti koalicijski partner, Milorad Pupovac nema hrabrosti preko usta izustiti riječ Domovinski rat. Između redaka se može osjetiti da on negira one temeljne vrijednosti na kojima je sagrađena hrvatska država, a jedna od temeljnih vrijednosti je Domovinski rat.

Branko Bačić kaže da su Pupovac i SDSS glasovali za Zakon o hrvatskim braniteljima?

To je smiješno. Jeste glasovao za Zakon o hrvatskim braniteljima i uvijek će Bačić i društvo iz HDZ-a naći neki slični argument pa će pokušati Pupovca prikazati kao domoljuba, no to je smiješno.

I vi ste bili dio te većine? Je li vam to tada nije smetalo?

Smetalo me i tada sam na Klubu i gdje sam god stigao govorio protiv tih stvari. Isticao sam na probem Pupovca. NO, moram reći da ovo što se sada događa je itekako eskaliralo. Kratko vrijeme kada sam bio tamo sam ukazivao i u konačnici sam zbog toga izašao iz vladajuće većine.

Pupovac kaže da ne može odgovarati za tuđe govore i djela, ali da se i u Hrvatskoj primjerice ne reagira na “Za dom spremni”?

Neka konačno kaže što je rekao, a što nije rekao i neka konačno izusti riječ Domovinski rat. Neka kaže da je izvršena agresija na Hrvatsku, odnosno da se radilo o međunarodnom ratnom sukobu. On to neće reći pa se koristi taktikom da je napad najlakša obrana. Pa govori o pozdravu “Za dom spremni”. Čak nije spomenuo ni to nego govori o dječjim logorima i Jasenovcu, a zaboravlja događaje od prije 27. godina koji su nama ključni kao hrvatskom narodu.

Je li vam normalno da se održava tematska sjednica za jednog zastupnika?

Zašto ne. Ako su neke stvari duboko u suprotnosti s vrijednostima na kojima je sazdana Hrvatska, onda je u redu.

Predsjednik Sabora Gordan Jadroković kaže da bi to bila hajka na jednog čovjeka?

Ne radi se o jednom čovjeku. Ne radi se o Miloradu Pupovcu. Radi se o njegovoj politici. Ja protiv čovjeka Milorada Pupovca nemam apsolutno ništa, ali imam protiv njegove politike. On predstavlja politiku Aleksandra Vučića i njegovu političku agendu i vidi se da mu je u ovom smislu Aleksandar Vučić tutor. Razlikujemo osobu od politike, a ovdje je njegova politika neprihvatljiva. Pupovac negira temeljen vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska.

On kaže da je šest puta položio zakletvu na Ustav?

Nažalost, on je položio lažnu zakletvu. Negira Domovinski rat, međunarodni ratni sukob, srbočetničku agersiju na Hrvatsku i isključivo govorio o traktorima koji su otišli u Beograd i stradanju Srba u 2. svjetskom ratu. I pokušava nametnuti stigmu hrvatskom narodu.

 

Hasanbegović: Problem gospodina Pupovca u hrvatskoj politici je što je on vrsta jednog političkog hermafrodita i homoduplexa

 

Hrvoje Zekanović: Odgovor Pupovcu i njemu sličnima!!! (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Szijjarto: Europskom parlamentu se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je u Dubrovniku sudjelovao na skupu “Kina +16”, u intervjuu za HRT govorio je o prošlotjednoj osudi Mađarske u Europskom parlamentu te odnosima s Hrvatskom.

Shvaćamo da je to bila osveta Europskog parlamenta Mađarskoj. Jasno je da u EP-u postoji promigracijska većina. Njima se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska.

Vrlo smo jasno dali do znanja da isključivo mi, a ne Europski parlament ili Europska komisija, isključivo mi Mađari imamo pravo odlučivati komu ćemo dopustiti ulazak na mađarski teritorij, objasnio je Szijjarto.

Također, imamo pravo odlučiti s kim želimo, a s kim ne želimo živjeti. Svoju zemlju nikad nećemo pretvoriti u zemlju migranata. Očuvat ćemo je kao mađarsku zemlju. Vjerujemo u jaku Europsku uniju koja počiva na snažnim državama članicama koje se ponose svojom poviješću, naslijeđem i nacionalnošu, rekao je mađarski ministar.

Poznat je slučaj INA-MOL-a i hrvatski zahtjev za izručenje g. Hernádija. Ima li pomaka?, upitao ga je novinar HRT-a Danko Družijanić.

Žalim što ta pitanja opterećuju suradnju Mađarske i Hrvatske. Ako pogledate isključivo brojeve, vidjet ćete da su sjajni. Trgovina i suradnja na području ulaganja cvatu, više od pola milijuna Mađara dolazi ovamo na ljetni odmor.

Kad govorimo o Hrvatima, govorimo o prijateljima. Uistinu je žalosno što postoje ta pitanja. Vrlo je teško razumjeti zašto su na dnevnom redu, zašto ih ne pokušamo racionalno i pragmatično riješiti. Kad bismo raspleli ta pitanja, i Hrvati i Mađari mogli bi imati itekakve koristi od odlične suradnje. MOL je najveća mađrska tvrtka. Ima jak regionalni utjecaj.

Neobično je važna za mađarske nacionalne interese. Iako vlada ima manjinski udjel, uvijek pomno pratimo MOL-ove operacije diljem zemlje i središnje Europe. Nadamo se da će se hrvatska vlada, INA i MOL dogovoriti. Ne treba se mađarska vlada dogovoriti, nego se hrvatska vlada treba dogovoriti s određenom tvrtkom. Naravno, to itekako pomno pratimo. Ali usrdno se nadamo da će se postići dogovor, nada se Szijjarto.

Vrlo sam konstruktivno razgovarao s vašim ministrom energetike. Kad je riječ o Zsoltu Hernádiju mađarski je sud završio postupak. Iskreno se nadam da će pravosudni sustav u Hrvatskoj to poštovati. No ne želim se upletati u unutarnja pitanja drugih država jer za to doista nisam plaćen, izjavio je Szijjarto.

 

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari