Pratite nas

Razgovor

Razgovor s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Objavljeno

na

Razgovor Mladena Pavkovića s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Međimurski slavuj, kako zovu Mirka Švendu Žigu, održat će 15. svibnja koncert u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bit će to, kako sam kaže, „obiteljska priča“.

Riječ je o autoru koji već godinama uspješno promovira međimurske pjesme i koji je naprosto zaljubljen u svoj kraj, kojem se neprestano vraća. Dosad je objavio više uspješnih glazbenih albuma, a dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja.

Na početku razgovora, srdačan i otvoren, kakav je uvijek među ostalim nam je rekao:

– Možete mi se obraćati sa Žiga, to je moje umjetničko ime na koje sam isto tako ponosan kao i na prezime, jer Žiga je uspomena na moju pokojnu majku Mariju.

Nego, gospodine Žiga, ipak se nekako stječe dojam da vas zadnjih godina ima na sve strane, a najmanje u Međimurju?

– A to tako bude valjda još od vremena Isusa da nitko nije prorok u svom selu. Istina, imam malo nastupa u Međimurju, ali zato pjesama i mojeg rada ima dosta u mom kraju, a to mi je, vjerujte, najvažnije.

Vi ste, htjeli to priznati ili ne, na određeni način „zaštitni glazbeni znak“ Međimurja, ali ni više od desetak albuma, prema svemu sudeći, ipak nije bilo dovoljno da u ovom kraju postignete zavidnu popularnost. Kako to?

– Što je to popularnost? Ako te ima živog među ljudima ili pak je to da ljudi konzumiraju i razmišljaju o onome što radiš, kako radiš, da li to što radiš vrijedi ili…..Nakon 25 godina promoviranja međimurske pjesme po svijetu-ja sam zadovoljan, jer sve je više ljudi koji si pjevuše po kajkavski, sve je više pjevača koji snimaju kajkavske pjesme, a najbolji dokaz da vrijedim je taj što je do 2006. godine u Međimurju bilo dva ili možda tri puhačka orkestra,”bandista”, kako mi to zovemo, a poslije mojeg osnivanja Bandista 2006. i radeći sa njima takvu vrstu glazbe, do sada, mogu vam s ponosom reći da ih već ove godine ima oko 14 ili 15. Mogu konstatirati ja,vi, a i svi mjerodavni koji su u toj glazbi da sam pokrenuo lijepi kotač puhačke glazbe u svojem kraju. Samo neka glazba ne zamre, to je cilj mojeg bavljenja međimurskim melosom “iber alles”.

Nu, stječe se dojam da su pjevačima iz Dalmacije, za razliku od onih iz Zagorja, Podravine i Međimurja otvorena sva vrata, od tv nastupa do najvećih pozornica…

– Ma, gledajte, trenutno je tako, ali Dalmatinci koji imaju i odlične pjevače i glazbene sastave, i u sjevernim krajevima često drže „glavnu riječ“. Ali, treba vjerovati da će valjda bolje vrijeme doći i za nas sjevernjake!

Koliko ste već dugo na glazbenoj sceni ili bolje rečeno – kako ste počeli?

– Na sceni sam punih 37 godina, a 25 godina nastupam kao Žiga, koji se profesionalno bavi glazbom. Počeo sam na vatrogasnim i maturalnim zabavama i naravno po svadbama na kojima sam bio vrlo omiljen i popularan, jer sam imao vrlo širok repertoar. Zatim je došla suradnja sa Tomislavom Ivčićem i tu je zapravo krenula moja profesionalna karijera.

Tko je ipak najviše zaslužan za vašu karijeru?

– Za ovakvu kakvu- takvu karijeru koju sad imam zaslužna je moja upornost, i tek sad dolazi do izražaja kvaliteta mojeg pjevanja i vokala-tog mojeg lirskog tenora. No, ne znam tko mi dao taj pridjev za moj vokal.

A, tko su autori vaših pjesama?

– To su vodeći hrvatski skladatelji, Miroslav Škoro, Nenad Ninčević, Toni Eterović, Siniša Leopold, Marko Tomasović, sve sama jaka skladateljska imena. I moja malenkost nešto je napisala na što sam osobito ponosan.

Poznati ste i kao pjevač koji ne propušta humanitarne nastupe, koji voli pomagati osobito hrvatskim braniteljima…

– Za humanitarne nastupe uvijek velim da je bolje sto puta dati nego jednom trebati primiti. Odazivam se na svaki poziv humanitarnih akcija, i tako već 25 godina. Mjesečno se nakupi i četiri, pet takvih nastupa, pa probajte izračunati koliko je to. No, nije mi žao. Dapače. Hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji poglavito su mi prirasli srcu.

Surađivali ste s mnogim pjevačima, ali i poznatim skladateljima, kao što ste već rekli. No, koje od njih možete posebno izdvojiti?

– Nikoga ne bih posebno izdvojio, ali spomenuo bih svakako moja dva kajkavca: Vida Baloga i Adama Končića, s kojima sam na neki način “pokrenuo” kajkavsko stvaralaštvo u glazbi, tamo oko 2007/8 godine. Tada su se uz mene pojavili Kvartet Gubec, Rajko Suhodolčan, Kavaliri, Miroslav Evačić….tih godina je bila velika ekspanzija kajkavskih izvođača.

Ima li puno jala i zlobe u hrvatskoj estradi?

– Zlobe? Ne znam, možda ima, ja ne znam kaj je to!

Sada vas (15. svibnja) očekuje veliki koncert u dvorani zagrebačkog Lisinskog. Što posjetitelji mogu očekivati od ovog „obiteljskog“ koncerta kako ste ga i sami nazvali?

– Ovo je moj drugi po redu koncert pod nazivom „Najljepša obiteljska priča“, a koji priređujem u Lisinskom .Zašto “Obiteljska priča”? Pa, zato jer je to nastavak na moj Obiteljski album koji sam osmislio i napravio prije četiri godine, Na njemu pjevam o članovima obitelji, Mama, Pismo ćali, Sine moj, Kćeri moja, Sestrice, Dida moj……To su pjesme koje ću pjevati na koncertu, ali posebnost koncerta je u tome što su mi gosti hrvatske glazbeničke obitelji. Ove godine to će biti obitelj Rucner, obitelj Nedić, obitelj Šafarić, braća Barun, sestre Parmać, otac i sin Dražen i Domagoj Pavin, kum koncerta Voljen Grbac, i kumče Matej Prpić…..morate priznati da će koncert biti poseban kao što je bio i prošle godine.

A nakon Lisinskog, što imate u planu?

– Bit će svega, pretežno nastupa na festivalima kao što su Pitomača, Marko Polo Korčula, Kajkavska popevka Krapina, Aurea fest Požega, i što se toga tiče ove godine po prvi puta, u studenome, bit ću umjetnički direktor Međimurskog festivala Ljubo Kuntarić. Uf, bit će puno toga, ali ja volim pjevati i raditi, još me sve to veseli i raduje.

MLADEN PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Zekanović: Brak zajednica muškarca i žene je najbolja sredina za odgoj djece

Objavljeno

na

Objavio

Gosti Dvoboja emisije Točka na tjedan na N1 televiziji, Hrvoje Zekanović (HRAST) i Sabina Glasovac (SDP) raspravljali su oko teme Obiteljskog zakona.

Obiteljski zakon smo trebali već dobiti, zašto ga nema?

Zekanović: Nacrt zakona je izašao, ali je nenadano povućen zbog definicije braka koja je bila sporna. Sada čekamo taj konačni Nacrt zakona kojeg nema.

Žalosno je da je HDZ i ovaj put udovoljio koalicijskom partneru HNS-u i da je nešto što je logično, poput definicije braka, u Obiteljskom zakonu izbacio. Nakon Istanbulske konvencije i svega što se dogodilo to i ne čudi.

Nakon što je HDZ pod pritiskom HNS-a ratificirao Konvenciju, zašto ne bi Obiteljski zakon prilagodio svom junior partneru, kao što je i prepustio resor obrazovanja. Mislim da će izaći prijedlog Zakona s kojim će se složiti gospođa Glasovac, ali ja neću.

Glasovac: Neću se složiti s prijedlogom Zakona jer mislim da ga ne treba mijenjati jer je dobar, uredio je mnoge segmente zaštite djece i obitelji. To kažu i neke europske i svjetske recenzije.

Nije trebalo ići u njegove izmjene. Ako postoje intencije Vlade da ona ne odustaje, da se postojeći zakon mijenja iako je dobar, po meni je onda bolje da ga nema nego da imamo skandaloznu definiciju obitelji, ne znam kako je nekome palo na pamet nešto tako predložiti.

To je valjda prvi zakon u povijesti koji je povučen s javnog savjetovanja nakon jednog dana. Nama je država propisivala što je to obitelj, koliko djece trebate imati da bi bili obitelj, nepriznavajući da postoje jednoroditeljske obitelji… Ukoliko se pokušava ponovno igrati s ljudskim osjećajima i s obiteljima koje žive u Hrvatskoj, a ne idu u tu sliku koju Vlada želi propisati – onda je bolje da se to ne radi.

Zekanović: Radilo se o definiciji unutar Obiteljskog zakona. To što Vi vašu strinu smatrate svojom obitelji ne znači da bi to trebalo stajati u Obiteljskom zakonu.

Glasovac: Vi stvarno mislite da muškarac i žena koji ne mogu imati dijete nisu obitelj jer nemaju dijete ili da jednoroditeljska obitelj nije obitelj?

Zekanović: To je bila definicija obitelji unutar Obiteljskog zakona, a ne ono što vi smatrate obitelji. Pozivate se na zapadnu Europu. Zašto npr. u Njemačkoj u Ustavu piše da je obitelj zajednica roditelja i djece, u Švicarskoj je obitelj svaki životni oblik koji se temelji na odnosima roditelja i djece, hoćete čuti dalje? Francuzi govore o skupini osoba koje su međusobno povezane zajedničkim životom ili roditeljstvom.

Glasovac: Što piše u hrvatskom Ustavu? Što se pijenite? Što je trebalo u zakonu to masakrirati? Vi baš imate fetiš na izmjene Ustava.

Treba li uopće definirati obitelj?

Zekanović: Kolegica će se složiti, u svim zakonima definiramo ključne pojmove. Zakoni se mijenjaju da se neke stvari uvrste, zašto ne staviti nešto što je logično? Ne bih išao konkretno, ali obitelj u okviru ovog Zakona definira odnose supružnika i potomaka.

Što ako obitelj nema potomaka?

Zekanović: Ovaj zakon se bavi tim odnosima roditelja i potomaka, ne odnosima supružnika, tako da u tom smislu obitelj treba biti definirana na taj način. Definitivno onako kako je bila definirana u prvoj verziji.

Glasovac: I dalje stojim pri tome da je postojeći Obiteljski zakon dobar i da ne treba eksperimentirati s novim prijedlozima samo zato što kolega kaže da se zakoni mijenjaju. Oni se mijenjaju da bi unaprijedili sustav, a ne iz hira jer se nekome smislilo da propiše kako klasična hrvatska obitelj treba izgledati i jedino to priznavati kao obitelj, a ne uvažavati
činjenicu da postoje razni načini života, spletovi životnih okolnosti koji ljudi dovode u neke situacije i ne treba ih zbog toga kažnjavati i oduzimati im prava jer ne odgovaraju suludoj slici.

Zekanović: Ova definicija nikome ništa ne oduzima nego se odnosi na obitelj prema Obiteljskom zakonu. Nikome ne oduzima prava nego se odnosi na ovaj zakon. Nije to ono što vi osjećate. Netko će reći za hrčka da mu je obitelj, on tako osjeća, ali u smislu zakona strina nije dio obitelji, a roditelji i djeca jesu.

Glasovac: Dat ću vam ja jedan prijedlog, vama i vladajućoj većini kojoj ste držali skale u prijedlogu ovog zakona. Jučer smo raspravljali o izvješću pravobraniteljice za djecu, tamo su brojne stvari koje treba implementirati iz postojećeg zakona koje se ne radi, djeca koja se nalaze u žarištu brakorazvodnih parnica, kojima treba odrediti skrbnika. Voljela bih kad bi ova Vlada više energije usmjeravala na primjenu postojećeg zakona nego da se bave mijenjanjem zakona koji je dobar, a da bi se zadovoljile grupacije u društvu, ne znamo što se njime želi postići.

Izvanbračne zajednice su dosad bile izjednačene s bračnim, sada se to mijenja.

Glasovac: Ide se u izmjene samo kako bi se ‘isfurla’ i progurale ideološke stvari kojima svjedočimo, kako bi se obračunalo s manjinskim skupinama u društvu i kako bi se kršila njihova ljudska prava. Ne govorim sad samo o registriranom partnerstvu istospolnih parova, nego o izvanbračnim zajednicama muškaraca i žena koje su dosad konzumirale prava kao što ga definiraju bračni parovi. Što su vam oni skrivili?

Zekanović: Ja se nadam da će biti, iako neće biti jer će HDZ popustiti. HNS dobro koristi svoju poziciju, premijeru nije bitno da bude dobro za društvo nego da sačuva vlast. Stručnjaci za obiteljsko pravo, od njih 10 koji rade na katedrama za obiteljsko pravo- njih 8 je radilo na prijedlogu Obiteljskog zakona. Složili su se da je brak daleko stablnija okolina za dijete.

Glasovac: Odgovorite mi ovo. U toj grupi koja je radila na spornom i suspektnom Zakonu, koliko je članova radne skupine povezano s udrugom U ime obitelji, Vigilare i Grozd?

Zekanović: Ja to ne znam, mislim da nije nitko, ako je netko… Rekli ste laž, insinuirate.

Glasovac: Nisam, ja sam o tome govorila u Saboru i navodila ljude i kako su povezani.

Odgovorite mi zbog čega izvabračne zajednice ne mogu biti izjednačene s bračnim?

Zekanović: Ako je nekome toliko stalo da usvoji dijete, zašto se ne bi registrirali kao bračna zajednica. Sustav je dokazao da je bračna zajednica znatno stabilnija, druge su podložne stihiji. Smatram da ima pojedinaca koji nisu u braku i možda su potencijalno bolji roditelji, ali dokazano je da je brak bolja okolina za odrastanje djece. Stručnjaci za obiteljsko pravo, koji rade i koji su bili angažirani oko zakona su se složili. Meritum je, što Glasovac zna, ovime se otvara Pandorina kutija i otvaraju se vrata da istospolne zajednice sutra ili u dogledno vrijeme posvajaju djecu. Protiv sam jer smatram da je brak zajednica muškarca i žene najbolja sredina za odgoj djece.

Postoji cijeli niz znanstvenih istraživanja koja govore u prilog tome da se djeca odgojena u istospolnim zajednicama po ničemu ne razlikuju od djece odgajane u heteroseksualnim zajednicama.

Zekanović: Kada kažete ni po čemu, jel’ to znači da su jednako visoka i jednako debela? Ako znanstvena međunarodna istraživanja tvrde, i ako se po hrvatskim zakonima uvijek spominje obitelj i brak kao mjesto gdje se odgaja dijete…

Ali brak može postojati i kao istospolni brak.

Zekanović: Ne može po hrvatskom Ustavu, Bogu hvala. Može se mijenjati samo referedumom, tu je narod jasno rekao da je brak zajednica muškarca i žene. Smatram da tako treba i ostati.

Glasovac: Posvajanje djece istospolnih parova nije tema. Osobno nemam ništa protiv toga, ali mislim da hrvatsko društvo nije spremno za takav iskorak. Mislim da se trebamo baviti ubrzanjem postupka posvajanja po postojećim zakonima. Nemojte plašiti javnost da se to želi progurati.

Mene brine što bi oni htjeli uskratiti pravo istospolnim parovima da budu u registriranom partnerstvu. Ne samo to, sad treba uskratiti pravo i muškarcama i ženama koji žive u izvanbračnim zajednicama, treba im pokazati da su oni građani drugog reda. To je jedna politika koja mene zastrašuje, ozbiljno guši i krši ljudska prava.

Zekanović: Vama je diskriminacija jer neki muškarac ili žena imaju poreznu olakšicu, država nekim mjerama stimulira ljude na ponašanje koje joj odgovara, državi odgovara da ima više djece.

Glasovac: Zdrava okolina za dijete nije brak koji je mrak. Papir trpi svašta.

Kome biste dali prednost pri posvajanju?

Zekanović: Procedura je kompleksna, imamo puno ljudi koji su u braku i ne mogu imati djece.

Utjecaj roditelja na obrazovanje prema vjerskom uvjerenju?

Zekanović: U Ustavu RH piše da roditelji samostalno imaju pravo odlučivati o obrazovanju djece. Mi moramo zakone prilagođavati Ustavu. Svakom djetetu treba pružiti adekvatno obrazovanje i to nije u kontradikciji s Ustavom, ali roditelji imaju primarnu ulogu u odgoju djece. Radi se o par spornih tema.

Dajete li prednost svjetonazoru ili znanstvenim činjenicama?

Zekanović: Te stvari nisu u kontradikciji, ja nijednu znanstvenu činjenicu nisam pokušao opovrgnuti. Upravo je znanost na mojoj strani, kada kažem da život počinje začećem kolegica Glasovac će to ignorirati. Svi koji se pozivaju na znanost se pozivaju na neznanstvene zaključke. Nikada nisam osporio evoluciju i ona je znanstveno dokazana. To je toliko smiješno, pošto ste vi gospođo Glasovac sljedbenik komunističke partije saveza komunista Hrvatske…

Glasovac: Mijenjate zakon, ok. Zakon se mijenja da bi se unaprijedio sustav. Tko u Hrvatskoj krši pravo roditelja na odgoj svog djeteta?

Zekanović: Odgoj za vrijednosti može jamčiti prosperitet, kada budemo vrijednosno odgajali svoju djecu, sukladno svjetonazoru, da svaki roditelj ima pravo usaditi prave vrijednosti. Ne radi se o znanstvenim činjenicama, ni kada život počinje, ni je li Zemlja okrugla… Imamo vrijednosni dio oko kojeg se Glasovac i ja ne bi složili. Spomenuo bih primjer zdravstevnog odgoja u kojem bi ja htio da moja djeca imaju odgoj sukladan mom svjetonazoru, a dijete od Glasovac sukladno njezinom. Trudit ćemo se da zakoni budu što bolji prema onome što mislimo da je najbolje za hrvatsko društvo.

Glasovac: Ja mislim da roditelji imaju pravo odgajati svoje djece, ali da ih škola treba pripremati za život, ne samo znanja i vještine koje će ih pripremiti za svijet rada već da dobiju informacije o kojima mogu promisliti, donositi zaključke i kreirati svoje vrijednosne stavove. U zdravstvenom odgoju ne vidim ništa sporno.

Zekanović: Glasovac je lijepo rekla, škola je obrazovno odgojna institucija. Ne radi se o svim sadržajima, znanstvene činjenice ne smiju biti nikome sporne, mi želimo pluralnost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ronko: Davor Bernardić treba otići, ali se bojim da je već kasno

Objavljeno

na

Objavio

Svjedoci smo najveće političke krize ove Vlade. Preispituje se i politička odgovornost premijera Andreja Plenkovića. Zbog afere “Hotmail” već je morala otići potpredsjednica Martina Dalić. Oporbi to nije dovoljno – zaziva nove izbore.

I baš dok SDP zahtijeva raspuštanje Sabora, gubi još jednog člana – zastupnika Zdravka Ronka, koji je gostovao u HRT-ovoj Temi dana.

Rekao je da je njegovo nezadovoljstvo od trenutka kada je otišao Zoran Milanović. Neki dan sam s njih razgovarao i rekao sam mu da je kriv što je ono napravio jer je iza toga nastao problem koji je sve veći u SDP-u, rekao je Ronko, dodavši kako u SDP-u vlada malodušnost i nema energije.

Istaknuo je da Davor Bernardić treba otići, ali da se boji da je već kasno. SDP već ide putem bez povratka, dodao je.

Na pitanje da iz SDP-a stiže vijest da je prije neki dan viđen u društvu Milijana Brkića, te da postoji i slika koja to dokazuje, Ronko je rekao da njega HDZ ne može kupiti. Žalosno je čime se ta moja stranka bavi. Upravo zbog takvih stvari sam i otišao. Dodao je da sa Brkićem nikada u životu nije bio bliže od 3 metra, osim 2014. na dan zahvalnosti u kninskoj crkvi kada ih je protokol stavio jednog pored drugog.

Naglasio je da ne postoji slika njega i Brkića. Nikada nisam s njim popio kavu, ali popit ću, zaključio je Ronko.

Milanka Opačić: Bilo bi bolje da SDP zbog sebe samog ne zaziva izbore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati