Pratite nas

Iz Svijeta

Recep Tayyip Erdogan: Na žalost, Zapad podupire terorizam i svrstava se na stranu pučista

Objavljeno

na

Predsjednik Erdogan upravio je dosad najoštriji napad na Zapad nakon propalog pokušaja državnog udara u Turskoj, optuživši zapadne zemlje da podupiru “terorizam” i pučiste koji ga nisu uspjeli svrgnuti.

“Na žalost, Zapad podupire terorizam i svrstava se na stranu pučista”, rekao je predsjednik u govoru u Ankari, odgovarajući na kritike Sjedinjenih Država i Europe zbog razmjera čistki nakon propalog puča 15. srpnja.

“Oni koje smo smatrali prijateljima, staju na stranu pučista i terorista”, opetovao je na gospodarskom forumu u predsjedničkoj rezidenciji.

Ustvrdio je da je scenarij za puč “napisan u inozemstvu”. Ankara optužuje imama Fethullaha Guelena, koji živi u egzilu u SAD-u, da stoji iza državnog udara, što potonji odlučno niječe.

Erdogan je napao i Europsku uniju (EU) “koja nije ispunila svoja obećanja” što se tiče uplate 3 milijarde eura u okviru dogovora o migrantima i o bezviznom režimu za Turke.

“Na polju viza se ništa ne događa”, istaknuo je.

“Kada se o tome glasno govori, toj je gospodi (iz EU-a) neugodno. Oprostite, ali ova zemlja nije rob”.

Turski predsjednik se usto pobunio protiv odluke njemačkih vlasti da mu zabrane obraćanje videovezom pristašama koji su se u nedjelju okupili u Koelnu dajući potporu demokraciji.

“Bravo! Sudovi u Njemačkoj su veoma brzi”, rekao je podrugljivo.

Na kraju je odbio kritiku Europljana zbog mjera uvedenih nakon puča, istaknuvši da “izvanredno stanje poštuje europske procedure”.

“Pogledajte što je učinila Francuska: tri plus tri plus šest, uvela je izvanredno stanje na godinu dana”, podsjetio je.

Sveobuhvatne čistke pokrenute u Turskoj nakon puča proširile su se u utorak na jedan od zadnjih pošteđenih sektora, zdravstvo, nakon izdavanja uhidbenih naloga za 98 zaposlenika velike vojne bolnice u Ankari, među njima i vojnih liječnika, rekao je turski dužnosnik.

Čistke su provedene i u vojsci, pravosuđu, školstvu i medijima.

Po riječima turskog dužnosnika koji je htio ostati anoniman, vojne liječnike se sumnjiči za pomaganje u infiltriranju Guelenovih pristaša u vojsku i u njihovu brzom napredovanju u vojnoj karijeri.

Čistke su se protegnule i na šport, pa je Turski nogometni savez (TFF) priopćio da je otpustio 94 svoja člana, među kojima i sudce iz prve lige, pišu glasila.

U izjavi za talijansku televiziju Erdogan je pozvao talijanske sudce da se “bave mafijom” a ne njegovim starijim sinom Bilalom protiv kojega je u Bologni pokrenuta istraga za pranje novca.

“U tom gradu me zovu diktator i daju potporu PKK-u (…) Je li to pravna država?”, zapitao se.

“U ovoj zemlji sudci se ravnaju po zakonu i talijanskom ustavu, a ne po turskom predsjedniku”, uzvratio je na Twitteru talijanski premijer Matteo Renzi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova optužio je u srijedu Ujedinjene narode da iznose laži o migracijskoj politici njegove zemlje i istaknuo da ona »nikad neće biti zemlja migranata«.

U govoru pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava Peter Szijjarto je optužio ‘neke UN-ove dužnosnike’, ne imenujući ih, da ‘iznose sramotne i neprihvatljive laži o (…) Mađarskoj’.

‘Očito je da su UN-ovi dužnosnici koji iznose te laži o Mađarskoj pristrani u vezi s migrantskim pitanjem. No mogu vam reći da Mađarska nikad neće biti zemlja migranata’, dodao je.

‘Nikad nećemo dopustiti ni jednom jedinom ilegalnom migrantu da stupi na teritorij naše zemlje’, istaknuo je.

Mađarska je 11. rujna već odbila kritike UN-ova Visokog povjereništva za ljudska prava o svojoj migracijskoj politici pošto je ono dan ranije bilo izvijestilo da se upoznalo s »nevjerojatnim izvješćima« u kojima se navodi da migranti u tranzitnoj zoni nisu dobivali hranu.

‘Konstruktivan dijalog s vladama prije preuranjenog donošenja zaključaka sigurno bi pozitivno djelovao na našu zajedničku zadaću promicanja i zaštite ljudskih prava svake osobe’, rekla je mađarska veleposlanica Zsuzsanna Horvath u UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

Mađarska veleposlanica dodaje da ‘nitko nije zadržan u mađarskim tranzitnim zonama’ i da se ‘hrana dijelila i dijelit će se svima koji su već podnijeli zahtjev za azil’.

Dana 10. rujna skupina UN-ovih posebnih izvjestitelja za ljudska prava oštro je kritizirala nove mađarske mjere radi ‘sprječavanja ulaska migranata i izbjeglica u zemlju’.

(Hina)

Češki premijer Andrej Babiš: Češka neće primiti nijednog migranta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Koalicija Angele Merkel u ‘trajnom stanju krize’

Objavljeno

na

Objavio

Nespretni kompromis kojim je dovršen spor oko sudbine njemačkog šefa obavještajaca prokazao je okrutnu činjenicu: stranke u vladajućoj koaliciji kancelarke Angele Merkel su partneri bez međusobnih simpatija u disfunkcionalnom odnosu iz kojeg im se ne isplati izaći.

Čelnici koalicije u utorak su završiti skandal koji je trajao 11 dana tako što su smijenili šefa unutarnje obavještajne agencije BfV, optuženog da simpatizira krajnju desnicu.

Njihovo rješenje – promocija šefa obavještajaca Hans-Georga Maassena na bolje plaćen posao u ministarstvu unutarnjih poslova – samo je pojačao napetosti u visokim redovima vladajućih stranaka čiji su čelnici ujedinjeni više zbog straha nego zbog kolektivnog cilja.

To je posljednja u nizu afera koja trese šest mjeseci staru vladajuću koaliciju i prijeti da dodatno našteti autoritetu njemačke vladajuće elite i dovede do godina političke neizvjesnosti u vrijeme dok Njemačka i Europa priželjkuju stabilnu vlast.

Ankete pokazuju da bi konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati, njihov mlađi partner u koaliciji, na novim izborima izgubili veliku količinu glasova koja bi otišla krajnje desnoj Alternativi za Njemačku i zelenima.

Zbog toga se čelnici tih dviju stranaka drže nezgrapno lijevo-desne “velike koalicije” dok Merkel, koja služi svoj četvrti i vrlo vjerojatno posljednji mandat u svojstvu kancelarke, pokušava osigurati političku ostavštinu, a SPD želi ostat relevantan u očima birača.

“Velika koalicija je poput propalog braka u kojem partneri imaju previše isprepletenu imovinu da bi se razdvojili bez velikih gubitaka”, smatra Josef Joffe, urednik iz tjednika Die Zeit.

“Na prijevremenim izborima bi bili uništeni. A ne mogu više ni privući poslušne partnere među četiri oporbene stranke”.

Skandal oko Maassena dogodio se samo dva mjeseca nakon što je Merkel preživjela sukob s bavarskom Kršćanskom socijalnom unijom oko imigracije. To pitanje datira od njezine odluke iz 2015. da ostavi otvorenima njemačke granice za migrante s Bliskog istoka.

SPD je htio smijeniti Maassena nakon što je on propitkivao autentičnot videosnimke iz grada Chemnitza na kojima krajnje desni radikali napadaju migrante.

Njegovom promocijom na poziciju državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Seehofer je pronašao rješenje koje je zadovoljilo zahtjev SPD-a za Maasenovim uklanjanjem iz BfV-a, no koje je negativno utjecalo na ugled koalicije.

Trajno stanje krize

Velika koalicija vlast je preuzela u ožujku, gotovo šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora. Nakon propasti pregovora između konzervativaca i dvije druge manje stranke nije ostala niti jedna druga realna opcija za novu vladu.

Nakon dogovora o Maassenu u SPD-u raste pritisak prema čelnicima da ponovno razmotre koaliciju ili da poduzmu nešto što će vratiti radnike koji se okreću krajnjoj desnici i ljevici, dok srednja klasa odlazi zelenima.

“Strpljenje u SPD-u oko ove velike koalicije je iznimno tanko”, otkriva Ralf Stegner, visoki dužnosnik te stranke.

Čak je i glavni tajnik SPD- a Lars Klingbeil propitkivao Maassenovu promociju i zaključio kako “moraju napokon izaći iz ovog trajnog stanja krize”.

Odluka kancelarke iz 2015. o migrantima pokazala se ključnim trenutkom za njezino vodstvo koji ju i dalje proganja dok CSU, koji strahuje da će im na bavarskim lokalnim izborima 14. listopada AfD uzeti glasove, pokušava zvučati strogim po pitanju imigracije.

CSU će najvjerojatnije izgubiti apsolutnu većinu u Bavarskoj i time postati još teži partner kancelarki.

Konzervativni blok na nacionalnoj razini u anketama ima oko 30 posto podrške, što je za 3 postotna boda manje nego na izborima u rujnu prošle godine. SPD je na 18 posto, a bio je na 20,5. AfD ima oko 15 posto podrške, a blizu su i Zeleni.

“Zbog toga je u interesu Angele Merkel da zadrži imidž koalicije koja je funkcionalna i sposobna djelovati”, naglasio je Gero Neugebauer, politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta.

“To joj sve manje i manje uspijeva”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari