Pratite nas

Iz Svijeta

Recep Tayyip Erdogan: Na žalost, Zapad podupire terorizam i svrstava se na stranu pučista

Objavljeno

na

Predsjednik Erdogan upravio je dosad najoštriji napad na Zapad nakon propalog pokušaja državnog udara u Turskoj, optuživši zapadne zemlje da podupiru “terorizam” i pučiste koji ga nisu uspjeli svrgnuti.

“Na žalost, Zapad podupire terorizam i svrstava se na stranu pučista”, rekao je predsjednik u govoru u Ankari, odgovarajući na kritike Sjedinjenih Država i Europe zbog razmjera čistki nakon propalog puča 15. srpnja.

“Oni koje smo smatrali prijateljima, staju na stranu pučista i terorista”, opetovao je na gospodarskom forumu u predsjedničkoj rezidenciji.

Ustvrdio je da je scenarij za puč “napisan u inozemstvu”. Ankara optužuje imama Fethullaha Guelena, koji živi u egzilu u SAD-u, da stoji iza državnog udara, što potonji odlučno niječe.

Erdogan je napao i Europsku uniju (EU) “koja nije ispunila svoja obećanja” što se tiče uplate 3 milijarde eura u okviru dogovora o migrantima i o bezviznom režimu za Turke.

“Na polju viza se ništa ne događa”, istaknuo je.

“Kada se o tome glasno govori, toj je gospodi (iz EU-a) neugodno. Oprostite, ali ova zemlja nije rob”.

Turski predsjednik se usto pobunio protiv odluke njemačkih vlasti da mu zabrane obraćanje videovezom pristašama koji su se u nedjelju okupili u Koelnu dajući potporu demokraciji.

“Bravo! Sudovi u Njemačkoj su veoma brzi”, rekao je podrugljivo.

Na kraju je odbio kritiku Europljana zbog mjera uvedenih nakon puča, istaknuvši da “izvanredno stanje poštuje europske procedure”.

“Pogledajte što je učinila Francuska: tri plus tri plus šest, uvela je izvanredno stanje na godinu dana”, podsjetio je.

Sveobuhvatne čistke pokrenute u Turskoj nakon puča proširile su se u utorak na jedan od zadnjih pošteđenih sektora, zdravstvo, nakon izdavanja uhidbenih naloga za 98 zaposlenika velike vojne bolnice u Ankari, među njima i vojnih liječnika, rekao je turski dužnosnik.

Čistke su provedene i u vojsci, pravosuđu, školstvu i medijima.

Po riječima turskog dužnosnika koji je htio ostati anoniman, vojne liječnike se sumnjiči za pomaganje u infiltriranju Guelenovih pristaša u vojsku i u njihovu brzom napredovanju u vojnoj karijeri.

Čistke su se protegnule i na šport, pa je Turski nogometni savez (TFF) priopćio da je otpustio 94 svoja člana, među kojima i sudce iz prve lige, pišu glasila.

U izjavi za talijansku televiziju Erdogan je pozvao talijanske sudce da se “bave mafijom” a ne njegovim starijim sinom Bilalom protiv kojega je u Bologni pokrenuta istraga za pranje novca.

“U tom gradu me zovu diktator i daju potporu PKK-u (…) Je li to pravna država?”, zapitao se.

“U ovoj zemlji sudci se ravnaju po zakonu i talijanskom ustavu, a ne po turskom predsjedniku”, uzvratio je na Twitteru talijanski premijer Matteo Renzi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Demografski slom Europe

Objavljeno

na

Objavio

Najnovije istraživanje European Parliament donosi vrlo loše demografske pokazatelje u EU. Stanovništvo sve više stari kako se očekivana životna dob povećava, a stope fertiliteta su niže nego u prošlosti. Potrebno je učiniti više te osnažiti odgovarajuće politike kako bismo naše mlade zadržali u Hrvatskoj jer smo suočeni s jednom od najgorih pošasti današnjice, bijelom kugom, piše Marijana Petir

Iz Hrvatske se prema procjenama demografa iselilo više od 80 tisuća građana, od kojih je velika većina mladih. Zapošljavanje mladih u fokusu je europske politike koja shvaća da su gospodarstvo, tržište rada, zdravstvena zaštita, mirovine, okoliš, međugeneracijska solidarnost i rezultati izbora vođeni upravo demografijom. Europska unija dom je za više od 500 milijuna ljudi, no za razliku od europske, svjetska je populacija rasla brže te je više nego udvostručena u istom vremenskom razdoblju i danas doseže oko 7,3 milijardi. Zbog sporijeg rasta u EU dugoročno se očekuje i njezin pad, dok s druge strane svjetska populacija bilježi snažan rast, a projekcije govore kako će ona do 2055. premašiti 10 milijardi ljudi.

„Demografska istraživanja o stanju u EU koja je provela Služba za istraživanje Europskoga parlamenta pokazuju da stanovništvo EU sve više stari kako se očekivana životna dob povećava, a stope fertiliteta su niže nego u prošlosti. Svakodnevno svjedočimo kako se i naša zemlja bori s istim problemom. Potrebno je učiniti više te osnažiti odgovarajuće politike kako bismo naše mlade zadržali u Hrvatskoj jer smo suočeni s jednom od najgorih pošasti današnjice, bijelom kugom“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Istraživanje Europskog parlamenta pokazalo je kako se životni vijek stanovništva na razini Europske unije povećao za više od 10 godina u odnosu na rane 1960-e pri čemu žene i dalje u prosjeku žive duže od muškaraca, no zabrinjavajući je trend pada prosječnog broja djece od oko 2,5 djece po ženi 1960. godine na 1,6 danas. To je daleko ispod 2,1 rođenih po ženi što je brojka za koju se smatra da je neophodna za razvijene zemlje u dugoročnom održavanju populacije u odsustvu migracija.

Vidljivo je kako je srednja dob do 2016. porasla u svim državama članicama. Irska populacija pritom ostaje najmlađa s prosječnom dobi od 37 godina. Nasuprot njoj, najstarija populacija jest ona Njemačka s prosječnom dobi od 46 godina dok je u Hrvatskoj ta brojka 42 godine. Prema projekciji Eurostata s početka 2018. godine, Italija će biti zemlja koja će imati najveću prosječnu dob od 46,3 godine te će biti prva od država članica koja će doseći srednju dob od 50 godina do 2029. godine.

Istraživanje također donosi podatke o broju djece po ženi u državama članicama za 2015. godinu iz kojih je vidljivo kako Francuska (s 1,96) ima najveću stopu fertiliteta, dok Portugal (s 1,31) ima najmanju. Ostale države članice s relativno visokim stopama fertiliteta su Irska (1,92), Švedska (1,85) i UK (1,80) dok su na drugom kraju ljestvice uz Portugal, Poljska i Cipar (1,32), Grčka i Španjolska (1,33) te Italija (1,35).

Demograf Stjepan Šterc osvrnuo se na istraživanje kazavši kako je „neupitno da to postaje ključna problematika suvremene Europe i Hrvatske koja se još uvijek politički ne promatra kao ključni problem gospodarskog i ukupnog razvoja, sigurnosno i pitanje i pitanje izvjesne budućnosti“, kazao je Šterc.

Vidljivo je također kako najmanji broj stranih državljana u svojoj zemlji ima Malta (obje vrijednosti na otprilike 0,05 milijuna stanovnika) dok Njemačka daleko vodi ispred svih zemalja s izrazito velikim brojem stranih državljana, kako onih iz drugih članica EU, tako i onih iz ne-EU zemalja. Objašnjenje za ovakvu situaciju u Njemačkoj jest svakako izbjeglička kriza tijekom koje je u Njemačku pristiglo mnogo osoba iz ne-EU zemalja, ali i njezina politika „otvorenih vrata“.

Danas je migracija postala sve važniji i gotovo jedini faktor za širenje ili održavanje populacije EU. I u 2015. i u 2016. prirodni prirast stanovništva bio je blago negativan te je stoga za vidljivi rast stanovništva tih godina „zaslužna“ upravo unutrašnja migracija stanovništva.

Prema tom istraživanju, ti su trendovi kombinirano rezultirali drastičnim starenjem stanovništva u državama članicama EU te padom broja radno sposobne populacije (od 15 do 64 godine). Takav je pad prvi put zabilježen 2010. godine te se očekuje njegov nastavak svake godine do 2060. S druge strane očekuje se kako će se udio stanovništva starijeg od 80 godina do 2050. godine udvostručiti te će dosegnuti udio od 11,4 posto. I dok su 2006. na svaku osobu iznad 65 godina dolazile četiri radno sposobne osobe (15 – 64 godine), prema procjenama do 2050. godine taj će se broj dvostruko smanjiti.

Iako polazna točka, brzina i opseg starenja variraju između država članica, ovisno o njihovim različitim stopama fertiliteta, očekivanom životnom vijeku i razinama migracije, u nadolazećim godinama u svim će državama članicama biti vidljivo daljnje starenje stanovništva. Demografski trendovi utječu na regije EU na različite načine i stoga ne postoji jedinstveni opis svih demografskih kretanja. Ipak, nekoliko osnovnih demografskih generalizacija može se iznijeti. Primjerice, pad stanovništva može se promatrati u dijelovima istočne Europe – baltičkih država, Bugarske, Rumunjske, istočne Njemačke, Portugala, Grčke, Španjolske, Italije, Hrvatske i središnjih regija Francuske. Međutim, nedavni trendovi migracija iz zemalja koje nisu članice EU-a mijenjale su demografsku ravnotežu u različitim regijama EU.

Značajan porast stanovništva zabilježen je u Zapadnoj Irskoj, u Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji, Nizozemskoj, Austriji i u gradskim središtima, kao što su Pariz i London. Kad je u pitanju njihov porast, profitirali su i dijelovi zapadne Njemačke, kao i sjeverna Italija, te južni dio Skandinavije.

Krajnji zaključak istraživanja EPRS i EUI jest da Zemlja kao takva općenito stari, a europsko stanovništvo posebno. Unatoč tome, navode kako će Europljani rođeni danas imati ipak dulji životni vijek zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta i otkrivanja novih tehnologija. U posljednjoj godini za koju su dostupni podaci Eurostata (2015.), zabilježeno je da je životna dob diljem EU-a u prosjeku 63,3 godine za žene i 62,6 godine za muškarce.

Cijelo istraživanje dostupno je na sljedećoj poveznici: Demographic outlook for the European Union

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Karadžić: Za rat u BiH krivi su svi osim Srba

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Za rat u Bosni i Hercegovini krivi su svi osim Srba, ustvrdio je u ponedjeljak bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić obrazlažući na taj način pred sudskim vijećem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) zahtjev da se ukine ili izmijeni prvostupanjska presuda kojom je on proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora.

Karadžić je priliku za argumentiranje žalbe koju su on i njegov tim podnijeli na prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrečenu u ožujku 2016., u cijelosti iskoristio održavši sucima prilično konfuzno političko-povijesno predavanje o uzrocima rata u BiH kako ih on vidi, pri čemu mu je glavna teza bila kako on nije ni za što kriv jer je postupao isključivo sukladno ustavima, zakonima i međunarodnom pravu.

Zločine koje su počinile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom opisao je kao marginalne i izolirane incidente čijim se počiniteljima odmah sudilo.

“Paravojne snage smo redovno uhićivali”, kazao je Karadžić dodajući kako se “takvih odrekao” još u lipnju 1992.

Istaknuo je kako se stoga ne može njega teretiti za zločine pripadnika takvih postrojbi baš kao ni za to što su “muslimani sami sebe napadali”.

Teza o insceniramim napadima koji su navodno trebali poslužiti ne bi li se ishodila međunarodna intervencija tijekom rata u BiH Karadžića je toliko ponijela da je u jednom trenutku kazao kako su “muslimani izazivali velika samoubojstva odnosno ubojstva svog naroda”.

Pokušavajući sucima MICT-a objasniti svoje viđenje stanja u BiH Karadžić je kao svoju ratnu strategiju opisao plan po kojemu je trebalo spriječiti muslimane da “preplave” teritorij na kojemu su živjeli Srbi odnosno “planine na koje su Srbi pobjegli kada su provalili Turci”.

Povijesnim eskapadama pribjegao je i pokušavajući uzroke posljednjeg rata u BiH naći u 2. svjetskom ratu te je ustvrdio kako su Srbi zapravo od 1992. do 1995. ratovali zbog zločina koje su pola stoljeća ranije počinile ustaše.

Stoga su, kako je pojašnjavao sucima, odlučili pod svaku cijenu braniti Jugoslaviju i zadržati u njoj BiH ili barem njene dijelove nastanjene Srbima, a Karadžić kaže kako se tu kao nacionalno svjesna osoba našao pozvan sudjelovati da se ne bi ponovio genocid iz 2. svjetskog rata.

Ustvrdio je kako je pritom bio isključivo zagovornikom mira te kako je u BiH pokušavao ishoditi “administrativno grupiranje” kao u Švicarskoj, a ne etničku homogenizaciju te kako je odlučno zagovarao zaštitu Hrvata i Bošnjaka koji su se zatekli na teritoriju pod nadzorom snaga bosanskih Srba.

“Srpska strana predlagala je transformaciju BiH poput Švicarske, a Sarajeva po uzoru na Bruxelles”, Karadžićev je komentar dijela presude kojom je proglašen krivim za entičke progone.

“Tužiteljstvo me optužilo, a sud osudio jer sam predviđao. Nije bilo teško predviđati. Vidjeli smo što je bilo u Hrvatskoj dva-tri mjeseca ranije i što je bilo 1941.”, kazao je Karadžić uz tvrdnju kako je u prvostupanjskoj presudi koja mu je izrečena “skriven uzrok, a posljedica je prikazana kao ludilo i kao zločin”.

Karadžićev zaključak je kako je prvostupanjska presuda izrečena na temelju “šala i tračeva” neozbiljnih ljudi čije su riječi prevagnule nad argumentima koji, kako tvrdi, nedvojbeno dokazuju kako nema njegove krivnje ni za što pa je zatražio od sudskog vijeća da ga u cijelosti oslobodi krivnje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati