Pratite nas

Gospodarstvo

Recikliranje je učinkovito, ali samo uz podršku centara za gospodarenje otpadom

Objavljeno

na

Postojeći Plan gospodarenja otpadom koji Hrvatskoj osigurava održivu ravnotežu između recikliranja i odlaganja, tehnički ministar na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji ni tehničko-tehnološka, ni ekonomska analiza, a suprotan je i preporukama Strategiji gospodarenja otpadom, kao jedinom važećem dokumentu za gospodarenje otpadom RH.

Unatoč upozorenjima Europske komisije, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović planira na sjednicu tehničke vlade postaviti Nacrt plana gospodarenja otpadom. Bude li taj plan usvojen, Republici  Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura sredstava EU fondova, ali i višemilijunske kazne zbog nepoštivanja propisa o zbrinjavanju otpada.

hugo „Hrvatska bi do 2020. trebala doći do stope odvojenog prikupljanja otpada od 50%. Gledamo li najoptimističniju metodologiju obračuna, u posljednjih smo 20 godina postigli stopu od 24%, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od 3-5% godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. To je jasno i iz primjera Krka, kojemu je trebalo gotovo desetljeće da dođe do stope od 45%, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište. Čak i ako nekako uspijemo dosegnuti stopu od 50%, postavlja se pitanje što će biti s ostalih 50% otpada. I ta će količina negdje morati biti zbrinuta i obrađena. A to sigurno neće moći biti na klasičnom odlagalištu.“, pojasnio je Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO-a.

Jedan od argumenata koje ministar ističe odnosi se na sustav kružnog gospodarstva, odnosno recikliranja, za koje on tvrdi da je jedini put do ispunjavanja europskih smjernica o gospodarenju otpadom. No mehaničko-biološka obrada otpada dio je ukupne strategije zbrinjavanja, koja se temelji prvenstveno na sprečavanju nastanka otpada, zatim odvajanju i recikliranju, a tek potom MBO tehnologiji.

„Svih 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom koji su dio postojeće strategije (i dio su ispregovaranih stavki prilikom ulaska Hrvatske u EU) uključuju i reciklažu kao primarnu aktivnost prije prikupljanja nesortiranog otpada. Tek nakon procesa sprječavanja nastanka otpada, a potom odvajanja nastalog otpada, ostatak otpada odlazi u centre za gospodarenje, gdje se primjenom najmodernije tehnologije, bez opasnosti za okoliš, pretvara u energente i korisne sirovine, a gorivo iz otpada pozdravljeno je kao alternativni izvor energije“, istaknuo je Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK.

„Plan je izrađen bez izvještaja o količini otpada na lokalnoj razini  i bez konzultacije s jedinicama lokalne samouprave, koje su u konačnici i odgovorne za provedbu projekta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u izradi Nacrta plana gospodarenja otpadom nije izradilo tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu, niti je dobilo pozitivna mišljenja drugih ministarstava“, dodao je Danko Fundurulja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska lani zabilježila prvi suficit otkako se prate ti podaci!

Objavljeno

na

Objavio

Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit otkad se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 78 posto, na najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, otkad se prate ti podaci. DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Izraelci najavljuju velika ulaganja u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Nabava izraelskih aviona za sobom će povući cijeli niz investicija na hrvatskom tržištu.

Dok čekaju potpis na ugovor, Izraelci otvoreno najavljuju izgradnju tvornice streljiva, pilotsku školu, partnerstvo u remontnom zavodu u Velikoj Gorici. S hrvatskom delegacijom koja se nalazi u Izraelu još uvijek je i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov.

Pametna kaciga pilotu omogućuje da iz kabine vidi na samo cijelu okolinu, već mu olakšava slijetanje i sve prepreke. I to je samo mali dio ponude koja na krilima izraelskih aviona treba stići u Hrvatsku.

“Uvjeravam vas da smo vrlo ozbiljni i izvršit ćemo sve obveze iz pisma namjere”, poručuje Adrian Zanescu, potpredsjednik za industrijsku suradnju tvrtke Elbit.

Od čak 700 tvrtki, koje rade za izraelsku vojsku, oni su najveći. Domaćini poznati kao trgovci ne gube vrijeme.

“Ono što je logično je da će oni sebi pojeftiniti i pojednostaviti ono na što su se obvezali; prije nego avioni dođu izići će s konkretnim koracima i ugovorima između tvrtke A i B”, kaže pukovnik Željko Ninić.

No, sve dok dvije države ne potpišu onaj ključni ugovor, ne mogu se ni dogovoriti poslovi već sada procijenjeni od 3 do 4 milijarde kuna.

Komunikacijski uređaji, ulaganja u cyber sigurnost, škola za obuku pilota… Izraelci žele graditi i tvornicu streljiva. U Velikoj Gorici bio bi regionalni centar za održavanje zrakoplova.

“Ovo je samo vrh sante koja za sobom vuče mnogo toga u vidu znanja i tehnologije, primarno i ulaganja u gospodarstvo”, smatra profesorica Doris Novak iz Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti.

Prvi poslovi, na kojima bi svi koji budu u igri mogli profitirati, otvaraju oko 800-injak novih radnih mjesta.

Slijedeći tjedan Hrvatska će biti domaćin izraelskoj delegaciji, koja će u Zagrebu boraviti tri dana i obići naše hangare i provjerit će našu infrastrukturu za prihvat zrakoplova F-16 i vidjeti zapravo gdje treba uložiti novac.

Ako sve bude po planu, Hrvatska i Izrael bi međudržavni ugovor trebale potpisati već najesen, piše dnevnik.hr

 

Hrvatski pilot Željko Ninić prvi isprobao avione F-16 koje kupujemo u Izraelu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati