Pratite nas

Gospodarstvo

Recikliranje je učinkovito, ali samo uz podršku centara za gospodarenje otpadom

Objavljeno

na

Postojeći Plan gospodarenja otpadom koji Hrvatskoj osigurava održivu ravnotežu između recikliranja i odlaganja, tehnički ministar na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji ni tehničko-tehnološka, ni ekonomska analiza, a suprotan je i preporukama Strategiji gospodarenja otpadom, kao jedinom važećem dokumentu za gospodarenje otpadom RH.

Unatoč upozorenjima Europske komisije, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović planira na sjednicu tehničke vlade postaviti Nacrt plana gospodarenja otpadom. Bude li taj plan usvojen, Republici  Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura sredstava EU fondova, ali i višemilijunske kazne zbog nepoštivanja propisa o zbrinjavanju otpada.

hugo „Hrvatska bi do 2020. trebala doći do stope odvojenog prikupljanja otpada od 50%. Gledamo li najoptimističniju metodologiju obračuna, u posljednjih smo 20 godina postigli stopu od 24%, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od 3-5% godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. To je jasno i iz primjera Krka, kojemu je trebalo gotovo desetljeće da dođe do stope od 45%, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište. Čak i ako nekako uspijemo dosegnuti stopu od 50%, postavlja se pitanje što će biti s ostalih 50% otpada. I ta će količina negdje morati biti zbrinuta i obrađena. A to sigurno neće moći biti na klasičnom odlagalištu.“, pojasnio je Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO-a.

Jedan od argumenata koje ministar ističe odnosi se na sustav kružnog gospodarstva, odnosno recikliranja, za koje on tvrdi da je jedini put do ispunjavanja europskih smjernica o gospodarenju otpadom. No mehaničko-biološka obrada otpada dio je ukupne strategije zbrinjavanja, koja se temelji prvenstveno na sprečavanju nastanka otpada, zatim odvajanju i recikliranju, a tek potom MBO tehnologiji.

„Svih 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom koji su dio postojeće strategije (i dio su ispregovaranih stavki prilikom ulaska Hrvatske u EU) uključuju i reciklažu kao primarnu aktivnost prije prikupljanja nesortiranog otpada. Tek nakon procesa sprječavanja nastanka otpada, a potom odvajanja nastalog otpada, ostatak otpada odlazi u centre za gospodarenje, gdje se primjenom najmodernije tehnologije, bez opasnosti za okoliš, pretvara u energente i korisne sirovine, a gorivo iz otpada pozdravljeno je kao alternativni izvor energije“, istaknuo je Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK.

„Plan je izrađen bez izvještaja o količini otpada na lokalnoj razini  i bez konzultacije s jedinicama lokalne samouprave, koje su u konačnici i odgovorne za provedbu projekta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u izradi Nacrta plana gospodarenja otpadom nije izradilo tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu, niti je dobilo pozitivna mišljenja drugih ministarstava“, dodao je Danko Fundurulja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: EK nije protiv međufinanciranja Uljanika u omjeru 50:50

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija nema ništa protiv da država i strateški partner u omjeru pola-pola sudjeluju u međufinanciranju Uljanika do izrade programa restrukturiranja, izjavio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Darko Horvat.

“Europska komisija u ovom trenutku ne brani izričito da se uđe u međufinanciranje, ali i dalje inzistira da to bude u omjeru 50:50. To međufinanciranje ušlo bi u program restrukturiranja i bit će dio ukupnog volumena kada on bude usvojen”, rekao je ministar Horvat  nakon trosatnog sastanka u Europskoj komisiji.

Procjenjuje da je za vraćanje u život pulskog i riječkog škvera potrebno oko 600 milijuna kuna, što uključuje deblokadu računa, završetak brodova koji su trenutačno na navozima i tri zaostale plaće.

Za deblokadu računa 3. maja treba 107 milijuna kuna, za brodogradilište Uljanik u Puli 65 ili 68 milijuna eura, za tri preostale plaće dodatnih 100 milijuna kuna, za dovršetak broda samopogonjenog jaružala i za tri preostala broda koji su na navozima trebalo bi još 300 milijuna kuna.

“Nađemo li modalitet za otprilike 600 milijuna kuna koliko u ovom trenutku cijenimo da je potrebno za deblokadu računa, završetak ne samo jaružala nego i ostala tri broda koji su na navozima u Puli i Rijeci, to bi vratilo u život pulski i riječki škver”, rekao je Horvat.

“Dopustite mi da ove informacije prenesem kolegama u vladi, a kakva će odluka biti vidjet ćete u sljedećih nekoliko dana”, dodao je.

U nedjelju navečer održan je i sastanak  s luksemburškom grupom JDN, naručiteljem samopogonjenog jaružala s kopačem, za koji je država dala jamstvo u iznosu od 124 milijuna eura. Taj naručitelj je krajem siječnja raskinuo ugovor s Uljanikom zbog nemogućnosti isporuke u skladu sa sklopljenim ugovorom.

Što se tiče nedovršenog jaružala, za koji je luksemburški naručitelj otkazao ugovor, on je u visokoj fazi dovršenosti i za završetak izgradnje potrebno je oko 30 milijuna eura. Završetkom toga broda spriječila bi se šteta za državni proračun u iznosu od 970 milijuna kuna, za koliko je izdano jamstvo.

Ministar Horvat je rekao da će se u sljedeće tri tjedna raditi na izradi memoranduma o razumijevanju, prema kojem bi naručitelj broda dao osam milijuna eura, a Uljanik grupa zajedno sa strateškim partnerom i uz pomoć države preostalih 22 milijuna eura, odnosno 160 milijuna kuna.

Ministar Horvat je rekao da je početna pozicija naručitelja toga broda bila vrlo negativna, da nisu imali povjerenje u sposobnosti riječkog i pulskog škvera da ga dovrše, ali da je nakon gotovo trosatnog razgovora s predstavnicima JDN grupe zaključeno je da brod ostaje u Puli.

“S tim smo dobili priliku da u sljedeća tri tjedna s naručiteljem broda dogovorimo memorandum o razumijevanju i pronađemo zajednički model financiranja kojim bi se osiguralo 30-tak milijuna eura za završetak broda”, rekao je Horvat.

Na pitanje može li se država uključiti u to financiranje bez dopuštenja Europske komisije, Horvat je rekao da im je na sastanku rečeno da se svako umanjenje štete smatra pozitivnim doprinosom.

“Nama je rečeno da će se svako umanjenje štete smatrati pozitivnim naporom hrvatske Vlade. Mi smo poruku jasno shvatili i druge nam nema, nego da zajedno s naručiteljem broda osmislimo model financiranja, da se naručitelj broda složi s tim modelom i da u nekoliko sljedećih tjedana potpišemo memorandum o razumijevanju”, rekao je.

“Nama je sada jasno da EK neće biti rigoroznog stava, da Hrvatska ako ima mogućnosti ima prava smanjiti štetu po državni proračun. Znamo kolika bi ona bila ako ne bismo ništa učinili. Vrlo je pragmatično i poduzetnički opravdano investirati 120 ili 130 milijuna kuna da bi se spasilo 970 milijuna kuna”, rekao je ministar.

Što se tiče programa restrukturiranja, koji treba napraviti uprava Uljanika zajedno sa strateškim partnerom, Horvat kaže da će on biti spreman za oko mjesec dana, a onda će Komisiji za analizu toga programa trebati tri do pet mjeseci.

Na pitanje do kada će država financirati brodogradilišta sredstvima poreznih obveznika, Horvat je rekao da je ovdje riječ o starim projektima za koje jamstva nije davala sadašnja vlada.

“Ova je vlada vrlo jasno rekla – sada je dosta. Ovo nisu novi projekti, ovo je saniranje zatečengo stanja i rješavanje problema koji su preostali od nekih prijašnjih vlada. Kao odgovorna vlada moramo platiti sva ona jamstva koja su izdala prijašnje vlade kako bi ta jamstva danas ili sutra imala vjerodostojnost i da kao vlada ostanemo vjerodostojni”, rekao je Horvat.

Na sastanku u Bruxellesu je bio i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, kojeg je uprava Uljanika izabrala za strateškog partnera. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Predsjednica na forumu poslovnih anđela pozvala na ulaganje u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je u ponedjeljak poslovne ljude da ulažu u Hrvatsku i pomognu mladim talentiranim ljudima koji imaju ideje i potrebna im je potpora, rekla je u izjavi novinarima nakon otvorenja Svjetskoga kongresa poslovnih anđela.

U obraćanju na skupu predsjednica je govorila o promjenama koje su provedene kako bi se poboljšala klima u Hrvatskoj, ali i privukla ulaganja u Hrvatsku

“Govorila sam o svim talentiranim ljudima koje imamo u Hrvatskoj”, ali potrebna su i ulaganja, rekla je u izjavi novinarima.

Poslovni anđeli su uspješni poduzetnici koji financiraju rizične start-up projekte.

“Ideja sama po sebi bez novca, bez potpore, ostaje samo ideja”, rekla je hrvatska predsjednica i zato je pozvala “poslovne ljude da da pomognu tim mladim ljudima”.

Pozdravila je činjenicu da u Hrvatskoj sve više niču inkubatori, start-upovi. “To mi je jako drago čuti”, rekla je.

Start-upovi su “iznimno važni” za malo i srednje poduzetništvo, rekla je i kao primjer navela da u Njemačkoj “90 posto kralježnice ekonomije čine mala i srednja poudzeća”.

Predsjednica je u govoru na forumu inzistirala na globalnoj povezanosti i nužnosti zajedničkog rada jer nitko sam po sebi ne može puno postići u globalnoj ekonomiji. U tom je kontekstu spomenula i nogomet, aludirajući na drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu ostvarenom velikim trudom, zajedništvom, “ljubavlju” i “zanosom” prema domovini.

Ona se u nedjelju u Istanbulu sastala turskim gospodarstvenicima, a popodne putuje u Njemačku gdje će večeras sudjelovati na skupu njemačkog saveznog udruženja malog i srednjeg poduzetništva (BVMW) u Berlinu.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari