Pratite nas

Gospodarstvo

Recikliranje je učinkovito, ali samo uz podršku centara za gospodarenje otpadom

Objavljeno

na

Postojeći Plan gospodarenja otpadom koji Hrvatskoj osigurava održivu ravnotežu između recikliranja i odlaganja, tehnički ministar na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji ni tehničko-tehnološka, ni ekonomska analiza, a suprotan je i preporukama Strategiji gospodarenja otpadom, kao jedinom važećem dokumentu za gospodarenje otpadom RH.

Unatoč upozorenjima Europske komisije, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović planira na sjednicu tehničke vlade postaviti Nacrt plana gospodarenja otpadom. Bude li taj plan usvojen, Republici  Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura sredstava EU fondova, ali i višemilijunske kazne zbog nepoštivanja propisa o zbrinjavanju otpada.

hugo „Hrvatska bi do 2020. trebala doći do stope odvojenog prikupljanja otpada od 50%. Gledamo li najoptimističniju metodologiju obračuna, u posljednjih smo 20 godina postigli stopu od 24%, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od 3-5% godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. To je jasno i iz primjera Krka, kojemu je trebalo gotovo desetljeće da dođe do stope od 45%, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište. Čak i ako nekako uspijemo dosegnuti stopu od 50%, postavlja se pitanje što će biti s ostalih 50% otpada. I ta će količina negdje morati biti zbrinuta i obrađena. A to sigurno neće moći biti na klasičnom odlagalištu.“, pojasnio je Danko Fundurulja, potpredsjednik HUGO-a.

Jedan od argumenata koje ministar ističe odnosi se na sustav kružnog gospodarstva, odnosno recikliranja, za koje on tvrdi da je jedini put do ispunjavanja europskih smjernica o gospodarenju otpadom. No mehaničko-biološka obrada otpada dio je ukupne strategije zbrinjavanja, koja se temelji prvenstveno na sprečavanju nastanka otpada, zatim odvajanju i recikliranju, a tek potom MBO tehnologiji.

„Svih 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom koji su dio postojeće strategije (i dio su ispregovaranih stavki prilikom ulaska Hrvatske u EU) uključuju i reciklažu kao primarnu aktivnost prije prikupljanja nesortiranog otpada. Tek nakon procesa sprječavanja nastanka otpada, a potom odvajanja nastalog otpada, ostatak otpada odlazi u centre za gospodarenje, gdje se primjenom najmodernije tehnologije, bez opasnosti za okoliš, pretvara u energente i korisne sirovine, a gorivo iz otpada pozdravljeno je kao alternativni izvor energije“, istaknuo je Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK.

„Plan je izrađen bez izvještaja o količini otpada na lokalnoj razini  i bez konzultacije s jedinicama lokalne samouprave, koje su u konačnici i odgovorne za provedbu projekta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u izradi Nacrta plana gospodarenja otpadom nije izradilo tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu, niti je dobilo pozitivna mišljenja drugih ministarstava“, dodao je Danko Fundurulja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mobilna aplikacija za bespovratni novac stigla u ZHŽ

Objavljeno

na

Objavio

Ne propustite nikad više priliku za dobijanje bespovratnih sredstava potpore!

Sve pravodobne informacije o dostupnim projektima i javnim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava u BiH, ali i inozemstvu, odsada ćete moći pratiti na jednom mjestu.

Zahvaljujući mobilnoj aplikaciji HERAG, koja će danas biti predstavljena u Širokom Brijegu, poljoprivrednici, poduzetnici, ali i zaposleni u javnoj upravi, više neće morati svakodnevno pratiti desetke internetskih stranica kako bi se na vrijeme mogli prijaviti na neki od javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, piše Večernji list BiH.

Jednostavan pristup

Za njih će to sada raditi HERAG (Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije) te im preko spomenute mobilne aplikacije dostavljati sve potrebne informacije. Predstavljanje spomenute aplikacije planirano je danas u hotelu Park u Širokom Brijegu s početkom u 11 sati, a pozvani su svi zainteresirani.

Naime, kako navode iz HERAG-a, danas će biti upriličen događaj pod nazivom “Ne propustite nikad više priliku za dobivanje bespovratnih sredstava potpore!” na kojem će, između ostaloga, biti predstavljena navedena logoaplikacija za mobilne uređaje. “Aplikacija će svojim korisnicima ubuduće omogućiti jednostavan pristup velikom broju javnih poziva u BiH, ali i onima iz pretpristupnih fondova EU-a”, stoji u priopćenju HERAG-a koji je začetnik ideje izrade jedinstvene aplikacije na ovom području. Inače, aplikacija je razvijena kroz tehničku pomoć programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini,

EU ProLocal, koji zajednički financiraju Europska unija i Vlada Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Bolja usluga

Uvođenjem aplikacije HERAG želi poboljšati komunikaciju sa svojim korisnicima, posebice poduzetnicima.

”Aplikacija je suvremen, jednostavan i brz komunikacijski alat sa sljedećim pogodnostima: dostava relevantnih informacija u aktualnom trenutku; moguć je obuhvat neograničenog broja korisnika; korisnik jednostavno vrši prilagodbu postavki aplikacije u skladu s vlastitim navikama i željama; aplikacija omogućuje i dvosmjernu komunikaciju, prikladno za anketiranja i provjeru zadovoljstva uslugom”, ističe se u priopćenju Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG. Kako bi vam sve navedeno bilo dostupno, dovoljno je samo instalirati spomenutu aplikaciju na svoj mobilni uređaj.

Živimo u svijetu u kojem brzina reagiranja, nerijetko, predstavlja odlučujući čimbenik u postizanju konkurentnosti. Iz HERAG-a očekuju da uporaba ove aplikacije doprinese upravo tome.

Važno je naglasiti da iz HERAG-a napominju kako je sadržaj informacija, koje će biti dostavljane preko aplikacije, isključuje odgovornost ove razvojne agencije i ni na koji način ne odražava nužno stajališta Europske unije./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zagrebački proračun za 2019. veći od 10 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački gradski proračun za 2019., kojega će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnici predložiti na sjednici Gradske skupštine 13. prosinca, po prvi će puta premašiti 10 milijardi kuna.

Prijedlog gradskog proračuna za 2019. “težak” je 10,2 milijardi kuna što je povećanje od gotovo 800 milijuna kuna u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno oko 2,3 posto, a u ukupnom proračunu oko 8,2 milijarde kuna odnosi se na osnovni dio, a oko dvije milijarde kuna odnosi se na proračune proračunskih korisnika, prenosi Jutarnji list u izdanju od utorka.

Zastupnici su dobili prijedlog proračuna, krajnji rok za podnošenje amandmana je 8. prosinca, a da bi bio prihvaćen, u Gradskoj skupštini treba ga podržati 26 gradskih zastupnika od njih 51.

Novčani iznos povećat će se Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša koji će dobiti 1,2 milijarde što je povećanje od gotovo 240 milijuna kuna i Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji će upravljati s 1,5 milijardi kuna ili 200 milijuna kuna više nego ove godine.

Uz ostalo, Gradski ured za gospodarstvo planira energetsku obnovu zgrada javne namjene, početak realizacije projekta Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, uređenje Zagrebačkog velesajma za projekt Zagreb- inovativni grad. Dio novca osigurat će se za sanaciju sjeverne tribine maksimirskog stadiona i za projekt nacionalne bolnice u Blatu.

Na dobitku će biti i Gradski ured za branitelje kojem će se proračun povećati za oko dva milijuna kuna, a među novim stavkama je i financiranje doma za branitelje samce.

S manje novca nego ove godine raspolagat će u Gradskom uredu za obrazovanje – s 1,7 milijardi što je 50 milijuna kuna manje i u Gradskom uredu za kulturu koji će dobiti 586 milijuna kuna ili 29 milijuna manje nego ove godine. Manji iznos dobit će i Gradski ured za demografiju koji će raspolagati s 400 milijuna kuna ili 10 manje nego ove godine.

Od EU fondova u Gradu Zagrebu planiraju dobiti 475 milijuna kuna, a najviše tog novca utrošit će se na obnovu remetinečkog rotora.

Kad je riječ o kapitalnim ulaganjima u 2019. osigurano je 29 milijuna za žičaru Sljeme, 60 milijuna, deset više nego ove godine, za Imunološki zavod, a za modernizaciju pothodnika 16 milijuna, prenosi, uz ostalo, Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari