Pratite nas

BiH

Recite joj to u mrtvo lice – slobodno i bez straha

Objavljeno

na

Prije dva mjeseca, suočen s vulkanskom provalom nepojamnog primitivizma, jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih svjetskih portala Huffington Post odlučio je ukinuti anonimne komentare svojih članaka, odlučivši ubuduće objavljivati samo one uredno potpisane imenom i prezimenom. Mjesec dana kasnije, redakcija uglednog popularnoznanstvenog časopisa Popular Science otišla je korak dalje, i na svom internetskom sajtu potpuno ukinula opciju komentiranja objavljenih tekstova.

U više od stotinu četrdeset godina izlaženja, od tiskanog do internetskog izdanja – a ozbiljna je to tradicija, za PopSci su pisali i Darwin i Huxley i Pasteur i Edison – urednici i suradnici tog popularnog časopisa iskusili su svakakve oblike sukoba mišljenja, ali ono što je početkom dvadeset prvog vijeka na njihove stranice naplavio web 2.0, poništilo je svaki smisao ozbiljne, argumentirane polemike.

U redakciji Popular Sciencea, kako se to najzad od njih i očekuje, odluku nisu donijeli u nemoćnom gnjevu zbog invazije nepismenih idiota na njihove tekstove, već su joj prišli trezveno i ozbiljno, na temelju znanstvenih istraživanja, poput onoga što ga je na Sveučilištu Wisconsin proveo profesor Dominique Brossard, dokazavši kako necivilizirani komentari ispod objavljenog članka usmjeravaju diskusiju i mijenjaju njegovu recepciju kod čitatelja, pa u paradoksalnom obratu na koncu efikasnije oblikuju javno mnijenje nego sam članak.

Profesor Brossard svoj je eksperiment pritom proveo na fiktivnom blogu s “bezopasnim” znanstvenim tekstom o nanotehnologiji, u ciljanoj skupini sastavljenoj dakle od ljudi dovoljno ozbiljnih da ih nanotehnologija uopće zanima i da o njoj nešto znaju. U argumentiranoj polemici među njima jedan jedini kafanski komentar – “ako ne vidite prednosti nanotehnologije, onda ste stvarno idioti” – bio je dovoljan da se diskusija raspadne, a komentatori potpuno podijele, i oko autora i oko članka i oko uloge nanotehnologije u svakodnevnom životu, često s drukčijim, a u pravilu netolerantnijim stavovima nego nakon što su pročitali sam tekst.

Pa kad je takve rezultate ideja interakcije polučila među studentima i ljubiteljima znanosti, u ozbiljnom tekstu o molekularnoj manipulaciji – kad je dakle najezda kafanskih trolova natjerala na ukidanje komentara čak i časopis koji se bavi meteorologijom ekstrasolarnih planeta ili eksploatacijom vitamina B2 u trodimenzionalnom printanju medicinskih implantata – ne bi nas uistinu smjela iznenaditi nadmorska visina komentatorskih diskusija na hrvatskom komadiću interneta, naročito kad tema nije nanotehnologija već, recimo, tragična smrt jedne mlade zvijezde red carpet kronika.

Ili nas barem ne bi smjela iznenaditi teoretski.

Ništa nas, međutim, nije iznenađivalo samo u socijalizmu. Na šarenom, širokom web 2.0 prostoru tranzicije iz drugog milenija poslije Krista u treće tisućljeće prije Njega – kad mediji ne služe više ničemu osim uznemiravanju “uznemirujućim!” i šokiranju “šokantnim!” sadržajima, bila to snimka kamenovanja neke žene u Afganistanu ili cijena svinjskog vrata u Konzumu – ništa valjda nije tako podcijenjeno kao kapacitet šoka i nevjerice.

Smrt Dolores Lambaše bila je, jasno, šokantna po svim pravilima tabloidnog novinarstva. Bila je mlada, bila je lijepa, bila je u vezama sa starijim i poznatim muškarcima, bila je s jednim takvim u automobilu koji je u šest i pol ujutro sletio s autoceste kraj Velike Kopanice.

Više od vijesti o strašnoj smrti jedne mlade žene šokiralo je, međutim, ono što nas odavno više – teoretski – ne bi smjelo šokirati. To što je u komentarima ispod vijesti u svim hrvatskim news portalima i na novinskim sajtovima izbacila poplava ljudske zavisti, zlobe, mizoginije, šovinizma i potpuno neobjašnjive mržnje, dosad ipak nije zabilježeno. Materijal je to – osim za novinske osvrte specijalista opće prakse – i za ozbiljno znanstveno istraživanje, i ne samo o fenomenu medijske interakcije.

Postavimo stvari ovako: čemu, za početak, i kome uopće služi opcija komentiranja teksta o smrti Dolores Lambaše? Da bi nekoliko potresenih čitatelja kurtoazno, jer takav je red i običaj u Republici Web 2.0, postavilo svoj “R. I. P.”, a nekoliko stotina lešinara krvavih očiju – iz kreveta u svojoj sobici, jer Velika je Kopanica, jebiga, daleko – do ranih jutarnjih sati cipelarili leš mlade glumice uz autocestu, šutirali je i razvlačili po travi, pa golu čupali i pljucali, a onda joj pretražili torbicu i džepove, sve – jasno – uz krezavi hijenski smijeh snimajući mobitelima.

Strogo profesionalno gledajući – ovo “profesionalno” shvatite u vrlo kolokvijalnom smislu – stvar je posve logična: da je anonimna rulja zaista bila u prilici, da su se krmeljavi komentatori u šest i pol ujutro zatekli na autoputu kod Velike Kopanice i ugledali na travi krvavu Dolores Lambašu, iste bi novine sve to – lešinarsko cipelarenje, šutiranje, razvlačenje, čupanje i pljucanje uz hijenski smijeh i mobitele nad umirućom djevojkom – objavile u svojoj redovnoj rubrici “šokantno i uznemirujuće!”. Zla sreća komentatore s vilama i bakljama ostavila je, međutim, kod kuće, pa su ulogu srednjovjekovnog trga za javni linč mrtve mlade glumice spremno preuzele iste novine i portali, pripuštajući jednog po jednog komentatora ispod žute policijske trake do beživotnog ženskog tijela uz cestu.

Napravite sad mali eksperiment u kontroliranim uvjetima: sastavite gnjevni autorski tekst o Dolores Lambaši, ugurajte u njega sve one uvrede, psovke i pljuvačku iz komentatorske kanalizacije, recite joj sve što je spada i recite joj to u mrtvo lice – slobodno i bez straha, neće vas tužiti – i pošaljite to bilo kojoj od internetskih redakcija pod svojim punim imenom, prezimenom i OIB-om.

Svugdje ćete, jasno, dobiti isti odgovor, uz ozbiljnu sumnju u vaše psihičko zdravlje. Ponudite im potom i novac da to objave: urednici će zamoliti tajnice da vam kažu kako ih nema u uredu, a budete li uporni, moguće je da će zvati i policiju.

Iskrcajte onda isti taj kontejner uvreda u dno njihove stranice, u “komentare čitatelja” – pošaljite ga pritom anonimno, recimo kao “Besposleni Kreten” – i već u sljedećoj sekundi bit će objavljen od slova do slova, do posljednje kapi pljuvačke, na istoj stranici s plaćenim tekstovima plaćenih novinara, tek nešto manjim slovima.

Jebite me ako ja to razumijem.

Bit će, međutim, da je to zato što ja ne razumijem ekonomiju svog posla. Strogo profesionalno – ostanite na kolokvijalnom tumačenju – i ta je stvar, naime, savršeno logična: svaki prolazak ispod žute policijske trake, svaki slinavi hračak na licu mrtve Dolores Lambaše računa se u famozni “klik”, a svaki “klik” za milimetar podiže grafikon marketinškog potencijala srednjovjekovnih trgova, ustupajući atraktivne prostore za reklamu neposredno uz vješala i lomače. Od tih “klikova”, dakle vrlo doslovno od iživljavanja nad umirućim tijelom jedne mlade žene, mediji – jebiga – žive.

Ili ih je barem netko u to uvjerio.

 Boris Dežulović

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegović i Čović bez suglasnosti o izmjenama izbornog zakona, proces uspostave vlasti opet blokiran

Objavljeno

na

Objavio

Proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini ponovo je blokiran jer Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH ne mogu postići suglasnost da se to istodobno provede na državnoj i na razini Federacije BiH, potvrdili su u četvrtak predsjednici tih stranaka Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

“HDZ i SDA ne uspijevaju naći rješenja za probleme koje imamo što ne znači da ih nećemo naći”, kazao je novinarima Izetbegović nakon sastanka kojega je u Sarajevu održao s Čovićem.

Potvrdio je kako SDA želi da uporedo s uspostavom novog vijeća ministara bude formirana i nova izvršna vlast na razini Federacije BiH gdje dvije stranke odavno imaju osiguranu većinu u entitetskom parlamentu i načelno su se suglasile kako će nastaviti koalirati i u ovom mandatu.

Izetbegović je pojasnio kako je moguće da zbog toga što HDZ BiH inzistira da se prije uspostave nove vlade Federacije BiH postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona, SDA jednostavno ne kandidira svoje kadrove za novo Vijeće ministara pa onda ni to tijelo neće biti imenovano.

Zastupnički dom parlamenta BiH prošlog je tjedna potvrdio imenovanje Zorana Tegeltije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za novog predsjedatelja vijeća ministara no on ne može preuzeti tu dužnost sve dok parlament ne potvrdi sve nove ministre.

Prema koalicijskom sporazumu kojega su ranije postigli Izetbegović, Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, za bošnjačku su kvotu ostavljena ministarstva vanjskih poslova, obrane i sigurnosti.

SDA će te resore podijeliti sa svojim koalicijskim partnerima odnosno s Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića i Savezom za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića pa je izvjesno da ni te dvije stranke neće predložiti kandidate za ministre ukoliko se na takav potez odluči Izetbegovićeva stranka.

Čović je pak nakon neuspjelih razgovora u četvrtak s Izetbegovićem rekao kako nije ni bilo ambicije da se postigne konačni dogovor “nego da se nastavi razgovarati o otvorenim pitanjima”.

“Posao s vijećem ministara treba privesti kraju i mi smo imena svojih kandidata predali a svemu ostalom će tri partnera i dalje razgovarati”, kazao je Čović dodajući kako će ono o čemu se ne uspiju dogovoriti “ostati kako jest”.

Potvrdio je kako se HDZ i SDA i dalje spore oko toga kako izmijeniti izborni zakon no obećao je kako će se u Mostaru naredne godine sigurno održati lokalni izbori kojih nije bilo još od 2008.

Sada je najveći problem dogovoriti neki novi model izbora za članove Predsjedništva BiH kao i za zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH a Čović je kazao kako HDZ ne odustaje od zahtjeva da to budu rješenja koja će osigurati da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u tim tijelima vlasti, a ne da im ih biraju Bošnjaci.

“Minimum je da Hrvati mogu birati svog predstavnika”, kazao je Čović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U BiH će biti otvorena 44 biračka mjesta za hrvatske predsjedničke izbore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini na predstojećim izborima za predsjednika Hrvatske moći će glasati na ukupno 44 biračka mjesta, potvrdilo je u četvrtak hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu.

U obavijesti dostavljenoj Hini stoji kako će sva biračka mjesta biti otvorena u mjestima u kojima su sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH.

Najviše biračkih mjesta odnosno njih 19 bit će otvoreno u Mostaru, gdje je i sjedište Generalnog konzulata Hrvatske. Po brojnosti slijedi Vitez u središnjoj Bosni, u kojemu je planirano otvaranje 10 biračkih mjesta, dok će u Sarajevu biti otvoreno 6 biračkih mjesta.

Četiri biračka mjesta bit će otvorena u Livnu, tri u Tuzli te dva u Banjoj Luci.

Glasati na području BiH mogu oni hrvatski državljani koji tamo imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatske e-osobne iskaznice u kojima je upisano prebivalište u BiH na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje.

No i oni hrvatski državljani koji se nisu aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu moći će glasati na predsjedničkim izborima 22. prosinca uz odgovarajuću potvrdu, koju na sam dan izbora mogu dobiti u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

U BiH će moći glasati i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ukoliko se na dan izbora zateknu u susjednoj zemlji, no oni za to moraju imati potvrdu za glasanje izvan mjesta prebivališta.(Hina)

Upute bh. Hrvatima: Kako glasovati na predsjedničkim izborima?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari