Pratite nas

Politika

Redovito ispitivanje javnog mnijenja ‘CroElecto’

Objavljeno

na

Agencija 2×1 komunikacije provela je redovito istraživanje političkih preferencija CroElecto za lipanj 2019. godine.

Kad bi se iduće nedjelje održavali izbori za Hrvatski sabor u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici, za HDZ bi glasalo 20,95% ispitanika. SDP  je, s druge strane, nakon neuspjeha lijevih stranaka nastavio rasti te se prema ovoj anketi nalazi na 20,49%. Živi zid je uslijed velikih unutarstranačkih problema, Bunjčeva i Pernarova odlaska, prepolovio svoj predizborni rejting i trenutačno bi za njega glasalo tek 5,09%, a tik iza njega po broju preferencija nalazi se Mislav Kolakušić s 4,75%.

Neovisni za Hrvatsku u lipnju bi mogli računati na 4,17% glasova. I Most se, poput Živog zida, nalazi u problemima jer bi u lipnju bio izbor za tek 3,82% ispitanih, čime je došao na šesto mjesto.

HKS Ruže Tomašić broji 2,43%, a GLAS Anke Mrak Taritaš 2,20%. Slijede IDS (1,97%), HSS (1,27%) i Pametno (1,04%). Start Dalije Orešković srozao se na 0,81%, a od ostalih parlamentarnih stranaka glasove su zabilježili HNS (0,93%), BM 365 i HSU (po 0,69%) te Hrast (0,46%).

Neodlučnih ispitanika je 22,80%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Željko Kerum najavio kandidaturu za gradonačelnika

Objavljeno

na

Objavio

Bivši splitski gradonačelnik i predsjednik Hrvatske građanske stranke Željko Kerum u četvrtak je, na božićnom druženju s novinarima u Lori, najavio kako mu je cilj na idućim izborima kandidirati se za gradonačelnika i “tako nakon sedam godina opet pokrenuti stvari”.

Na pitanje gdje je ‘zapelo’ s proračunom odgovorio je da nije nigdje zapelo. “Moj je cilj i plan da ova agonija što prije prođe.

Jedva čekam da prođe i taj proračun i ta godina i ja idem, naravno, ponovno kao kandidat za gradonačelnika sa svim svojim obećanjima koja sam rekao”, izjavio je Kerum.

Uvjeren je, kaže, da će tako “nakon sedam godina opet pokrenuti stvari”.

Podsjetio je kako je Istočna obala već trebala biti gotova kao i luka nautičkog turizma, tunel koji je spominjao, most prema Kaštelima, ulaz i izlaz iz Splita.

“Da sam ja na vlasti ne bi se ovako funkcioniralo,radilo bi se drugačije. Niti bi rušio Žnjan, niti bi ležao, nego bi od prvog dana radio, isto kao i onda kada sam došao na funkciju. Ja sam u roku od 90 dana napravio sedam vrtića, a i sve stanove POS- a sam isto ja napravio”, poručio je Kerum.

Za situaciju u gradu, točnije za činjenicu da se ništa od projekata nije realiziralo optužio je aktualnog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu. Rekao je da “za razliku od Ive Baldasara, Andro Krstulović Opara nije napravio ništa”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednički izbori: Objavljena lista kandidata za predsjednika države

Objavljeno

na

Objavio

Jedanaest kandidata ima pravo natjecati se na izborima za predsjednika države u nedjelju, 22. prosinca, službeno je u četvrtak potvrdilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Povjerenstvo je to učinilo nešto iza podneva, nakon što je provjerilo pravovaljanost svih 12 zaprimljenih kandidatura, te utvrdilo da jedna od njih, kandidatura nezavisnog Slobodana Midžića, nije potpuna.

Ta je kandidatura od potrebnih 10 tisuća, imala samo jedan potpis, nepotpuna je i odbija se, rekao je na sjednici DIP-a njegov predsjednik Đuro Sessa.

DIP je, dakle, utvrdio listu predsjedničkih kandidata, a kad ju objavi na svojim mrežnim stranicama i službeno će krenuti izborna promidžba koja će trajati do ponoći 20. prosinca.

Svoje programe do tada će i službeno moći predstavljati aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro, europarlamentarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke Desno Anto Đapić.

Isto mogu raditi i redatelj Dario Juričan, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica Starta Dalija Orešković i predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić.

Po brojnosti kandidatura, ovogodišnji su predsjednički izbori u ‘zlatnoj sredini’- Najviše ih je, 13, bilo 2004. godine, a najmanje, samo četiri, prije pet godina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari