Pratite nas

Naši u svijetu

NESLUŽBENI REZULTATI Za pripojenje Krima Rusiji čak 93 posto birača!

Objavljeno

na

Prema prvim procjenama nakon zatvaranja birališta, čak 93 posto birača na Krimu glasovalo je u nedjelju za pripadanje Rusiji, objavila je agencija Ria Novosti.

Stanovnici Krima u velikom su se broju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast predvidjela je njihov rekordan odaziv.

Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.

eurosummit-308

[box_light]Europska unija je službeno osudila referendum na Krimu, ocijenivši ga “bespravnim i protuzakonitim” i najavila da će u ponedjeljak odrediti sankcije.

“Referendum je bespravan i protuzakonit i njegov rezultat neće biti priznat”, izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju. Europjani drže da se to izjašnjavanje kosi s ukrajinskim ustavom i međunarodnim pravilima.

“Ministri vanjskih poslova će u ponedjeljak razmotriti stanje u Bruxellesu i izjasnit će se o dodatnim mjerama sukladno deklaraciji šefova država i vlada od 6. ožujka”, stoji u priopćenju.

Europski čelnici su dogovorili primjenu ciljanih sankcija, u obliku zaleđivanja imovine i ograničenja viza, ako se Rusija brzo ne obveže da će ublažiti napetosti.

Veleposlanici 28 zemalja će se sastati u nedjelju krajem poslijepodneva da bi sastavili popis ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na koje će se primjenjivati te sankcije, naveo je diplomatski izvor. Taj popis će biti obznanjen nakon sastanka ministara u ponedjeljak ujutro.

“Rješenje za krizu se može naći samo u zajedničkom radu na diplomatskom planu, uključujući i izravne razgovore između ukrajinske i ruske vlade”, ponovili su Barroso i Van Rompuy.

Oni su naglasili da se to rješenje mora temeljiti na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.[/box_light]

Na ukrajinskom poluotoku Krimu održava se referendum o pripojenju a Rusiji. Glasačka mjesta zatvorit će se u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, a prvi rezultati objavit će se do kraja dana, konačni u ponedjeljak. Podaci tamošnjeg izbornog povjerenstva govore o 44,27 posto glasača u prvih 6 sati.

U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota, građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih birača.

U Bakčisaraju, ‘glavnome gradu’ tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasovali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.

‘Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje’, rekao je novinarima proruski orijentiran krimski premijer Sergej Aksjonov nakon što je glasovao u Simferopolju. Istaknuo je da više od 80 posto stanovnika Krima podupire izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ako glasovanje prođe kako očekuje, kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana. Skupština Krima donijela je 6. ožujka načelnu odluku o pripojenju Rusiji.

Na Krimu 22 tisuće ruskih vojnika – dogovoreno primirje

Privremeni ukrajinski ministar obrane Igor Tenjuk izjavio je kako su ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili primirje na Krimu do 21. ožujka. ‘Tijekom toga vremena neće biti poduzimane mjere protiv naših vojnih postrojenja na Krimu. Naše vojne baze stoga nastavljaju s popunjavanjem rezervi’, rekao je. Rusija je na Krimu u vrlo kratkom vremenu rasporedila oko 22.000 vojnika i već je zauzela neke ukrajinske vojne baze na tom poluotoku dok druge drži u blokadi. Tenjuk je kazao kako je Rusija grubo prekršila bilateralni sporazum na temelju kojega u bazama ruske Crnomorske flote na Krimu može biti 12.500 ruskih vojnika.

Putin poručio Merkel da će poštovati odluku stanovnika Krima

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u telefonskom razgovoru njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj. Putin je obećao poštovati odluku stanovnika Krima, dodao je Kremlj. Iz ureda njemačke kancelarke priopćeno je kako je Merkel rekla Putinu kako bi u Ukrajinu trebalo poslati još promatrača OESS-a, što je on pozdravio. Istodobno, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu ‘pod zaštitom ruskih vojnika’.

Lavrov i Kerry će raditi na ustavnoj reformi u Ukrajini?

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik John Kerry danas su se suglasili da traže rješenje krize u Ukrajini potičući ustavne reforme u toj zemlji, izvijestilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Viskoki dužnosnik State Departmenta izjavio je, međutim, da  je SAD neće prihvatiti ishod referenduma održanog na Krimu te i dalje inzistiraju na tomu da Moskva pronađe političko rješenje problema. Kerry je pozvao Rusiju da podupre ustavne reforme u Ukrajini koje bi omogućile da se zaštite prava manjina u toj zemlji, rekao je neimenovani dužnosnik prepričavši dijelove telefonskog razgovora između Kerryja i Lavrova.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim, ali ga nije mogla spriječiti unatoč intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je američkom državnom tajniku Johnu Kerryju u telefonskom pozivu u subotu da je referendum na Krimu u skladu s međunarodnim zakonom. Ministri vanjskih poslova EU-a koji se u ponedjeljak sastaju u Bruxellesu mogli bi donijeti sankcije protiv Rusije.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvati u Sydneyu održali su miran prosvjed i mimohod povodom sramotne haške presude

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati u Sydneyu održali su miran prosvjed i mimohod povodom sramotne haške presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata. Održana je i misa zadušnica za pokojnog generala Slobodana Praljka.

Australski Hrvati ovim su povodom poslali otvoreno pismo Hrvatskoj. Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu! Ovim riječima i ispijanjem otrova, general Praljak je izrekao konačnu presudu cijeloj dugogodišnjoj međunarodnoj farsi koja neodoljivo podsjeća na montirane komunističke procese, gdje se krivci unaprijed znaju.

Rečenica je to iz otvorenog pisma u kojem navode kako je njegov čin jedan je od najsnažnijih vapaja za pravdom koje smo posljednjih desetljeća mogli vidjeti. Čin čovjeka koji je uskoro trebao izaći na uvjetnu slobodu, no radije je izabrao smrt. Njegov čin poruka je hrvatskom narodu, ali i svakom čovjeku koji traži pravdu. Ovim činom, general je obvezao hrvatski narod na borbu za istinu i pravdu. Nakon ovoga nitko više nema pravo reći “mene se to ne tiče”, stoji u pismu.

Mi, australski Hrvati, pratimo što se događa u Hrvatskoj i svijetu. Svjesni smo važnosti kažnjavanja zločina, no isto tako smo svjesni negativne uloge Haškog suda čije djelovanje smatramo sramotnim i nepravednim. Očekivali smo pravdu. Dobili smo laž i nepravdu. Stoga hrvatskim političarima i hrvatskoj javnosti upućujemo ovo pismo.

Australski Hrvati u pismu navode kako zahtijevaju odbacivanje presude Slobodanu Praljku i šestorki, jer se temelji na povijesnim neistinama, očekuju ispriku vodećih hrvatskih političara koji su izjavili da prihvaćaju i poštuju presudu, traže istrage svih koji su protuzakonito slali dokumente u Haag i opstruirali obranu.

Također navode da s prijezirom odbacuju tvrdnje g. Brammertza da slavimo ratne zločince dok ignoriramo žrtve.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari