Pratite nas

Hrvatska

Referendum o izbornom sustavu – što se točno traži?

Objavljeno

na

Stvar je zapravo vrlo jednostavna: ako ste zadovoljni ovakvim “narodnim zastupnicima” i političkom scenom – nemojte potpisati. Ako niste, potpišite.

Na istoj liniji su se ovaj put našli HDZ, koji se protivi referendumu, portal Index, koji inače ne podnosi HDZ, ali objavljuje članak pod naslovom “Evo zbog čega trebate reći ‘ne’ novom referendumu Željke Markić”, SDP, Jutarnji, HRT, skoro sve stranke u Hrvatskoj, većina medija, građanske udruge, GONG, HDSSB, Novi List… Peđa Grbin i Vlado Šeks se nadopunjuju, uz potporu ustavnih stručnjaka: svi su složni da je referendum jedno veliko zlo.

Na suprotnoj strani stoji velik dio biračkog tijela, biskupi, HSS, poneki rijetki nezavisni intelektualac, i… pa, zapravo nitko više.

Zapravo je tragično da na lijevoj strani hrvatskog političkog spektra nema apsolutno nikog, ni među pojedincima, ni u medijima, ni u politici, tko bi podržao promjene koje nesporno idu u smjeru pravednijeg i transparentnijeg izbornog sustava. Ljevica se voli dičiti svojom demokratičnošću i uvažavanjem različitosti, ali samo ako su te različitosti u okviru Dogme (dakle, smijete imati drugu boju kože ili seksualnu sklonost, ali ne i različito mišljenje o bilo čemu što je propisano Dogmom). Najčešći argument lijevo orijentiranih građana je “ne dam potpis onoj homofobnoj katolibanki”.

Ljevice nema na braniku promjena

Tako na braniku demokratskih promjena u Hrvatskoj ostaje uglavnom organizacija koju se inače najviše proziva zbog nedemokratičnosti – RKC. Što zapravo više govori o hrvatskom društvu nego o crkvi. Žalosna je zemlja u kojoj demokratizaciju izbornog sustava zastupa tek šačica uglavnom krajnje desnih stranaka. Tim više što prijedlog ide u smjeru izbornog sustava kakav postoji u Švedskoj, Danskoj i drugim zemljama koje su nesporno demokratski mnogo zrelije, i imaju mnogo kvalitetniji izborni sustav, dok mainstream politike i medija i ljevica brane izborni sustav koji je uspostavio Franjo Tuđman ratnih devedesetih, i koji je zapravo zastario i neadkvatan, te pogoduje velikim strankama i korupciji, te onemogućava biračima da imenom i prezimenom znaju za koga su točno glasali, tko je točno njihov zastupnik u Saboru, i kome se točno trebaju obratiti.

Njihovi razlozi su različiti. Index je protiv jer je Markić “homofobna i želi vlast”, a na istoj liniji je “Novi list” i onaj siroviji dio lijeve scene. Odnosno, njihov argument je da bi predložene promjene “omogućile crkvenoj desnici da lakše dođe u parlament” i da “ne zastupaju interese građana nego svoje”. Taj argument nije samo nevaljan, jer suština demokracije je da u njoj svatko smije zastupati svoje interese legalno i legitimno i ne mora se skrivati iza “interesa javnosti”. On je i smiješan, i podsjeća na prve demokratske izbore kad se spočivatalo HDZ-u da “želi vlast”, kao da je smisao osnivanja stranke išta drugo! No, te tvrdnje nisu ničim potkrijepljene: nema naznaka da bi Željka Markić planirala karijeru u Saboru, osnivala stranku, ili bilo što slično. Uostalom, za to joj ne treba nikakva promjena izbornog zakonodavastva. To se očekivalo i nakon uspjeha prvog referenduma, što bi bio idealan trenutak za ulazak u politiku, ali kako se Markić tada nije kandidirala niti osnovala stranku, a nije se ni kandidirala za predsjedničke izbore kako se često spekuliralo, nije naročito vjerojatno da to namjerava i ubuduće.

HDZ protiv zbog “preniskog praga” i dijaspore

Većina primjedbi ide na to da bi se spuštanjem izbornog praga uveo nered, te da i ovako ima previše stranaka u Saboru. To je i jedan od deklarativnih razloga zašto je HDZ odlučio ne podržati inicijativu.

U Udruzi to demantiraju. U Hrvatskoj je izborni prag 5%, ali za jednu izbornu jedinicu, ne na nacionalnoj razini. Tako u Sabor ulaze i regionalne stranke, koje dobivaju sve svoje glasove unutar jedne ili dvije izborne jedinice. Prijedlog ide za time, kako je dolje navedeno, da se “okrupne” izborne jedinice, a ostavljena je i mogućnost da cijela Hrvatska bude jedna jedina izborna jedinica. Time bi zapravo prag u praksi ostao manje-više isti, ali uz manje rasipanje glasova. U udruzi to obrazlažu time što je na prošlim izborima propala četvrtina glasova – otišli su strankama koje nisu ušle u parlament, a njihovi glasovi su pribrojeni HDZ-SDP-u, uglavnom. U udruzi smatraju da bi takav izborni sustav, s većim izbornim jedinicama, nižim pragom, i strožim uvjetima za isticanje stranačkih lista, bitno smanjio broj “propalih” glasova, i da bi sastav Sabora bolje odražavao volju biračkog tijela.

Prijedlog usto, što je prošlo gotovo nezamijećeno u medjima, sadrži klauzulu po kojoj bi svaka stranka koja izlazi na parlamentarne izbore morala prikupiti 3.000 potpisa. U startu bi se time počistile izborne liste od desetaka mikrostranaka koje mahom ne dobiju niti 0,2% glasova, ali dobivaju javni prostor na uštrb ozbiljnih kandidata. Time bi se neozbiljne stranke eliminiralo. U većini izbornih jedinica, oko 70% stranaka koje su se kandidirale osvojile su manje od 1% glasova birača na prošlim parlamentarnim izborima!

Usto, ističu da se  do sada iz svake izborne jedinice biralo fiksno po 14 zastupnika unatoč tome što su postojale razlike i preko 30% u broju birača između izbornih jedinica. Zbog toga glasovi birača u nekim izbornim jedinicama vrijede mnogo manje nego u drugim izbornim jedinicama. Prijedlog ide u smjeru ujednačavanja važnosti svačijeg glasa. Objašnjavajući svoje protivljenje referendumu, Karamarko je istaknuo da udruga U ime obitelji nije mislila na hrvatsku dijasporu koja će opet biti zakinuta. Naveo je primjer da oko 450.000 birača u Hrvatskoj izabere 10 do 12 zastupnika, dok isti broj birača u dijaspori može izabrati samo tri zastupnika. Ponovio je da HDZ-u nikako nije prihvatljivo da se zabranjuje predizborno koaliranje te da se izborni prag spusti na tri posto. To bi, po njemu, značilo destabilizaciju zemlje jer bi u Saboru bilo puno stranaka koje se nikako ne bi mogle dogovoriti.

Dijaspora i elektroničko glasovanje

Na to iz udruge uzvraćaju da nisu oni srezali broj zastupnika dijaspore na tri, što je zapravo protivno Ustavu u kojem, u članku 45,. stoji da  “hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo”. Smatraju da je trenutno to pravo građanima koji ne žive u Hrvatskoj praktički uskraćeno. Oko glasanja dijaspore je u Hrvatskoj inače bilo mnogo prijepora, iako je praksa manje-više svugdje da se građane ne smije diskriminirati prema mjestu stanovanja. To se uglavnom pravdalo time da “ne plaćaju porez ovdje”, međutim ustavno načelo ravnopravnosti građana nigdje ne spominje koliko poreza točno i kome treba platiti da bi se imalo građanska prava: Ona, po ustavu, pripadaju svima.

U “incijativi” također demantiraju da  traže zabranu predizbornih koalicija. “Poželjno je da stranke najave s kime će koalirati nakon izbora. Tražimo pravedniji nastup u izbornoj utrci jer smatramo da nije pošteno da više stranaka na jednoj kandidacijskoj listi mora zadovoljiti iste uvjete kao i stranke koje pojedinačno nastupaju. Primjerice, zajednička lista 10 stranaka mora prijeći izborni prag od sadašnjih 5 % isto kao i stranka koja samostalno nastupa”, kažu. Ono čemu se protive su – zajedničke liste više stranaka. “Sporazumi koalicijski i dogovori su dopušteni, ali zajednička kandidacijska lista je nepravedna i nepoštena, jer ne znate koliko biračko tijelo stoji iza koje stranke u toj koaliciji”, kažu. Napominju da je to zabranjeno i u mnogim drugim državama EU, jer dovodi do toga da stranke bez ikakve potpore birača imaju nesrazmjerno velik utjecaj, poput HNS-a. Time pravdaju i prijedlog da se spusti izborni prag, jer, kažu, uz ovakav prag i zabranu zajedničkih izbornih lista, samo tri stranke u Hrvatskoj bi ušle u Sabor. Zato kažu da je smanjenje praga dio cjelovitog rješenja.

Također demantiraju navode Karamarka da bi birači u dijaspori bili zakinuti – naprotiv, kažu da bi uvođenjem elektroničkog glasovanja upravo oni najviše profitirali, jer ne bi morali odlaziti u konzularna i diplomatska predstavništva. Upinju prstom u to da je samo 1,5% birača u dijaspori glasovalo na prošlim izborima. Zapravo, o prijedlogu elektronskog glasovanja se gotovo nitko nije izjasnio, iako je on do sad uveden gotovo svugdje, no očito establishmentu u Hrvatskoj ne odgovara.

Nesporno je svima tek preferencijalno glasovanje

Najmanje je pak prijepora oko preferencijalnog glasovanja, koje izgleda nikom nije pretjerano sporno. No, sve ostalo je manje – više izvrtanje “pile naopako”: dok oponenti upozoravaju da bi se “otvorio politički prostor marginalcima”, dotle oni koji inicijativu podržavaju upućuju da je upravo suprotno, da sadašnji izborni sustav pogoduje opstanku duopola HDZ-SDP, onemogućuje dolazak novih snaga na političku scenu, i cementira trgovinu glasovima preko predizbornih zajedničkih lista. HDZ je svjestan da neki njegovi partneri, HSLS recimo, ne bi samostalno mogli prijeći čak ni sniženi izborni prag ukoliko bi se povećale izborne jedinice, a HSLS morao izaći sa svojom listom. Slično je kod SDP-a.

Na kraju, hoće li referendumska inicijativa uspjeti prikupiti dovoljan broj glasova, unatoč tome što imamo najrestriktivniji zakon o referendumu u Europi, koji bi mnogi željeli učiniti još restriktivnijim i tako posve onemogućiti referendumsko izjašnjavanje građana, iako su se nedavno još kleli u švicarski model demokracije, da bi ga danas pljuvali kao “anarhiju”? I unatoč tome što su sve političke snage i mediji protiv njih? Prve informacije o prikupljenim potpisima, kojih po nekim neprovjerenim i neoficijelnim informacijama već ima blizu sto tisuća iako je prikupljanje potpisa tek počelo, su ohrabrujući.

Stvar je zapravo unatoč svim spinovima vrlo jednostavna: ako ste zadovoljni ovakvim “narodnim zastupnicima” i političkom scenom – nemojte potpisati. Ako niste, potpišite.

 

Referendumsko pitanje


U Ustavu Republike Hrvatske članak 73. mijenja se i sada glasi:

„Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.

Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.

Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Izabrani se kandidati s pojedine liste utvrđuju isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova. Ako su dva ili više kandidata dobila isti broj preferiranih glasova ili se izbor kandidata ne može utvrditi na temelju preferiranih glasova, tada se izabire kandidat koji je prije po redoslijedu na listi kandidata.

U svakoj izbornoj jedinici se bira najmanje 20 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Zastupnička će se mjesta raspodijeliti između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

O područjima izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijet će se poseban zakon.

Ako se ne donese zakon o područjima izbornih jedinica iz prethodnog stavka, Republika Hrvatska činit će jednu izbornu jedinicu.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 3% važećih glasova birača. U slučaju da Republika Hrvatska čini jednu izbornu jedinicu za izbor zastupnika, pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 2% važećih glasova birača.

Pravo predlaganja stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve političke stranke koje imaju zastupnike u Saboru na dan objave odluke o raspisivanju izbora te političke stranke i skupine birača koji prikupe najmanje 3000 potpisa birača.

Nisu dopuštene zajedničke kandidacijske liste dviju ili više političkih stranaka.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.

Način izbora zastupnika nacionalnih manjina uređuje se zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.”

 

  • Autor: Marcel Holjevac

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Već dvije i pol godine činim sve da se smanje podjele i tenzije u hrvatskom društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u nedjelju da već dvije i pol godine čini sve da se smanje podjele i tenzije u hrvatskome društvu i ponovio da od gradonačelnika Vukovara Ivana Penave očekuje da obavlja svoje zadaće tako da smiruje tenzije.

Plenković je u nedjelju navečer, nakon otvaranja radionice “Digitalizacija javnih usluga” u Zagrebu, odgovorio na pitanja novinara o projektima za koje zagrebački gradonačelnik Milan Bandić traži potporu te o incidentima u Saboru između njega i zastupnika Mosta Nikole Grmoje i u Vukovaru.

Plenković je rekao da ne vidi nikakvu poveznicu između projekata za koje zagrebački gradonačelnik traži Vladinu potporu i izvanrednih izbora. Nema te dileme, rekao je, ocijenivši da je pitanje “uvjetovanja” potpore Kluba Milana Bandića vladajućima u Saboru nametnuta tema koja ne postoji.

Ova Vlada je uspostavila partnerstvo, dijalog, snažnu podršku županijama, gradovima i općinama; zakonskim reformama praktično su svi dobili više sredstava. Nekoliko jedinica su zbog razvijenosti možda dobile manje i njima se u proračunskom smislu rješava taj “manjak”, rekao je Plenković.

“Ne vidim poveznicu između pet projekata i izvanrednih izbora”

“Što se tiče ovih pet projekata, nisu to neke nove ideje, mi o tome razgovaramo. Imunološki je već dvije godine zajednički projekt Vlade i Grada Zagreba, bolnica Blato također, postoje zaključci Vlade.

Ideja tramvajske linije od grada do zračne luke također nije nova, ideja o novim tramvajima nije korisna samo za Zagreb, nego i za hrvatsko gospodarstvo. Što se tiče Zagreba na Savi, to je projekt na dulje staze, možemo i o tome razgovarati. Nisam ‘doživio’ da je pristup tih pet ideja vezan za dilemu izbori ili projekti,” rekao je Plenković.

“Ne vidim poveznicu između ovih projekata i izvanrednih izbora. Dosta je dalek put između toga,” rekao je.

To su, kazao je, normalne teme za ozbiljne razgovore između Vlade i gradonačelnika Zagreba. O tome vodi računa i gradski HDZ ,na čijem je čelu predsjednik Gradske skupštine, Vlada će podržati ono što je dobro za Zgareb, dodao je i napomenuo da se i prometni čvor na Rotoru radi u suradnji Grada i Vlade.

Neki žele na polarizirani način nametnuri teme odnosa Srbije i Hrvatske, Hrvata i spske manjine

Na pitanje o “izletavanju” u Saboru, Plenković je kazao da se to pitanje mora sagledati u širem kontekstu.

Postoje stranke koje žele kao ključne teme nametnuti teme odnosa izmedu Hrvatske i Srbije, odnosa između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj, i to na polariziran način, rekao je.

“Kada imate aktere koji bi blokirali pregovore Srbije o pristupanju na poglavlju koje se odnosi na pitanje statistike, ekonomske i monetarne unije, onda imate posla s ljudima koji se ne razumiju u temu, a istovremeno koriste temu ne bi li pojačali spiralu mržnje.

Još optužiti potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova za rad u interesu Srbije, predsjednika Vlade za sustavan rad u interesu Srbije, druge države, to su stvari protiv kojih se ne prelazi, to sam jasno artikulirao u Saboru,”  rekao je i pozvao novinare da to bolje kontekstualiziaju i naprave cijelu dinamiku uvreda tijekom Aktualnog prijepodneva prema Vladi.

Bio bi vrlo dug popis lažnih i neprimjerenih izjava prema njemu u dvije i pol godine, dok on, naglasio je, nikada ne poseže za tim.

Nema drugog puta do suživota; temelj je istina, odgovornost za ratne zločine, poštovanje simbola hrvatske države

Na pitanja o incidentima u Vukovaru i postupcima i izjavama gradonačelnika Ivana Penave,  Plenković je ponovio da je razgovarao snjim više puta  u nekoliko zadnjih mjeseci. “Razgovarao sam s njim. Razumio je poruke koje sam mu rekao i očekujem da u okviru svojih nadležnosti obavlja svoje zadaće tako da snižava tenzije,” rekao je premijer.

“Njegova zadaća je da kao gradonačelnik Vukovara bude gradonačelnik svih građana Vukovara. To je važno za razumjeti. Drugo, on je dobio potporu i srpske manjine kad je izabran za gradonačelnika. Isto je važno da niti jednim svojim potezom onaj koji je na vlasti ne pridonosi tenziji. Mi kao Vlada i kao država moramo ići naprijed na osnovu temeljnih postavki, a to su: istina, pronalaženje odgovornih za ratne zločine, poštovanje simbola hrvatske države – zastave, himne, grba – dakle, investicija u obrazovanje mladih ljudi koji iskazuju respekt prema državi čiji su državljani,” rekao je Plenković.

“Ja činim već dvije i pol godine sve da smanjimo podjele i tenzije u hrvatskom društvu. Preuzeo sam u tom procesu jako puno toga na svoja leđa – ogroman dio biračkog tijela to ne smatra dobrim. Svejedno to radim s punim uvjerenjem da je to dobro, i da nema drugog puta do suživota, dijaloga, obrazovanja, međusobnog uvažavanja. Ali procese koji se odnose na ratne ločine riješiti do kraja,” rekao je Plenković podsjetivši na to da je osumnjičen 59-godišnjak za zločine u Škabrnji.

(Hina)

 

Logoraši tvrde da su zbog Pupovca dobivali teške batine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Središnji dio obilježavanja 26. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Maslenica” počet će u ponedjeljak 21. siječnja ujutro budnicom ulicama Zadra i polaganjem vijenaca na spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, nakon čega će u mimohodu gradom proći postrojbe sudionice operacije s ratnim zastavama do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene Republike Srpske Krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Program obilježavanja počeo je proteklog vikenda Memorijalnim turnirom u sjedećoj odbojci u Sportskoj dvorani Višnjiku i turnirom u streljaštvu malokalibarskim pištoljem u Sportskoj dvorani Mocire, hodnjom predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage te memorijalni maraton “Da se ne zaboravi” Maslenica – Posedarje – Novigrad.

U ponedjeljak glavna svečanost počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, zatim polaganjem vijenaca kod glavnoga križa na Gradskome groblju te spomen-obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski, potom i kod spomen-obilježja svim poginulim braniteljima Zadarske županije.

Slijedi mimohod postrojba sudionica operacije s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske preko Obale kneza Branimira, gradskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom i dalje do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Najavljene su i promocije knjiga Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovnskog rata “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” i “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i posljednjeg dana, 13. veljače u Donjem Karinu.

U organizacijski odbor ovogodišnjeg obilježavanja “Maslenice” uključeni su Zadarska županija, ministarstva obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja, Sveučilište u Zadru, gradovi i općine Zadarske županije te udruge proistekle iz Domovinskog rata i braniteljske udruge Zadarske županije.

Oslobodilačka operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena je početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. Srpske Krajine, koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati.

Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno.

U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

MILIVOJ LOKAS: NIKAD ISPRIČANE PRIČE – VRO „MASLENICA“- 1993.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari