Pratite nas

Hrvatska

Referendum o izbornom sustavu – što se točno traži?

Objavljeno

na

Stvar je zapravo vrlo jednostavna: ako ste zadovoljni ovakvim “narodnim zastupnicima” i političkom scenom – nemojte potpisati. Ako niste, potpišite.

Na istoj liniji su se ovaj put našli HDZ, koji se protivi referendumu, portal Index, koji inače ne podnosi HDZ, ali objavljuje članak pod naslovom “Evo zbog čega trebate reći ‘ne’ novom referendumu Željke Markić”, SDP, Jutarnji, HRT, skoro sve stranke u Hrvatskoj, većina medija, građanske udruge, GONG, HDSSB, Novi List… Peđa Grbin i Vlado Šeks se nadopunjuju, uz potporu ustavnih stručnjaka: svi su složni da je referendum jedno veliko zlo.

Na suprotnoj strani stoji velik dio biračkog tijela, biskupi, HSS, poneki rijetki nezavisni intelektualac, i… pa, zapravo nitko više.

Zapravo je tragično da na lijevoj strani hrvatskog političkog spektra nema apsolutno nikog, ni među pojedincima, ni u medijima, ni u politici, tko bi podržao promjene koje nesporno idu u smjeru pravednijeg i transparentnijeg izbornog sustava. Ljevica se voli dičiti svojom demokratičnošću i uvažavanjem različitosti, ali samo ako su te različitosti u okviru Dogme (dakle, smijete imati drugu boju kože ili seksualnu sklonost, ali ne i različito mišljenje o bilo čemu što je propisano Dogmom). Najčešći argument lijevo orijentiranih građana je “ne dam potpis onoj homofobnoj katolibanki”.

Ljevice nema na braniku promjena

Tako na braniku demokratskih promjena u Hrvatskoj ostaje uglavnom organizacija koju se inače najviše proziva zbog nedemokratičnosti – RKC. Što zapravo više govori o hrvatskom društvu nego o crkvi. Žalosna je zemlja u kojoj demokratizaciju izbornog sustava zastupa tek šačica uglavnom krajnje desnih stranaka. Tim više što prijedlog ide u smjeru izbornog sustava kakav postoji u Švedskoj, Danskoj i drugim zemljama koje su nesporno demokratski mnogo zrelije, i imaju mnogo kvalitetniji izborni sustav, dok mainstream politike i medija i ljevica brane izborni sustav koji je uspostavio Franjo Tuđman ratnih devedesetih, i koji je zapravo zastario i neadkvatan, te pogoduje velikim strankama i korupciji, te onemogućava biračima da imenom i prezimenom znaju za koga su točno glasali, tko je točno njihov zastupnik u Saboru, i kome se točno trebaju obratiti.

Njihovi razlozi su različiti. Index je protiv jer je Markić “homofobna i želi vlast”, a na istoj liniji je “Novi list” i onaj siroviji dio lijeve scene. Odnosno, njihov argument je da bi predložene promjene “omogućile crkvenoj desnici da lakše dođe u parlament” i da “ne zastupaju interese građana nego svoje”. Taj argument nije samo nevaljan, jer suština demokracije je da u njoj svatko smije zastupati svoje interese legalno i legitimno i ne mora se skrivati iza “interesa javnosti”. On je i smiješan, i podsjeća na prve demokratske izbore kad se spočivatalo HDZ-u da “želi vlast”, kao da je smisao osnivanja stranke išta drugo! No, te tvrdnje nisu ničim potkrijepljene: nema naznaka da bi Željka Markić planirala karijeru u Saboru, osnivala stranku, ili bilo što slično. Uostalom, za to joj ne treba nikakva promjena izbornog zakonodavastva. To se očekivalo i nakon uspjeha prvog referenduma, što bi bio idealan trenutak za ulazak u politiku, ali kako se Markić tada nije kandidirala niti osnovala stranku, a nije se ni kandidirala za predsjedničke izbore kako se često spekuliralo, nije naročito vjerojatno da to namjerava i ubuduće.

HDZ protiv zbog “preniskog praga” i dijaspore

Većina primjedbi ide na to da bi se spuštanjem izbornog praga uveo nered, te da i ovako ima previše stranaka u Saboru. To je i jedan od deklarativnih razloga zašto je HDZ odlučio ne podržati inicijativu.

U Udruzi to demantiraju. U Hrvatskoj je izborni prag 5%, ali za jednu izbornu jedinicu, ne na nacionalnoj razini. Tako u Sabor ulaze i regionalne stranke, koje dobivaju sve svoje glasove unutar jedne ili dvije izborne jedinice. Prijedlog ide za time, kako je dolje navedeno, da se “okrupne” izborne jedinice, a ostavljena je i mogućnost da cijela Hrvatska bude jedna jedina izborna jedinica. Time bi zapravo prag u praksi ostao manje-više isti, ali uz manje rasipanje glasova. U udruzi to obrazlažu time što je na prošlim izborima propala četvrtina glasova – otišli su strankama koje nisu ušle u parlament, a njihovi glasovi su pribrojeni HDZ-SDP-u, uglavnom. U udruzi smatraju da bi takav izborni sustav, s većim izbornim jedinicama, nižim pragom, i strožim uvjetima za isticanje stranačkih lista, bitno smanjio broj “propalih” glasova, i da bi sastav Sabora bolje odražavao volju biračkog tijela.

Prijedlog usto, što je prošlo gotovo nezamijećeno u medjima, sadrži klauzulu po kojoj bi svaka stranka koja izlazi na parlamentarne izbore morala prikupiti 3.000 potpisa. U startu bi se time počistile izborne liste od desetaka mikrostranaka koje mahom ne dobiju niti 0,2% glasova, ali dobivaju javni prostor na uštrb ozbiljnih kandidata. Time bi se neozbiljne stranke eliminiralo. U većini izbornih jedinica, oko 70% stranaka koje su se kandidirale osvojile su manje od 1% glasova birača na prošlim parlamentarnim izborima!

Usto, ističu da se  do sada iz svake izborne jedinice biralo fiksno po 14 zastupnika unatoč tome što su postojale razlike i preko 30% u broju birača između izbornih jedinica. Zbog toga glasovi birača u nekim izbornim jedinicama vrijede mnogo manje nego u drugim izbornim jedinicama. Prijedlog ide u smjeru ujednačavanja važnosti svačijeg glasa. Objašnjavajući svoje protivljenje referendumu, Karamarko je istaknuo da udruga U ime obitelji nije mislila na hrvatsku dijasporu koja će opet biti zakinuta. Naveo je primjer da oko 450.000 birača u Hrvatskoj izabere 10 do 12 zastupnika, dok isti broj birača u dijaspori može izabrati samo tri zastupnika. Ponovio je da HDZ-u nikako nije prihvatljivo da se zabranjuje predizborno koaliranje te da se izborni prag spusti na tri posto. To bi, po njemu, značilo destabilizaciju zemlje jer bi u Saboru bilo puno stranaka koje se nikako ne bi mogle dogovoriti.

Dijaspora i elektroničko glasovanje

Na to iz udruge uzvraćaju da nisu oni srezali broj zastupnika dijaspore na tri, što je zapravo protivno Ustavu u kojem, u članku 45,. stoji da  “hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo”. Smatraju da je trenutno to pravo građanima koji ne žive u Hrvatskoj praktički uskraćeno. Oko glasanja dijaspore je u Hrvatskoj inače bilo mnogo prijepora, iako je praksa manje-više svugdje da se građane ne smije diskriminirati prema mjestu stanovanja. To se uglavnom pravdalo time da “ne plaćaju porez ovdje”, međutim ustavno načelo ravnopravnosti građana nigdje ne spominje koliko poreza točno i kome treba platiti da bi se imalo građanska prava: Ona, po ustavu, pripadaju svima.

U “incijativi” također demantiraju da  traže zabranu predizbornih koalicija. “Poželjno je da stranke najave s kime će koalirati nakon izbora. Tražimo pravedniji nastup u izbornoj utrci jer smatramo da nije pošteno da više stranaka na jednoj kandidacijskoj listi mora zadovoljiti iste uvjete kao i stranke koje pojedinačno nastupaju. Primjerice, zajednička lista 10 stranaka mora prijeći izborni prag od sadašnjih 5 % isto kao i stranka koja samostalno nastupa”, kažu. Ono čemu se protive su – zajedničke liste više stranaka. “Sporazumi koalicijski i dogovori su dopušteni, ali zajednička kandidacijska lista je nepravedna i nepoštena, jer ne znate koliko biračko tijelo stoji iza koje stranke u toj koaliciji”, kažu. Napominju da je to zabranjeno i u mnogim drugim državama EU, jer dovodi do toga da stranke bez ikakve potpore birača imaju nesrazmjerno velik utjecaj, poput HNS-a. Time pravdaju i prijedlog da se spusti izborni prag, jer, kažu, uz ovakav prag i zabranu zajedničkih izbornih lista, samo tri stranke u Hrvatskoj bi ušle u Sabor. Zato kažu da je smanjenje praga dio cjelovitog rješenja.

Također demantiraju navode Karamarka da bi birači u dijaspori bili zakinuti – naprotiv, kažu da bi uvođenjem elektroničkog glasovanja upravo oni najviše profitirali, jer ne bi morali odlaziti u konzularna i diplomatska predstavništva. Upinju prstom u to da je samo 1,5% birača u dijaspori glasovalo na prošlim izborima. Zapravo, o prijedlogu elektronskog glasovanja se gotovo nitko nije izjasnio, iako je on do sad uveden gotovo svugdje, no očito establishmentu u Hrvatskoj ne odgovara.

Nesporno je svima tek preferencijalno glasovanje

Najmanje je pak prijepora oko preferencijalnog glasovanja, koje izgleda nikom nije pretjerano sporno. No, sve ostalo je manje – više izvrtanje “pile naopako”: dok oponenti upozoravaju da bi se “otvorio politički prostor marginalcima”, dotle oni koji inicijativu podržavaju upućuju da je upravo suprotno, da sadašnji izborni sustav pogoduje opstanku duopola HDZ-SDP, onemogućuje dolazak novih snaga na političku scenu, i cementira trgovinu glasovima preko predizbornih zajedničkih lista. HDZ je svjestan da neki njegovi partneri, HSLS recimo, ne bi samostalno mogli prijeći čak ni sniženi izborni prag ukoliko bi se povećale izborne jedinice, a HSLS morao izaći sa svojom listom. Slično je kod SDP-a.

Na kraju, hoće li referendumska inicijativa uspjeti prikupiti dovoljan broj glasova, unatoč tome što imamo najrestriktivniji zakon o referendumu u Europi, koji bi mnogi željeli učiniti još restriktivnijim i tako posve onemogućiti referendumsko izjašnjavanje građana, iako su se nedavno još kleli u švicarski model demokracije, da bi ga danas pljuvali kao “anarhiju”? I unatoč tome što su sve političke snage i mediji protiv njih? Prve informacije o prikupljenim potpisima, kojih po nekim neprovjerenim i neoficijelnim informacijama već ima blizu sto tisuća iako je prikupljanje potpisa tek počelo, su ohrabrujući.

Stvar je zapravo unatoč svim spinovima vrlo jednostavna: ako ste zadovoljni ovakvim “narodnim zastupnicima” i političkom scenom – nemojte potpisati. Ako niste, potpišite.

 

Referendumsko pitanje


U Ustavu Republike Hrvatske članak 73. mijenja se i sada glasi:

„Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.

Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.

Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Izabrani se kandidati s pojedine liste utvrđuju isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova. Ako su dva ili više kandidata dobila isti broj preferiranih glasova ili se izbor kandidata ne može utvrditi na temelju preferiranih glasova, tada se izabire kandidat koji je prije po redoslijedu na listi kandidata.

U svakoj izbornoj jedinici se bira najmanje 20 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Zastupnička će se mjesta raspodijeliti između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

O područjima izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijet će se poseban zakon.

Ako se ne donese zakon o područjima izbornih jedinica iz prethodnog stavka, Republika Hrvatska činit će jednu izbornu jedinicu.

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 3% važećih glasova birača. U slučaju da Republika Hrvatska čini jednu izbornu jedinicu za izbor zastupnika, pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 2% važećih glasova birača.

Pravo predlaganja stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve političke stranke koje imaju zastupnike u Saboru na dan objave odluke o raspisivanju izbora te političke stranke i skupine birača koji prikupe najmanje 3000 potpisa birača.

Nisu dopuštene zajedničke kandidacijske liste dviju ili više političkih stranaka.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.

Način izbora zastupnika nacionalnih manjina uređuje se zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.”

 

  • Autor: Marcel Holjevac

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Podignuta optužnica protiv Dejana Lovrena

Objavljeno

na

Objavio

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podignulo je optužnicu protiv Dejana Lovrena zbog davanja lažnog iskaza na suđenju koje je održano 1. rujna prošle godine u Osijeku.

Ne navodeći Lovrenov identitet, ŽDO u priopćenju za javnost navodi kako se okrivljenika tereti da ga je 1. rujna 2017. na osječkome Županijskom sudu tijekom rasprave u kaznenom predmetu protiv Zdravka i Zorana Mamića, bivšega Dinamovog direktora Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernera zbog kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti raspravni sudac upozorio da je dužan iznositi istinu te da je davanje lažnog iskaza kažnjivo djelo.

Optužen je da je, unatoč upozorenju, svjesno neistinito iskazao kako je aneks ugovora o profesionalnom igranju, na kojem je kao dan zaključenja naveden datum 9. siječnja 2007., a kojim se regulira podjela odštete od transfera između njega kao igrača i matičnog kluba u omjeru 50:50, potpisao nedugo nakon potpisivanja svojeg ugovora o profesionalnom igranju s matičnim klubom od 1. siječnja 2007. iako je znao da to ne odgovara istini jer navedeni aneks ugovora on tada nije potpisao.

Kad su mu na raspravi predočeni dopisi upućeni matičnom klubu s datumima 1. veljače 2010., 29. ožujka 2010. i 7. rujna 2010. u kojima se u njegovo ime traži isplata 50 posto odštete od transfera i koji sadržava potpis s njegovim imenom, okrivljenik je tada svjesno neistinito iskazao kako je on te dopise vlastoručno potpisao.

Iznoseći način na koji mu je isplaćen novčani iznos od podjele odštete od transfera, okrivljenik je neistinito iskazao kako je tih dana bio u Hrvatskoj i kako je osobno za tu namjenu otvorio poseban račun u banci u Zagrebu, te da je istog dana kada mu je novac sjeo na račun osobno proslijedio taj novac na bankovni račun treće osobe iako je bio svjestan da to nije istina i da je u to vrijeme bio u Francuskoj.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je pred Općinskim sudom u Osijeku podiglo i optužnicu protiv Luke Modrića zbog počinjenja kaznenog djela davanja lažnog iskaza.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

UŽIVO – Hrvatski sabor počeo jesensko zasjedanje

Objavljeno

na

Objavio

Deveta sjednica Sabora, 38 zastupničkih pitanja – Hrvatski sabor počeo je jesensko zasjedanje. Utvrđen je dnevni red, a ustanovljeno je i da postoji kvorum.

Prije aktualnog prijepodneva je Miro Bulj (MOST) zatražio stanku a u vezi izjava premijera Andreja Plenkovića da neće sazvati tematsku sjednicu u vezi s ratnim zločinima. Premijer omalovažava parlament, kazao je među ostalim Bulj, a predsjednik Sabora kazao mu je da mu daje opomenu jer da neće dozvoliti da se na ovakav način krši Poslovnik Hrvatskog sabora.

Potom je Željko Jovanović (SDP) upitao u kojem roku premijer i ministri moraju odgovarati na zastupnička pitanja. Jandroković je rekao da Vlada zna kako mora odgovarati na pitanja i da im je on to već i rekao.

Hrvoje Zekanović rekao je da nastupa u ime stranke HRAST. Osvrnuo se na pristupne pregovore Srbije EU. Što je Vlada napravila i što će napraviti po pitanju sukcesije bivše države, granica, statusa hrvatske nacionalne manjine, nestalih u Domovinskom ratu, priznjavanja agresije na Hrvatsku te ratne odštete. Hoćete li se isto ponašati pri ulasku Srbije u EU, kao što ste se ponašali pri ulasku Srpske napredne stranke u Europsku pučku stranku, upitao je Zekanović.

I ova Vlada i ranije vlade rade na nizu otvorenih pitanja, kazao je Plenković. Imali smo niz sastanaka, dodao je i napomenuo da u pitanju manjina Hrvatska i Srbija imaju sporazum iz 2003. koji regulira status manjina. Mi želimo da prava Hrvata u Srbiji, kojih tamo nažalost ima samo oko 57.000, a bilo ih je 4x više prije 20 i nešto godina, da budu na razini kako Hrvatska štiti prava srpske manjine u Hrvatskoj. Mislim da ih mi štitimo dobro i kvalitetno, kazao je između ostalog.

Davor Bernardić (SDP) kazao je da je pala industrijska proizvodnja, slabija je turistička sezona, najavljeno je gašenje Rafinerije Sisak, a eskaliralo je i u Uljaniku jer ste dvije godine gurali probleme pod tepih. U Hrvatskoj žmirite pred rastućim fašizmom, a u obrazovanju se provodi reforma bez udžbenika i računalne opreme. Posebno me brine stanje u zdravstvu. Jeste li ikakvu reformu napravili u zadnje dvije godine, rekao je između ostalog.

Zahvaljujem gospodine Bernardiću i gledam malo iza vas da mi ne bi neki krupni kapitali ili uvozni lobi nešto naudio, ali vidim samo sitni SDP i jedan grintavi gremij ljudi koji vas napušta svakoga dana, rekao je Plenković te potom govorio o turizmu i rekao da je podignuta prosječna i minimalna plaća, rapidno je smanjen javni dug, smanjena nezaposlenost…

Željko Jovanović (SDP) kazao je da SDP nije niti sitan niti su SDP-ovci grintavi. Svatko ima svoje probleme mi ćemo ih riješiti bez vaših podbadanja. Kod vas smo vidjeli da prodavanje PR magle u Uljaniku. Sramotno je da mi već tri mjeseca niste odgovorili na četiri pitanja u lipnju kada sam od vas tražio odgovore u vezi s 3. majem. Za to očekujem pisani odgovor do kraja tjedna.

Drugo pitanje odnosi se na problem zdravstva prema programu Vlade. Je li hrvatsko zdravstvo kvalitetnije zahvaljujući naporima vas i vašeg cijenjenog ministra Kujundžića, upitao je.

Vaše govorenje neistina o Uljaniku i 3. maju vrlo je bahato, bezobrazno i nekorektno, izjavio je Plenković. Tko je našao radnicima dvije plaće, za srpanj i kolovoz? Dosta mi je slušati neistine oporbenih zastupnika iz te dvije županije, umjesto da kažu hvala vam predsjedniče Vlade što nam oba brodogradilišta rade zadnjih osam mjeseci, izjavio je među ostalim. Odgovarajući na pitanje o zdravstvu rekao je da se u zdravstvu ide dalje, radi se na unapređenju skrbi majke i djece, ogromne su investicije diljem Hrvatske za dnevne bolnice. Radi se na dizanju kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, dodaje.

Jovanović je uzvratio da nije zadovoljan odgovorom te da je nekoliko zastupnika SDP-a rasprostrlo “mali uspjeh ministra Kujundžića”.

Deveta sjednica trajat će do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenog sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ističe da zastupnike očekuje intenzivan rad s obzirom na to da je iz Vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Pred zastupnicima bi se uskoro trebala naći porezna, ali i mirovinska reforma, a prvog radnog tjedna na dnevnom je redu 12 zakonskih prijedloga u prvom čitanju.

-Hvaljen Isus i Marija, ministre Kuščeviću, počela je svoje obraćanje Bruna Esih, a onda upitala zašto ministar Kuščević još nije prebojao potpise za referendum Inicijative za narod i koliko će trajati premijerova romansa s Pupovcem.

– Drago mi je da ste se nakon dvije godine javili za riječ. Gdje vam je Hasanbegović? Nema ga, nema vremena za Sabor. Mojom greškom ste dobili mandat preko HDZ-a, da sam vas poznavao sigurno ga ne bi dobili. Hvalili su vas neki tu od mojih kolega i iz Ureda predsjednice. Zakon o referendumu nisam pisao ja, on je takav kakav je. Ja imam jednostavan okvir koji se zove zakon. Koji nije rađen u vrijeme moje Vlade i pun je praznina, pa tako i oni koji skupljaju potpise mogu ga rastezljivo tumačiti. Dok su se skupljali potpisi nisam rekao niti jednu jedinu riječ za koju me vi, ili netko tko je sa željom da skuplja potpise, to radi. I evo, ni za ni protiv, tako to rade državnici, gospođo Mrak Taritaš, a ne diplomati, kazao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari