Pratite nas

Vijesti

Referendumom protiv referenduma o braku?

Objavljeno

na

[quote]Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. »U ime obitelji« u isto vrijeme traži od Ustavnog suda da ograniči vrijeme u kojem se može odugovlačiti raspisivanje referenduma[/quote]

Ministarstvo uprave utvrdilo je da su volonteri inicijative »U ime obitelji« prikupili potpisa sasvim dovoljno da bi Sabor raspisao referendum o njihovom zahtjevu da se brak ustavno definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sada je, dakle, na potezu Odbor za Ustav koji je prije ljetne stanke i zatražio provjeru potpisa, ali u parlamentarnoj većini još ne znaju što bi napravili s tom referendumskom inicijativom.

To nam je potvrdio i Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav.

Većina izašlih

– Kad dobijemo izvještaj Ministarstva uprave, odlučit ćemo što dalje, rekao nam je Grbin.
Jesensko zasjedanje Sabora počinje za deset dana, pa se ubrzo može očekivati i sjednica Odbora na kojoj bi se raspravljalo o idućim koracima u vezi s traženim referendumom koji je ozbiljno podijelio hrvatsku javnost. Obraćanje Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja jedna je od mogućnosti. Za nju su se zalagali neki članovi Kukuriku koalicije, ali zbog ranijih negativnih iskustava s Ustavnim sudom koji je donio nekoliko odluka protiv Vlade, u Banskim dvorima nisu previše skloni toj opciji.

Zato se zadnjih dana pojavila ideja o referendumu koji bi Sabor raspisao kako bi se birači izjasnili smatraju li da bi se referendumima smjelo zadirati u temeljna ljudska prava i slobode navedene u takozvanoj glavi tri Ustava. Na tragu je to mišljenja da i brak spada u to pravo, koji bi se ograničavalo jednoj skupini građana ako bi se u Ustav stavilo odredbu koju zahtijevaju »U ime obitelji«.

– Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. Podsjećamo, ne postoji više klauzula o potrebnom minimalnom odazivu i samo je važno da većina izašlih birača podrži ovakav prijedlog. »U ime obitelji« i HDZ morali bi voditi kampanju u kojoj bi pozivali ljude da glasuju protiv toga da se onemogući referendumsko ograničavanje bilo čijih prava i baš nas zanima kako bi to izgledalo, kazao nam je jučer visoki dužnosnik Kukuriku koalicije. Više stručnjaka za ustavno pravo već je prije isticalo da se institut referenduma može zloupotrebljavati i da bi stoga trebalo propisati da se o nekim pitanjima, primjerice, o ljudskim pravima, ne može neposredno izjašnjavati.

Obvezujući rok

Inicijativa »U ime obitelji« još je 3. rujna uputila Ustavnom sudu prijedlog za određivanje razumnog roka u kojem je Sabor dužan raspisati njihov referendum. Traže da Ustavni sud najprije propiše obvezujući rok u kojem državna tijela moraju provjeriti prikupljene potpise, a potom da donese i odluku o obvezujućem roku u kojem parlament mora raspisati referendum.

– Nismo dobili nikakvu službenu obavijest o provjeri potpisa, sve što znamo, znamo iz novinskih napisa, kazao nam je jučer odvjetnik Krešimir Planinić, koji zastupa »U ime obitelji«.
U inicijativi strahuju da bi državna tijela mogla odugovlačiti s odlukom o referendumu pa u dopisu Ustavnom sudu upozoravaju da rokovi za raspisivanje referenduma nisu propisani ni zakonom niti Ustavom zbog čega je »nužno definirati period u kojem su nadležna tijela dužna provjeriti vjerodostojnost potpisa i donijeti konačnu odluku o raspisivanju referenduma«. Time bi se, ističu, spriječilo »neprimjereno, protuustavno i bezrazložno odugovlačenje referendumskog postupka«.

Razlika u postupanju

Za njih je »suprotno načelu demokracije kad se javna vlast miješa u prava građana, birača svoje zemlje da neposredno odlučuju, što je zajamčeno Ustavom, na način da trenutačni predstavnici javne vlasti samostalno odlučuju o odgađanju primjene odredaba Ustava i Zakona o referendumu tako da se ne postupa po zahtjevu gotovo 750.000 građana u razumnom roku i ne postoji vremenski predvidiva primjena referendumskih normi od strane državnih tijela«.

Posebno im smeta što je u ranijim slučajevima, primjerice, kada se radilo o referendumu o Zakonu o radu, Vlada odredila rok od 45 dana za provjeru potpisa birača, a sada takvih rokova nema.
– Razlika u postupanju je evidentna i to nas zabrinjava, ističe Planinić.

Od Ustavnog suda inicijativa očekuje da odluke donese u roku od 30 dana od dana kad su podnijeli prijedlog. »Takva odluka Ustavnog suda zaštitila bi ustavna prava građana koja su zajamčena u hrvatskom Ustavu i zakonima, u skladu s europskom pravnom stečevinom«, zaključili su u priopćenju.

novilist

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo je razloga za reći: Hvala! Bogu i Gospi i župljanima, koji imaju široko i otvoreno srce!

Večer zahvale svim župljanima koji pomažu drugima, bilo da besplatno primaju osobe s poteškoćama u razvoju kad dolaze na hodočašće, bilo da besplatno primaju svećenike kad dolaze na seminar za svećenike, bilo da čine dobro na bilo koji drugi način – to je bio povod i razlog, kako stoji u župnom listiću, što je u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju pred više od tisuću župljana i gostiju održana “Večer zahvale”, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujmo Bogu

Krenulo se koncertom sekcija iz međugorske župe. Prvu pjesmu “Majko, hvala ti“ otpjevao je mali župni zbor. Potom su nastupili veliki župni Zbor Kraljice Mira, Frama, Tamburaški orkestar Misericordia, Sara Brkić solo violina, klape Mir i Concordia, Zagrebačka promenada – TO Šurmanci, Leatitia, HKUD Vionica…

– Mnogo je razloga zašto večerašnjim zajedništvom i pjesmom dragom Bogu želimo reći hvala. Jedan od njih svakako je imenovanje apostolskog vizitatora za župu Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera – kazala je Sanja Pehar, voditeljica programa, inače glavna urednica Radio postaje Međugorje. Fra Marinko Šakota istaknuo je u svome obraćanju kako Bogu možemo zahvaliti za sve ono što jesmo, što imamo i što činimo.

– I Gospa, naša nebeska Majka, uči nas zahvalnosti, zato ćemo u nastavku pjevati njoj. Zahvalnost znači priznanje da nam je Bog dao darove. Zahvalnost pripada Bogu i drugima, a to znači prepoznati Božje djelovanje u svome životu i u životu svoje obitelji i biti potpuno svjestan da je to dar.

Zahvalnost je najdublji izraz vjere i povjerenja u Boga. Tko zahvaljuje, priznaje da sve dobro dolazi od Boga. Mnogo darova od Boga dobili su i mladi koje ćemo slušati u nastavku. Bogu hvala, možemo kazati i za mlade okupljene u Frami.

Ponosni su i Bogu zahvalni na nagradama s kojima su se nedavno vratili iz Sarajeva s Framafesta gdje su osvojili 1. mjesto festivala i nagradu za scenski nastup s pjesmom “Bog nas ljubi”. Hvala, i da, i vi ste dragi župljani toliko puta ne samo kazali, nego i svojim primjerom pokazali. Kada ste u svoje domove besplatno primili osobe s invaliditetom, kada je vaša obitelj bila spremna ugostiti svećenike, kada ste se u humanitarnim akcijama sjetili potrebitih, kada ste svojim životom hodočasnicima posvjedočili Gospa je ovdje. Hvala vam! – istaknula je Pehar.

Onda je na noge digla sve u dvorani pjesma “Samo je jedna Marija” u izvedbi pjevačke skupine iz Vionice. Na kraju “Večeri zahvale” nazočnima se obratio nadbiskup Henryk Hoser.

I umrijeti za domovinu

– Ovo je bila prekrasna večer na kojoj smo doživjeli i dirljive trenutke. Imali smo prigodu vidjeti iskustvo ove mladosti. Zaista sam iznenađen talentima koje ovdje imate. Nikad nisam sreo jedan narod koji je toliko muzikalan kao ovdje u Hercegovini. Bio sam zaista ganut kad ste pjevali pjesmu o ljubavi i Hercegovini. Hercegovina je lijepa i Božji dar vama. Potrebno je ljubiti svoju zemlju. Raditi za nju. I voljeti je. I umrijeti ako treba, za domovinu i Crkvu – istaknuo je nadbiskup Hoser.

Župljani su tada apostolskom vizitatoru za međugorsku župu, Papinu izaslaniku Hoseru, uručili prigodne darove. Uime župljana župnik fra Marinko Šakota uručio mu je umjetničku sliku, dar sakralnoga umjetnika Ante Mamuše iz Novog Travnika.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari