Pratite nas

Vijesti

Referendumom protiv referenduma o braku?

Objavljeno

na

[quote]Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. »U ime obitelji« u isto vrijeme traži od Ustavnog suda da ograniči vrijeme u kojem se može odugovlačiti raspisivanje referenduma[/quote]

Ministarstvo uprave utvrdilo je da su volonteri inicijative »U ime obitelji« prikupili potpisa sasvim dovoljno da bi Sabor raspisao referendum o njihovom zahtjevu da se brak ustavno definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sada je, dakle, na potezu Odbor za Ustav koji je prije ljetne stanke i zatražio provjeru potpisa, ali u parlamentarnoj većini još ne znaju što bi napravili s tom referendumskom inicijativom.

To nam je potvrdio i Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav.

Većina izašlih

– Kad dobijemo izvještaj Ministarstva uprave, odlučit ćemo što dalje, rekao nam je Grbin.
Jesensko zasjedanje Sabora počinje za deset dana, pa se ubrzo može očekivati i sjednica Odbora na kojoj bi se raspravljalo o idućim koracima u vezi s traženim referendumom koji je ozbiljno podijelio hrvatsku javnost. Obraćanje Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja jedna je od mogućnosti. Za nju su se zalagali neki članovi Kukuriku koalicije, ali zbog ranijih negativnih iskustava s Ustavnim sudom koji je donio nekoliko odluka protiv Vlade, u Banskim dvorima nisu previše skloni toj opciji.

Zato se zadnjih dana pojavila ideja o referendumu koji bi Sabor raspisao kako bi se birači izjasnili smatraju li da bi se referendumima smjelo zadirati u temeljna ljudska prava i slobode navedene u takozvanoj glavi tri Ustava. Na tragu je to mišljenja da i brak spada u to pravo, koji bi se ograničavalo jednoj skupini građana ako bi se u Ustav stavilo odredbu koju zahtijevaju »U ime obitelji«.

– Sabor može raspisati takav referendum i kad bi on uspio referendum o braku više ne bi bio moguć. Podsjećamo, ne postoji više klauzula o potrebnom minimalnom odazivu i samo je važno da većina izašlih birača podrži ovakav prijedlog. »U ime obitelji« i HDZ morali bi voditi kampanju u kojoj bi pozivali ljude da glasuju protiv toga da se onemogući referendumsko ograničavanje bilo čijih prava i baš nas zanima kako bi to izgledalo, kazao nam je jučer visoki dužnosnik Kukuriku koalicije. Više stručnjaka za ustavno pravo već je prije isticalo da se institut referenduma može zloupotrebljavati i da bi stoga trebalo propisati da se o nekim pitanjima, primjerice, o ljudskim pravima, ne može neposredno izjašnjavati.

Obvezujući rok

Inicijativa »U ime obitelji« još je 3. rujna uputila Ustavnom sudu prijedlog za određivanje razumnog roka u kojem je Sabor dužan raspisati njihov referendum. Traže da Ustavni sud najprije propiše obvezujući rok u kojem državna tijela moraju provjeriti prikupljene potpise, a potom da donese i odluku o obvezujućem roku u kojem parlament mora raspisati referendum.

– Nismo dobili nikakvu službenu obavijest o provjeri potpisa, sve što znamo, znamo iz novinskih napisa, kazao nam je jučer odvjetnik Krešimir Planinić, koji zastupa »U ime obitelji«.
U inicijativi strahuju da bi državna tijela mogla odugovlačiti s odlukom o referendumu pa u dopisu Ustavnom sudu upozoravaju da rokovi za raspisivanje referenduma nisu propisani ni zakonom niti Ustavom zbog čega je »nužno definirati period u kojem su nadležna tijela dužna provjeriti vjerodostojnost potpisa i donijeti konačnu odluku o raspisivanju referenduma«. Time bi se, ističu, spriječilo »neprimjereno, protuustavno i bezrazložno odugovlačenje referendumskog postupka«.

Razlika u postupanju

Za njih je »suprotno načelu demokracije kad se javna vlast miješa u prava građana, birača svoje zemlje da neposredno odlučuju, što je zajamčeno Ustavom, na način da trenutačni predstavnici javne vlasti samostalno odlučuju o odgađanju primjene odredaba Ustava i Zakona o referendumu tako da se ne postupa po zahtjevu gotovo 750.000 građana u razumnom roku i ne postoji vremenski predvidiva primjena referendumskih normi od strane državnih tijela«.

Posebno im smeta što je u ranijim slučajevima, primjerice, kada se radilo o referendumu o Zakonu o radu, Vlada odredila rok od 45 dana za provjeru potpisa birača, a sada takvih rokova nema.
– Razlika u postupanju je evidentna i to nas zabrinjava, ističe Planinić.

Od Ustavnog suda inicijativa očekuje da odluke donese u roku od 30 dana od dana kad su podnijeli prijedlog. »Takva odluka Ustavnog suda zaštitila bi ustavna prava građana koja su zajamčena u hrvatskom Ustavu i zakonima, u skladu s europskom pravnom stečevinom«, zaključili su u priopćenju.

novilist

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ustavni sud odbacio tužbe GI Narod odlučuje i GI Istina o Istanbulskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ustavni sud odbacio je zahtjeve referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, objavljeno je u ponedjeljak na internetskoj stranici Ustavnog suda.

Zahtjevi referendumskih inicijativa odbijeni su u dva odvojena rješenja donesena krajem prosinca prošle godine. Odluke koje je potpisao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović donesene su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Iako je odbacilo zahtjeve referendumskih inicijativa Ustavni sud je u jednoj od odluka detaljno objasnio postupak kontrole ispravnosti prikupljenih potpisa na koji su prigovarale referendumske inicijative.

Ustavni sud svoje je stavove detaljno obrazložio u odluci o Istanbulskoj, dok se u odluci o inicijativi Narod odlučuje poziva na prethodnu odluku.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u ponedjeljak je ustvrdio da je nakon odbacivanja zahtjeva referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje” na potezu Sabor koji treba utvrditi ima li uvjeta za tražene referendume o poništavanju Istanbulske konvencije i izmjenama izbornog zakonodavstva.

“Mi nismo brojili prikupljene potpise niti je to naš posao. Mi smo kontrolirali je li procedura poštivana i da li je došlo do povrede ustavnosti i zakonitosti i utvrdili smo da inicijative nisu dale argumentaciju za to. Objasnili smo koje su ovlasti Sabora, Vlade i ministarstva i da je ta procedura poštivana, a konačna odluka je na Saboru”, kazao je Šeparović Hini.

Predlagači nisu ponudili argumentaciju za navodne nezakonitosti

Dodao je da “predlagači nisu ponudili argumentaciju koja bi Ustavni sud navela na zaključak da je taj postupak neustavan i nezakoniti” te da sada Sabor mora odlučiti hoće li prihvatiti izvještaj Vlade. “Ako ga prihvati pretpostavljam da će donijeti odluku da nisu ispunjenen pretpostavke za raspisivanje referenduma, s tim da Saboru uvijek ostaje mogućnost, u slučaju sumnje da li su ispunjene pretpostavke ili kada ocijeni da je to potrebno ili svrsishodno, da se obrati Ustavnom sudu i traži da se utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma i je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom”.

Šeparović je dodao da se Ustavni sud “sigurno se ne bi upuštao u ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja već bi prethodno utvrdio jesu li ispunjene pretpostavke ili nisu, jer ako pretpostavke nisu ispunjene nema ni potrebe za ocjenjivanje referendumskog pitanja”.

Šeparović: Mogu pretpostaviti da se referendum neće raspisati 

“Ja mogu samo pretpostaviti da će Sabor, ako prihvati izvještaj Vlade da nema dovoljno potpisa, donijeti odluku da se referendum neće raspisati, jer da bi se referendum raspisao mora se utvrditi da postoje potpisi deset posto birača”, ustvrdio je predsjednik Ustavnog suda.

Na pitanje o izdvojenom mišljenju ustavnog suca Miroslava Šumanovića, Šeparović je rekao da se taj sudac također slaže da je trebalo odbaciti zahtjeve referendumskih inicijativa, “ali se ne slaže s argumentacijom Ustavnog suda”.

“To je njegovo pravo. Sukladno Ustavnom zakonu i izdvojeno mišljenje se objavljuje uz svaku odluku”, rekao je Šeparović.

Koordinatorica Građanske inicijative (GI) “Istina o Istanbulskoj” Kristina Pavlović kazala je u rujnu da su Ustavnom sudu predali žalbu na negativni odgovor Ministarstva uprave na zahtjev da njihovi promatrači sudjeluju u provjeri potpisa prikupljenih u svibnju u inicijativi za otkazivanje Istanbulske konvencije jer je Ministarstvo uprave odbilo postupiti u skladu s Kodeksom dobre prakse o referendumima, koji je Venecijanska komisija izdala 2007., a u kojem se navodi da promatračima valja omogućiti da budu nazočni svugdje gdje se odvijaju radnje vezane uz referendum.  (Hina)

Odluku Ustavnog suda pogledajte u cijelosti:

Download [130.01 KB]

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

dr. sc. Ivan Bagarić: Nedjeljom u ništa

Objavljeno

na

Objavio

Isječak

Ovo što slijedi je sažetak političke mudrosti koju smo čuli od Hrvata koji je izabran glasovima Bošnjaka kako bi predstavljao građane na mjestu hrvatskog člana predsjedništva BiH. Ukoliko se netko odluči na čitanje ovog članka, posvećenog onom što smo vidjelu u emisiji „Nedjeljom u 2“, onda protivno svemu, molim za očuvanje mentalnog zdravlja odnosno optimizam – kako bi živio ovaj narod i država (RH i BiH).    

Od samog početka odnosno od izbora sugovornika vidjelo se da gospodin Stanković, ma kako bio dobro pripremljen, gledateljima neće ponuditi ništa dobro. Gospodin Željko Komšić je potrošio vrijeme i novac poreznih obveznika (pretplatnika). Pri tome mislim na cijenu jednog minuta promidžbenog programa na HTV-u (ili još bolje na dobit od neke dokumentarne emisije koja se mogla emitirati u tom terminu). Nažalost čovjek je (besplatno) uzeo cijeli sat za što odgovornost snosi g. Stanković.  U tom satu čovjek je pomiješao sve i svašta (konstitutivnost naroda, građane i narode, legalitet i legitimitet, uzroke i posljedice…) i sve je to strpao u isti lonac – bez začina, okusa i mirisa.

Vrtio je nekoliko fraza (i oko njih). Neshvatljivo da nešto tako može biti dovoljno da bi se obnašala dužnost člana predsjedništva jedne države (ma koga predstavljao). I sve je to pleo i splićao u klupko koje svi mudraci ne mogu razmrsiti (prema onoj narodnoj: kad netko baci kamen u bunar svi ga mudraci ne mogu izvaditi).

Slijedi politička demagogija koju smo čuli od gospodina Željka Komšića:

  • Ustav i konstitutivnost naroda tumači kako mu kada odgovara; opravdava vlastitu poziciju i način izbora a istodobno se tobože zalaže za izbor predsjednika u parlamentu; za sebe kaže da je pripadnik a ne predstavnik hrvatskog naroda i da tu ne vidi nikakav problem; smatra da je njegovo neprihvaćanje od strane Hrvata „politički koncepta“ a ne vidi da je on i njegov izbor upravo to – antihrvatski politički koncept (ali i koncept protiv BiH za koju se on tobože zalaže)
  • kaže kako se sve može proglasiti vitalnim nacionalnim interesom pa se tako Hrvati mogu zaštitit – a osporava im pravo na izbor vlastitog člana predsjedništva; (Poziva na poštivanje jedni drugih – a ne poštuje mišljenje niti pravo cijelog naroda)
  • prema ustavu on se obraća hrvatskim zastupnicima u Domu naroda a ne smeta ga što niti jedan od tih zastupnika nije glasova za njega, niti su za njega svoj glas dali oni koji su glasovali za one kojima bi se on obratio; zastupa sve građane ali u diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH smjenjuje samo Hrvate
  • normalno je da je za njega npr. u Bihaću glasovalo gotovo 30% glasača jer on predstavlja „građansku opciju“ iako se njih niti desetina ne izjašnjava „građanima“
  • Vidi velikoalbanski, velikosrpski i velikohrvatski koncept kao prijetnju miru a istodobno kaže kako ne vidi da bilo tko ima kapaciteta za rat; po njemu BiH kad je ugrožena, ima se pravo braniti „svim sredstvima“ (a ne kaže od koga) i ne vidi da je najveća prijetnja po BiH u BiH (a ne izvan nje).
  • Za njega BiH jest i nije međunarodni protektorat; za ulazak u NATO ne treba mišljenje Dodika odnosno (RS-a) jer je to „tehničko pitanje“- a nije!.
  • Kaže kako se ekonomska pitanje ne mogu riješiti bez političke stabilnosti (a on je jedan od izvora destabilizacije)
  • Kaže da Hrvati imaju polovinu vlasti u FBiH (jer sa svojih 12 ljudi mogu blokirati sve) ali im uskraćuje pravo da ih zastupa onaj kojeg oni izaberu
  • Pravo na RTV servis na hrvatskom jeziku cinično proglašava srozavanjem prava jednog naroda na nacionalnu manjinu (a ne komentira da su muslimani Bošnjaci proglasili ne imanje RTV servisa na hrvatskom jeziku – svojim nacionalnim interesom)
  • Konačno, ustvrdio je kako ga nitko ne može uvjeriti kako svi ne govorimo istim jezikom (kaže – važno je da se razumijemo, a nije kazao kako se taj jezik zove) što predstavlja krajnje nepoštivanje ljudskih, osobnih i nacionalnih prava svih naroda u BiH na svoj jezik i kulturu

Na kraju Komšić je pokazao zrno iskrenosti („poštenja“) na upit voditelja – jeli bježati iz BiH…?, odnosno, što će reći vlastitom djetetu – ostati ili otići u inozemstvo? Odgovorio je  – „iskreno ne znam“, te nastavio –„mogu vam slagati što god hoćete, ali ne znam“. Znači li da on o svim važnim stvarima – ne zna, ili nam „može lagati koliko god hoćemo“.

Nažalost, Stanković se uklopio u izgubljenom satu vlastite emisije. Osobito na samom kraju kada je naveo primjer nekog Vukovarca koji je svojoj djeci predložio da se spreme za Irsku ili Njemačku. E moj Stankoviću, zapitaj se što bi ti na to kazao pokojni kolega Siniša Glavašević…

Bilo je to još jedno nedjeljom – u ništa!      

dr. sc. Ivan Bagarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari