Pratite nas

Politika

Reiner o Vatikanskim ugovorima: Cijeli Novi Zagreb izgrađen je na zemljištu otetom Crkvi

Objavljeno

na

Saborski zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh i saborski zastupnik HDZ-a Željko Reiner za N1 su govorili o prijedlogu GLAS-a za revizijom Vatikanskih ugovora te o načinu financiranja Katoličke crkve u Hrvatsko.

Beus Richembergh u TNT dvoboju za N1 rekao je kako je vrijeme za reviziju s obzirom na to da se promijenio čitav niz okolnosti od vremena potpisivanja ugovora. Osvrnuo se posebno na drugačije financijske prilike.

‘U vrijeme kada su sporazumi potpisivani udio javnog duga u BDP-u je bio oko 26-27 posto, a danas je više od 80 posto. S druge strane, kada govorimo o ugovoru u kojem je definirano dušobrižništvo u vojnim snagama i pozicioniranje Vojnog ordinarijata, u tom je trenutku pod unifomom bilo više od 300 tisuća ljudi, a sada je to skoro osam puta manje’, upozorio je Beus Richembergh i dodao da se iz današnje perspektive može razgovarati i o učincima.

‘Prije svega o provođenju vjeronauka u osnovnim školama. Sredinom 90-ih godina predstavnici svih vjerskih zajednica, uključujući i Katoličku crkvu, vrlo glasno su govorili da nije dobro ići s konceptom vjeronauka u osnovnim i srednjim školama jer će to dugoročno nanijeti štetu privrženosti vjernika samoj Crkvi, i to sada vidimo’, zaključio je Beus Richembergh.

S druge strane, Željko Reiner istaknuo je da nema nikakvih razloga da se Vatikanski ugovori mijenjaju.

‘Moram ispraviti kolegu Beus Richembergha, mi smo na 78 posto duga i to je jedan vrlo dobar pokazatelj i upravo smo u zdanjih godinu-dvije uspjeli značajno smanjiti dug. Prisjetimo se zašto se, između ostalog, pristupilo Vatikanskim ugovorima i zašto država daje sredstva Katoličkoj crkvi. Ona ne daje sredstva samo Katoličkoj crkvi, nego i ostalim crkvama i vjerskim zajednicama. Ukupno je to 16 ili 19 priznatih crkava i vjerskih zajednica koje su izravno financirane iz državnog proračuna. Sredstva su, naravno, neusporedivo manja nego je rekao kolega Beus Richembergh, variraju negdje od 280 milijuna kuna godišnje do negdje tristo i nešto milijuna godišnje. . Ponavljam da se ne financira samo Katolička crkva, već i pravoslavna i ostale crkve i crkvene zajednice. Postavljam pitanje zašto je stalno na tapeti samo Katolička crkva, a ne i druge crkve?

Richembergh: Od 1998. godine do danas, prema najkonzervativnim procjenama, Katoličkoj crkvi je isplaćeno oko 15 milijardi kuna u novcu, ne govorimo o drugim vrijednostima. To je ekvivalent trošku izgradnje svih autocesta u Hrvatskoj u suvremeno doba. I one prema Mađarskoj, i slovenskog granici, i one prema Pločama i s druge strane prema Slavoniji. To je šest Peljeških mostova i to nisu mali novci. Pitanje je do kad i s kojim kapacitetom se treba nastaviti na taj način. Nažalost živimo u zemlji u kojoj sustav nije u stanju osigurati sredstva za teško oboljelu djecu i tražimo od građana da prikupljaju sredstva i onda će država kao još dati u fond za posebno skupe lijekove. Već to govori da nešto nije zdravo i da treba mijenjati.

Reiner: Potpuno je nekorektno govoriti da s jedne strane, to je igranje na sentiment, nema novca za lijekove za bolesnu djecu, a kao ima za Crkvu.

Beus Richembergh: Ali to su činjenice…

Reiner: To je kao da usporedite, što ćemo renovirati zgrade od povijesnog značenja u Hrvatskoj kad ima ljudi koji su gladni ili kad ima djece koja nemaju za lijekove. To je čista demagogija.

Kakav vi model financiranja Katoličke crkve predlažete?

Beus Richembergh: Modela je više. Postoji srednjoeuropski kojega imaju Austrija i Njemačka gdje građani sami odlučuju gdje će određeni postotak njihova dohotka, odnosno, porez biti usmjeren i oni sami odlučuju hoće li to ići konketnoj vjerskoj zajednici. Veliki broj, gotovo svi aktivni vjernici, donose odluku da ta njhova sredstva idu njihovoj vjerskoj zajednici. Oni koji su agnostici, razočarani, ateisti, oni mogu donijeti odluku da ta njihova sredstva idu na konto neke humanitarne or ganizacije i sami biraju koje. Mislimo da je to poštenije jer nitko nije izuzet, svi plaćaju, ali znaju točno kuda ide njihov novac.

Gospodine Reiner, što vi mislite o tome?

Reiner: Taj model postoji u zemlja u kojima, vratit ću se opet, nije oteto ogromno bogatstvo… Kada se uspoređuje koliko je potrošeno na autoceste i to. Onda moramo reći i koliko je oteto Crkvi nakon 1945. godine za vrijeme komunističkog, totalitarnog režima. Koliko je oteto Crkvi u vrijednosti u novcu i doći ćemo do neusporedivo većih suma nego što je Crkva dobila. A to se nije dogodilo u Austriji i Njemačkoj. Tamo se Crkvi nije otimalo i nisu se ubijali svećenici. Ne možemo uspoređvati jedne stvari sa drugima jer su one naprosto neusporedive. Naravno da postoje različiti modeli, ali mi smo uspostavili 90-ih godina ovaj model. U međuvremenu su bile dvije SDP-ove Vlade, u jednoj je bila koalicija kojoj je pripadao i Beus Richembergh, nisu se odlučile na diranje Vatikanskih sporazuma i ja mislim da se opravdano nisu odlučile. Ne znam zašto se sada u to krenulo. Vjerojatno iz procjene da će se u ovom trenutku s time dobiti nekakvi politički bodovi, ali mislim da to nije pravi put.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Josip Salapić: HDSSB zbog Pupovca odlučuje o ostanku u vladajućoj koaliciji

Objavljeno

na

Objavio

Josip Salapić, predsjednik Glavnog odbora HDSSB-a, gostovao je u Točki na tjedan i komentirao ostanak te stranke u vladajućoj koaliciji.

Predsjednik stranke Glavaš opravdano je pozvao Pupovca da se gospodski ispriča za ono što ne možemo nikako prihvatiti, a to je usporedba današnje Republike Hrvatske i NDH, i rekao da će HDSSB izaći iz koalicije. Poznavajući njegov nastup, to je bila jedna vrsta isprike, ali to je nama neprihvatljivo i naš odbor će u petak održati sastanak na kojem ćemo odlučiti što dalje, rekao je Salapić.

Upitan znači li to da HDSSB želi napustiti koaliciju, Salapić je rekao da su u toj stranci sve opcije otvorene.

“Naša podrška Plenkoviću nije upitna, HDSSB je otpočetka podržavao Vladu, glasali smo za sva važna pitanja, za HDSSB je najvažnija stabilnost Hrvatske, međutim, kao mali partner u Vladi ne igramo ključnu ulogu, ali ove političke tenzije bi trebao smiriti Milorad Pupovac i ako postoji problem, onda bi on trebao napustiti koaliciju”, rekao je Salapić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Udar na Daytonsku BiH: SDA želi vraćanje na ratnu Republiku BiH i Sarajevo s prijeratnim teritorijem

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Kongresa SDA usvojili su večeras sve predložene deklaracije odnosno rezolucije, koje su bile predviđene dnevnim redom.

Među njima je i programska deklaracija kojom definiraju političku poziciju i politiku SDA u sljedećem razdoblju.

“Naš primarni i dugoročni cilj je usvajanje ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, s tri razine vlasti; državnim, regionalnim i lokalnim s gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine”, piše, između ostalog, u Programskoj deklaraciji SDA, koju su večeras podržali izaslanici., prenosi HMS

Izaslanici su u okviru ove deklaracije usvojili i amandman vezan za Srebrenicu. Također, usvojena je i Rezolucija o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o podjeli vlasti, regionalnu razinu vlasti činilo bi pet ili više multietničkih regija, formiranih na osnovu ekonomskih, geografskih, povijesnih, prometnih, kulturnih i drugih, kako navode, europskih principa i standarda za formiranje regija.

U ovoj rezoluciji navedeno je i da će SDA inzistirati na uvođenju simetričnih rješenja u parlamentima entiteta, tj. inzistirati na ustavnom pozicioniranju Doma naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske umjesto sadašnjeg Vijeća naroda.

Nadalje, SDA će se zalagati da ustavna reforma obuhvaća i pravosuđe BiH na način da VSTV i pravosudni sustav na državnoj razini imaju eksplicitan ustavni status, te da se na razini države uspostavi sudsko tijelo, Vrhovni sud BiH, koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse.

“Grad Sarajevo, kao glavni grad Republike Bosne i Hercegovine je politički, administrativni, kulturni, ekonomski i društveni centar Republike BiH. Zalagat ćemo se da administrativno područje Grada Sarajeva obuhvati cjelokupnu teritoriju prijeratnog Sarajeva s najmanje deset općina, u okviru šire regije”, piše u Rezoluciji o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu”, stoji između ostalog u ovoj rezoluciji. (HMS)

Slaven Raguž: Napokon su nositelji bošnjačke politike u potpunosti otvorili svoje karte

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari