Pratite nas

Politika

Reiner o Vatikanskim ugovorima: Cijeli Novi Zagreb izgrađen je na zemljištu otetom Crkvi

Objavljeno

na

Saborski zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh i saborski zastupnik HDZ-a Željko Reiner za N1 su govorili o prijedlogu GLAS-a za revizijom Vatikanskih ugovora te o načinu financiranja Katoličke crkve u Hrvatsko.

Beus Richembergh u TNT dvoboju za N1 rekao je kako je vrijeme za reviziju s obzirom na to da se promijenio čitav niz okolnosti od vremena potpisivanja ugovora. Osvrnuo se posebno na drugačije financijske prilike.

‘U vrijeme kada su sporazumi potpisivani udio javnog duga u BDP-u je bio oko 26-27 posto, a danas je više od 80 posto. S druge strane, kada govorimo o ugovoru u kojem je definirano dušobrižništvo u vojnim snagama i pozicioniranje Vojnog ordinarijata, u tom je trenutku pod unifomom bilo više od 300 tisuća ljudi, a sada je to skoro osam puta manje’, upozorio je Beus Richembergh i dodao da se iz današnje perspektive može razgovarati i o učincima.

‘Prije svega o provođenju vjeronauka u osnovnim školama. Sredinom 90-ih godina predstavnici svih vjerskih zajednica, uključujući i Katoličku crkvu, vrlo glasno su govorili da nije dobro ići s konceptom vjeronauka u osnovnim i srednjim školama jer će to dugoročno nanijeti štetu privrženosti vjernika samoj Crkvi, i to sada vidimo’, zaključio je Beus Richembergh.

S druge strane, Željko Reiner istaknuo je da nema nikakvih razloga da se Vatikanski ugovori mijenjaju.

‘Moram ispraviti kolegu Beus Richembergha, mi smo na 78 posto duga i to je jedan vrlo dobar pokazatelj i upravo smo u zdanjih godinu-dvije uspjeli značajno smanjiti dug. Prisjetimo se zašto se, između ostalog, pristupilo Vatikanskim ugovorima i zašto država daje sredstva Katoličkoj crkvi. Ona ne daje sredstva samo Katoličkoj crkvi, nego i ostalim crkvama i vjerskim zajednicama. Ukupno je to 16 ili 19 priznatih crkava i vjerskih zajednica koje su izravno financirane iz državnog proračuna. Sredstva su, naravno, neusporedivo manja nego je rekao kolega Beus Richembergh, variraju negdje od 280 milijuna kuna godišnje do negdje tristo i nešto milijuna godišnje. . Ponavljam da se ne financira samo Katolička crkva, već i pravoslavna i ostale crkve i crkvene zajednice. Postavljam pitanje zašto je stalno na tapeti samo Katolička crkva, a ne i druge crkve?

Richembergh: Od 1998. godine do danas, prema najkonzervativnim procjenama, Katoličkoj crkvi je isplaćeno oko 15 milijardi kuna u novcu, ne govorimo o drugim vrijednostima. To je ekvivalent trošku izgradnje svih autocesta u Hrvatskoj u suvremeno doba. I one prema Mađarskoj, i slovenskog granici, i one prema Pločama i s druge strane prema Slavoniji. To je šest Peljeških mostova i to nisu mali novci. Pitanje je do kad i s kojim kapacitetom se treba nastaviti na taj način. Nažalost živimo u zemlji u kojoj sustav nije u stanju osigurati sredstva za teško oboljelu djecu i tražimo od građana da prikupljaju sredstva i onda će država kao još dati u fond za posebno skupe lijekove. Već to govori da nešto nije zdravo i da treba mijenjati.

Reiner: Potpuno je nekorektno govoriti da s jedne strane, to je igranje na sentiment, nema novca za lijekove za bolesnu djecu, a kao ima za Crkvu.

Beus Richembergh: Ali to su činjenice…

Reiner: To je kao da usporedite, što ćemo renovirati zgrade od povijesnog značenja u Hrvatskoj kad ima ljudi koji su gladni ili kad ima djece koja nemaju za lijekove. To je čista demagogija.

Kakav vi model financiranja Katoličke crkve predlažete?

Beus Richembergh: Modela je više. Postoji srednjoeuropski kojega imaju Austrija i Njemačka gdje građani sami odlučuju gdje će određeni postotak njihova dohotka, odnosno, porez biti usmjeren i oni sami odlučuju hoće li to ići konketnoj vjerskoj zajednici. Veliki broj, gotovo svi aktivni vjernici, donose odluku da ta njhova sredstva idu njihovoj vjerskoj zajednici. Oni koji su agnostici, razočarani, ateisti, oni mogu donijeti odluku da ta njihova sredstva idu na konto neke humanitarne or ganizacije i sami biraju koje. Mislimo da je to poštenije jer nitko nije izuzet, svi plaćaju, ali znaju točno kuda ide njihov novac.

Gospodine Reiner, što vi mislite o tome?

Reiner: Taj model postoji u zemlja u kojima, vratit ću se opet, nije oteto ogromno bogatstvo… Kada se uspoređuje koliko je potrošeno na autoceste i to. Onda moramo reći i koliko je oteto Crkvi nakon 1945. godine za vrijeme komunističkog, totalitarnog režima. Koliko je oteto Crkvi u vrijednosti u novcu i doći ćemo do neusporedivo većih suma nego što je Crkva dobila. A to se nije dogodilo u Austriji i Njemačkoj. Tamo se Crkvi nije otimalo i nisu se ubijali svećenici. Ne možemo uspoređvati jedne stvari sa drugima jer su one naprosto neusporedive. Naravno da postoje različiti modeli, ali mi smo uspostavili 90-ih godina ovaj model. U međuvremenu su bile dvije SDP-ove Vlade, u jednoj je bila koalicija kojoj je pripadao i Beus Richembergh, nisu se odlučile na diranje Vatikanskih sporazuma i ja mislim da se opravdano nisu odlučile. Ne znam zašto se sada u to krenulo. Vjerojatno iz procjene da će se u ovom trenutku s time dobiti nekakvi politički bodovi, ali mislim da to nije pravi put.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

IPSOS: Samo tri stranke prelaze izborni prag

Objavljeno

na

Objavio

Da se sada održavaju parlamentarni izbori, SDP je prvi izbor građana i dobio bi 27,1 posto glasova. HDZ je na drugom mjestu i tu stranku bira 25,6 posto birača.

Pokazalo je to istraživanje agencije IPSOS koje je provedeno za Dnevnik Nove TV.

Miroslav Škoro, koji je najavio da će se kandidirati i na parlamentarnim izborima, treći je izbor građana te ima potporu 16,6 posto birača.

Niti jedna druga stranka ne bi prošla izborni prag.

HSU se probio na 4. mjesto s potporom od 3 posto, baš kao i MOST koji uživa jednaku potporu. Stranka Ivana Pernara dobila bi 2,3 posto potpore, a PAMETNO 2,1 posto. Živi zid ima potporu 2 posto birača, Hrvatski suverenisti 1,7, GLAS 1,4, HSS 1,3, START 1 posto. IDS ima 0,9 posto, a HNS tek 0,1 posto potpore građana.

Inače, SDP veliku prednost ima u Zagrebu i okolici (35%) te Istri i Primorju (40%). HDZ ima svoje baze kao što su Dalmacija (39%) i Slavonija (33%), a na kraju Škorina lista više glasova može dobiti u Slavoniji (25%) i malo više na Sjeveru Hrvatske (19%).

NAPOMENA

Istraživanje je provela agencija IPSOS telefonskom metodom na 977 ispitanika 21. i 22. siječnja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,7%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Unutarstranački izbori u HDZ-u održat će se 15. ožujka

Objavljeno

na

Objavio

Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a doznaje se da će se izbori u HDZ-u održati 15. ožujka.

HDZ bi tako za manje od dva mjeseca trebao dobiti novo vodstvo: predsjednika stranke, njegova zamjenika i četiri potpredsjednika.

Te funkcije biraju se izravno, dakle modelom jedan član, jedan glas. Izborni Sabor HDZ-a bit će 16. svibnja i na njemu će se delegatski birati članovi Predsjedništva.

Od 21. veljače do 14. ožujka birat će se temeljni ogranci, od 16. ožujka do 18. travnja birat će se općinske i gradske organizacije HDZ-a, od 20. travnja do 3. svibnja birat će se županijske organizacije i zagrebački gradski odbor.

Stranačka tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini HdZ-a biraju se delegatski, a članovi HDZ-a neposredno biraju predsjednika HDZ-a, zamjenika predsjednika HDZ-a, potpredsjednike HDZa, predsjednike i potpredsjednike temeljnih, općinskih, gradskih, organizacija gradskih četvrti i županijskih organizacija HDZ-a, na prijedlog najmanje 3% članova s pravom glasa iz organizacije u kojoj se provode izbori, odnosno 5% članova za predsjednika i zamjenika predsjednika HDZ-a.

Jandroković: Izbori za novo vodstvo HDZ-a 15. ožujka

Izbori za novo vodstvo HDZ-a, predsjednika stranke, zamjenika i četiri potpredsjednika održat će se 15. ožujka, izjavio je u petak glavni tajnik stranke Gordan Jandroković, nakon sjednice Nacionalnog vijeća HDZ-a.

Vodstvo će biti birano izravno, po načelu jedna član, jedan glas.

Kandidati za predsjednika i zamjenika HDZ-a morat će do 15 dana prije izbora prikupiti pet posto potpisa članova stranke, a potpredsjednici tri posto glasova, rekao je Jandroković.

Dodao da na današnjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a nije bilo riječi o konkretnim kandidatima. (Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari