Pratite nas

BiH

REIS KAVAZOVIĆ: U BiH je potpisan savez sa vragom, nema istinskog pomirenja

Objavljeno

na

Ni dvadeset godina nakon rata Bosna i Hercegovina nije na putu koji bi značio njeno duhovno ozdravljenje jer nije bilo iskrenog pokajanja za počinjene zločine, ocijenio je poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

[ad id=”93788″]

Uoči otvaranja obnovljene džamije Ferhadije u Banja Luci zakazanog za 7. svibnja reis Kavazović je izjavio kako bi volio da taj čin bude istinska prekretnica u odnosima unutar zemlje temeljena na osudi ratnog barbarizma no ne vjeruje kako će se to i dogoditi, prenose Nezavisne.

“Nisam od onih koji ne vide provaliju koja još zjapi ispred nas. Prave katarze još nema. Još smo daleko od toga da iskreno pogledamo jedni drugima u oči i kažemo: ‘Žao nam je. Stvarno nam je žao!'”, izjavio je Kavazović.

Banjolučka Ferhat-pašina džamija izgrađena je 1579. godine a još u razdoblju bivše Jugoslavije uvrštena je na UNESCO-ov popis spomenika svjetske kulturne baštine. Ratne vlasti bosanskih Srba srušile su je 7. svibnja 1993. godine a njene ostatke razbacali su kako bi zbrisali svaki trag o njezinu postojanju. Na sličan način uništene su sve ostale banjolučke džamije.

Nakon obnove koja je potrajala od 2001. godine Ferhadija džamija od subote ponovo otvara svoja vrata a na svečanost su pozvani najviši državni i entitetski dužnosnici iz BiH. Najavljen je i dolazak turskog premijera Ahmeta Davutoglua. Reis Kavazović ja kazao kako bi taj čin morao biti poticajan za sve u BiH.

“Kada bismo mogli datume rušenja Ferhadije, pravoslavnog hrama u Mostaru i samostana u Derventi proglasiti danima nacionalne tragedije, pokazali bismo da se nešto u nama promijenilo, pa bismo onda mogli govoriti da smo postali odgovorniji”, poručio je Kavazović.

Poglavar Islamske zajednice u BiH na krajnje je oštar način prokomentirao sadašnje stanje u BiH uspoređujući je s “privatnim posjedom”.

“Čiji je to posjed, ne pitajte me. Ona nije republika, a kada to nije, onda vam je jasno kako se prema nama odnose. Uspostavljeni, da ne kažem nametnuti, mir bio je spas iz pakla u koji smo bili gurnuti u toj velikoj pomami rastakanja Jugoslavije i stvaranja velike Srbije, pa i velike Hrvatske, zašto to ne kazati. Ako i razumijemo nametanje mira, kako da razumijemo nametanje konstitucije koja ima sva obilježja nedemokratske tvorevine i aparthejda i to od strane država s demokratskim ustanovama i tradicijom? U BiH je potpisan savez sa vragom i to su učinili oni za koje nikada ne bismo posumnjali da će to učiniti. Ono što me raduje je to da ovo nije ugovor naroda s vragom pa se nadam da mu, kao i svakom zlu, ima kraja”, izjavio je reis Kavazović.
Govoreći o prijetnji koju danas u svijeti predstavljaju radikalni islamisti koji posežu za terorizmom Kavazović je upozorio kako je to pojava posebno pogubna za Bošnjake.

“Bošnjaci su u teškom procjepu. Nad njima je počinjen strahovit zločin od bliskih rođaka u etničkom smislu, a nakon toga ih pokušavaju odvesti na krivi put oni koji se izdaju za njihovu duhovnu braću. Pokušavam im ukazati da se klone zabluda i da se brinu o sebi, dovoljno je opasnosti na njihovom vratu i bez tuđih razračunavanja”, rekao je Kavazović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari