Pratite nas

Razgovor

Rektor Tomić: Teško je i novinarima u zapaljivom društvu slati jasne i objektivne poruke u javnost

Objavljeno

na

Ovotjedni gost talk showa “Dobar, loš, zao”na Našoj TV bio je rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić, a ujedno i trenutačni predsjedatelj Rektorskog zbora BiH. Korak po korak u svojoj karijeri ulagao je puno truda i vremena ka usavršavanju svojih primarnih kompetencija, a to su odnosi s javnošću i politička komunikacija. Mogao je birati mjesto svoga djelovanja, Zagreb ili neka druga svjetska metropola, ali se odlučio za zavičajnu Hercegovinu, za život i rad u Mostaru.

“Najveći izazov i uspjeh je dizajnirati vrijeme. Ja uistinu svaki dan čitam ili čitam i pišem, tako da ta sinergija donese rezultate koje na kraju donesu i knjige koje napišem”, govori o svojoj radnoj etici rektor Tomić koji također voli promatrati i govoriti o stalnim promjenama u komunikaciji, bilo političkoj, medijskoj ili nekoj drugoj.

Svoje nastupe u medijima je reducirao u posljednje vrijeme u odnosu na zagrebačke dane kada je bio pod ugovorom velikih tv kuća kao analitičar. “Posvetio sam se više znanstvenom radu i pisanju, a onda je došao menadžment fakulteta i sveučilišta koji sa sobom nosi određene odgovornosti. Kako ne bi trpjela institucija u kojoj radim, da ne bi bilo kolizije s mojim stavovima. Treba dati prostora mlađima. Što se više eksponiraš, manje traje”, znakovito dodaje Tomić.

O pojačanoj političkoj retorici govori kako je posljedica i izborne kampanje koja traje. Tvrdi kako nekada treba pustiti političare da komuniciraju na svoj način svome biračkom tijelu. “Političari koji se obraćaju više liberalnom ili urbanom političkom tijelu neće koristiti agresivnu ratnu retoriku koju koriste određene stranke. Neke bh političke stranke koje se nazivaju ljevicom nisu zaokružili svoje biračko tijelo i nisu se snašli unutra ove političke arene.”

Govoreći u medijskoj sceni Tomić kaže kako u BiH praktično možemo govoriti o tri odvojena medijska entiteta. Oni malo utjecaja imaju na publiku van svog područja djelovanja, a tu je i stalni utjecaj politike. Teško je i novinarima u zapaljivom društvu slati jasne i objektivne poruke u javnost.

Drugi dio emisije bio je posvećen bitnoj temi Sveučilišta gdje je dolaskom na rektorsko mjesto okupio mladi tim suradnika koje uvažava i potiče na konstruktivnu polemiku. “Naše Sveučilište ne mora sve iznova osmisliti, već može puno toga primijeniti iz dobrih praksi drugih obrazovnih ustanova.”

Odbacuje tvrdnje kako oko Sveučilišta postoje tzv. zidovi. Dapače, ističe odličnu suradnju s drugim rektorima u BiH s kojima se jača suradnja. “Ne zanimaju nas politikantski pogledi, mi imamo jasan cilj gdje želimo biti u budućnosti”, dodaje.

Iako se rektora Tomića često svrstava kao čovjeka HDZ-a BiH, ali on drži da je suradnja nužnost, a u tu suradnju moraju biti uključeni gospodarski, obrazovni i politički elementi društva.

“Zahvaljujući činjenici da smo obavili međunarodnu akreditaciju, mi smo u ovom trenutku priznati u Europi, kao i naše diplome.” BiH ima problem da nije ušla u europsku agenciju za kvalitetu visokog obrazovanja te je Hrvatska obavijestila svoja sveučilišta i shodno tome se mostarsko sveučilište izborilo za priznavanje svojih diploma. “Mi s tom činjenicom ne želimo raditi sebi PR i stalo nam je da i druge visokoobrazovne ustanove u BiH budu jednakopravne u tome, a to najviše ovisi od državne Agencije za unapređenje kvalitete i visokog obrazovanja”, zaključuje.

Rektor Zoran Tomić je govorio i o budućnosti Sveučilišta koja planira ići prema interdisciplinarnim studijima, studijima na engleskom jeziku kako bismo bili otvoreni za studente iz svih krajeva, također je dao svoje mišljenje o mitu, psihozi odlaska iz BiH na koju utjecaja ima plasiranje straha umjesto vrijednosti.

Emisiju u cijelosti pogledate u video prilogu:

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

dr. sc. Jure Vujić: Politici su oduzeli sadržaj radi pokoravanja naroda

Objavljeno

na

Objavio

PODCAST VELEBIT u okviru cjelokupne multimedijske platforme Projekta Velebit donosi prvu emisiju iz serijala – „ABCD Politike“ mr. sc. Jure Vujića, koju će emitirati svakoga mjeseca. Abeceda obično započinje s prvim slovom, večeras je to – pojam i značenje riječi “politika”, tako sudbonosne riječi za hrvatski narod kroz njegovu povijest.

S Markom Ljubićem, Jure Vujić je odgovarao na nekoliko izuzetno važnih pitanja, kojima su pokušali demistificirati politiku kao baba rogu s kojom se stoljećima plaši hrvatski narod:

♦ Što etimološki znači pojam politika od Aristotela do danas?
♦ Kako je i gdje je politika kao pojam i djelatnost izgubila svoju prvotnu funkciju djelovanja u interesu općeg dobra?
♦ Može li biti općeg dobra ili po suvrememnoj inačici javnoga dobra, bez istodobnoga nacionalnog dobra?
♦ Jesu li profesori Goldstein, Jović, te doktorica znanosti Vesna Pusić eksponenti znanja ili manipulacije?
♦ Kakva je razlika u poimanju politike, između snažnih europskih država i nacija u odnosu na hrvatsku državu i naciju?
♦ Jesu li migranstki pokreti globalni ili nacionalni problem?
♦ Zašto je pojam politike ostao bez realnog sadržaja i kamo vodi taj rascjep između realnosti i virtualnog sadržaja pojma politika?
♦ Kako u suvremenim tendencijama otuđenja politike, svrstati fenomen Plenkovićevog mainstreama i što to znači za hrvatski narod i hrvatsku državu?

Izuzimanjem prvotnog sadržaja iz pojma politika izuzima se slobodna volja državotvornih naroda i svakoga čovjeka pojedinačno.
Hrvatska suvremena i državotvorna politika nije nastala jučer, državna i politička misao ima svoju povijest, tradiciju i uportišta. Usprkos toga što nismo imali svoju državu, treba ju reafirmirati i na njoj graditi suvremenu hrvatsku političku ideju i državnost.

Nema mogućnosti formirati i osmisliti hrvatsku modernu političku misao, ni politiku, bez duboke veze s najširim smislom kršćanske kulture i tradicije

O tome i čitavom nizu drugih pitanja pronađite odgovore u zanimljivom i poučnom razgovoru s vrhunskim politologom Jurom Vujićem u PODCASTU VELEBIT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Škorić: Nećemo i ne smijemo postati ‘hot-spot’ za migrante, granicu treba očuvati po svaku cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik splitskog HDZ-a komentirao je migrantsku krizu i aktualna događanja u vrhu države:

S predsjednikom splitskog HDZ-a Petrom Škorićem smo porazgovarali o temi ilegalnih imigranata, koja u zadnje vrijeme plijeni interes hrvatske javnosti, piše Dalmacija danas.hr

Događa li se, po vašem mišljenju, u Hrvatskoj (Dalmaciji) migrantska kriza?

– U Hrvatskoj, s naglaskom na Dalmaciju, je sigurno u tijeku krizna situacija zbog velikog broja migranata s bliskog istoka s druge strane granice. To predstavlja realnu i veliku prijetnju za sigurnost naših ljudi, a predstavlja i kršenje zakona oprelasku hrvatske granice. Samo radi velikih napora policije i nadležnih službi ova kriza se drži pod kontrolom. Definitivno se radi o krizi i realnoj prijetnji po sigurnosti, to nije upitno, a nadam se da neće sve prerasti na razinu izravne opasnosti.

Je li djelomična histerija u javnosti opravdana?

– Ne smatram da se radi o histeriji već o strahu koji je opravdan i razuman. Cijela situacija ulijeva strah, nesigurnost i osjećaj nemoći za naše građane. Moramo se baviti uzrokom tog straha i rješavati ga, a ne taj strah banalizirati lijepeći razne etikete što rade brojne udruge civilnog društva i pojedini političari, kao da se to događa nekom drugom daleko od Hrvatske.

Migrante sve češće viđamo u samoj Dalmaciji. Trebamo li se brinuti?

– Kao što sam rekao, zabrinutost je opravdana, ali policija i naše nadležne službe drže situaciju pod kontrolom i sigurnost naših građana nije ugrožena. Činjenica je da će pojačanjem pritiska na granici takvih slučajeva biti sve više. Upravo zato se treba raditi na sveobuhvatnom i trajnom rješenju i ne smije se čekati da ovaj problem preraste na novu razinu. Jer tada će biti prekasno za bilo kakvu reakciju.

Što vidite kao rješenje ove situacije?

– Uzroci ove krize nisu jednostavni ni jednolični i jednako tako rješenje ove krize nije jednostavno i iziskuje kompromis cijele Europe, pa i šire. Što se tiče Hrvatske, trebamo ostati jasni, rezolutni i nepokolebljivi u stavu da ne smijemo i nećemo postati nikakav „hot-spot“ za migrante i da se naša granica treba očuvati pod svaku cijenu. Dužnost državne vlasti i snaga sigurnosti je u prvom redu očuvanje nacionalne sigurnosti i sigurnosti svih naših građana. Sva sredstva i sve snage koje Hrvatska ima trebaju biti na raspolaganju, a pri tome mislim i na Hrvatsku vojsku. Jednako tako Hrvatskoj nije u interesu da migrantski „hot spot“ bude niti nekoliko kilometara od naše granice već da se migrantska kriza rješava u korijenu.

U tijeku je otvoreni sukob Vlade i predsjednice RH, a povod je Marakeška deklaracija. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

– Smatram da među najodgovornijim osobama u državi ne smiju postojati neusklađeni stavovi oko tako važnih pitanja. To nije u interesu građana a na kraju krajeva ni u njihovom osobnom interesu, te se nadam da će takva praksa prestati. Što se tiče Marakeške deklaracije koja će se donijeti na međunarodnoj konferenciji koja predstoji, ona neće biti obvezujući dokument već dokument deklaratorne naravi, ali njezin značaj se ne smije ni podcijeniti. Naravno da Hrvatska mora sjediti za stolom sa svim ostalim zemljama u cilju rješavanja ove i svih budućih kriza sličnog karaktera, ali takvi sastanci za posljedicu nipošto ne smiju imati ublažavanje naših nacionalnih zakona, važećih pravnih definicija ni bilo kakvo olakšavanje ulazaka u našu zemlju od strane migranata. Naš nacionalni zakon i svi pravni propisi koji su u Hrvatskoj trenutno na snazi trebaju ostati jedini pravni izvor. Izmjena će naravno morati biti, ali one moraju ići isključivo u interesu još većeg i jačeg očuvanja naše granice i zaštite naših ljudi od ilegalnih ulazaka u zemlju. Trebamo razmotriti i razloge povlačenja određenog broja naših zapadnih saveznika iz te međunarodne konferencije i iz toga izvući pouke i zaključke. Trebamo se svaki dan prisjetiti činjenice kako Hrvatska i njezine snage sigurnosti čuvaju jugoistočnu granicu Europske unije i tu zadaću moramo obavljati odgovorno, savjesno, beziznimno i beskompromisno u interesu Hrvatske i cijele EU.

Može li dio migrantske populacije riješiti kronični nedostatak radnih mjesta u Hrvatskoj, a osobito u turizmu ljeti?

– To su navodi koje sve češće čujemo od raznih organizacija i pojedinaca koji se vole kititi epitetima „liberala“ i „progresivaca“. Takvi navodi su neozbiljni i deplasirani. Kronični nedostatak radnika se može rješavati strateški državnom politikom koja će ići snažnom demografskom oporavku, prema dodatnom poreznom rasterećenju, pojednostavljenju poreznih i drugih propisa, kao i drugim gospodarskim potezima kojima ćemo potaknuti naše mlade da ostanu u svojoj zemlji u kojoj će moći dostojno živjeti.

Dalmacija danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari