Pratite nas

Vijesti

Relikti velikosrpske politike u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Stanje sa Srbima u Hrvatskoj sasvim je drukčije od slike koju se u medijima i izjavama nekih Srba i Hrvata pokušava stvoriti. Stanje je, naime, dobro, najbolje u dugo, dugo vremena, mjerenoga možda i kojim stoljećem. Hrvati i Srbi u Hrvatskoj, kao građani, žive u miru i prijateljstvu, brinu svoje svakodnevne brige, raduju se koliko mogu i kroz nadu i trud stvaraju sebi i svojima budućnost kakvu bi željeli doživjeti još u ovim životima.

[dropcap]S[/dropcap]rbi se ne stide svojega podrijetla, vjere i kulture, a Hrvati im ni jedno od toga ne preziru i ne mrze. Deset tisuća hrvatskih Srba u Hrvatskoj vojsci u Domovinskome ratu svjedoče tome i ovdje i svuda i zauvijek. Lijepo je imati sugrađane Srbe u Hrvatskoj jer su to časni i hrabri, sposobni i topli ljudi, s kojima smo dijelili dobro i zlo i tako ćemo, nadam se i čini mi se, činiti i ubuduće.

U čemu je onda problem? Otkud toliki uspjeh referenduma o ćirilici, strašne riječi koje se u javnosti izgovaraju o odnosu (dijela?) Hrvata prema Srbima, ružne stvari koje se pišu po svemrežju, pa i poneko ozljeđivanje i smrt, formalno nerazjašnjeni, a svima jasni?

U odnosu na primjeren suživot Hrvata i Srba u Hrvatskoj i u odnosu na probleme koje vidimo, postoji samo jedan odgovor, jedan razlog i objašnjenje. Srpsko presizanje na Hrvatsku (teritorij, cijeli ili dijelove, kulturu, povijest, jezik, pravopis, zasluge, zaradu, simbole) uvijek se svodilo, a svodi se i danas, na onaj zajednički nazivnik, korijen i izvor svih hrvatsko-srpskih problema u Hrvatskoj. Radi se o velikosrpskom presizanju srbijanske imperijalističke politike prema hrvatskome teritoriju. [pullquote_left]Danas je stanje hrvatsko-srpskih odnosa u Hrvatskoj bolje nego ikada jer je ishod Domovinskoga rata na različite načine oslabio velikosrpsku politiku u Hrvatskoj i to je donijelo mir i međusobno poštovanje i jednoj i drugoj strani. No problem nije nestao potpuno i mali (vrlo mali!) broj hrvatskih Srba i dalje vodi velikosrpsku imperijalističku politiku u Hrvatskoj, kao i, naravno, veći dio Srba u Srbiji.[/pullquote_left]

U tom smislu, danas je stanje hrvatsko-srpskih odnosa u Hrvatskoj bolje nego ikada jer je ishod Domovinskoga rata na različite načine oslabio velikosrpsku politiku u Hrvatskoj i to je donijelo mir i međusobno poštovanje i jednoj i drugoj strani. No problem nije nestao potpuno i mali (vrlo mali!) broj hrvatskih Srba i dalje vodi velikosrpsku imperijalističku politiku u Hrvatskoj, kao i, naravno, veći dio Srba u Srbiji.

Ostatci velikosrpske imperijalističke prošlosti

To je i takvo je danas stanje hrvatsko-srpskih odnosa u Hrvatskoj. Uzet ću slobodu da ponovim: u usporedbi sa stanjem u povijesti i u odnosu na tu povijest, stanje je bolje nego ikada, a problemi dolaze od (vrlo žilavih) ostataka velikosrpske imperijalističke politike. Ti problemi ne će nestati dok Republika Srbija potpuno ne odustane od te politike jer samo će se tada ugasiti žar i zadnjega njezina pijuna u Hrvatskoj.

A do tamo je još dalek put, no važno je da znamo da put kojim sada kročimo jest ispravan i vodi u potpuni mir, pomirenje i zajednički život. Samo nas istina na objema stranama i micanje figa u džepu na objema stranama može dovesti do toga cilja. Zato ovo i pišem.

Dokazi za velikosrpsku imperijalističku politiku prema Hrvatskoj vrlo su brojni, ali ne ću pisati o poznatim, a starim pitanjima (npr. aktivnosti u manastiru Krka ili oko pitanja Srpske pravoslavne crkve u Splitu), niti o starim agresijama u novom ruhu (npr. pitanje hrvatskoga pravopisa); ona zaslužuju stručniji, opširniju i dublju analizu. Navest ću tri primjera, jer su jako ilustrativni i vrlo svježi.

1. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve g. Irinej pročitao je ovih dana jedan nespretno sročen i sasvim neutemeljen govor protiv današnje Hrvatske i Hrvata i hrvatski su se mediji usredotočili na njegove objede o sustavnome progonu srpstva u Hrvatskoj. No svoju stvarnu političku poziciju g. patrijarh otkrio je u jednoj rečenici koju neki hrvatski mediji jesu prenijeli, a nitko ju nije komentirao.

Ta je rečenica odgovor na sve sumnje prema ovoj mojoj analizi! G. patrijarh Republiku je Hrvatsku podijelio na Dalmaciju, Slavoniju, HRVATSKU, Baniju i Kordun (nisam siguran da sam nabrojio sve što i on)! To znači da njemu Hrvatska nije Republika Hrvatska, da u Hrvatskoj NISU Dalmacija, Slavonija, itd. – nego tek onaj dio zapadno od granice Virovitica – Karlovac – Karlobag, ‘dio koji se vidi sa Sljemena’.

O toj podjeli te ideji i politici koje (povijesno) stoje iza nje ne treba dalje govoriti. Kome nije jasno, ne zna ništa o hrvatskoj povijesti, a tko se pravi da ne razumije, izdajica je ili kukavica.

2. Srbi su u Hrvatskoj, navodno, izabrali da njihovo manjinsko pismo bude ćirilica, a jezik srbijanska ekavica. To je na moje izričito pitanje izjavio mladi hrvatski povjesničar Dragan Jakovina na TV Jadranu, a isto sam čuo i od nekih hrvatskih Srba i lijevih intelektualaca. ‘Srbi imaju pravo izabrati’ – rečeno je i – prividno objašnjeno. Jer Srbi u Hrvatskoj nikad u toj istoj Hrvatskoj nisu govorili ekavski niti su (osim dijela crkvenih dokumenata) pisali ćirilicom! Čak i danas, u demokraciji koja vodi dužnu brigu o pravima srpske manjine u Hrvatskoj, oni su ‘izabrali’ da njihov list (‘Novosti’), koji o Hrvatskoj piše svakakve gadosti (npr. ‘Oba su pala!’) – izlazi na latinici![pullquote_right]G. patrijarh Republiku je Hrvatsku podijelio na Dalmaciju, Slavoniju, HRVATSKU, Baniju i Kordun (nisam siguran da sam nabrojio sve što i on)! To znači da njemu Hrvatska nije Republika Hrvatska, da u Hrvatskoj NISU Dalmacija, Slavonija, itd. – nego tek onaj dio zapadno od granice Virovitica – Karlovac – Karlobag, ‘dio koji se vidi sa Sljemena’.[/pullquote_right]

Kakav je to onda ‘izbor’ ćirilice”? Na čemu se osniva, čemu cilja? Koju poruku taj izbor šalje i Srbima i Hrvatima u Hrvatskoj? Žao mi je, ali moram reći: bojim se da šalje poruku neodustajanja od srpske imperijalističke politike prema Hrvatskoj.

3. Jako mi se sviđa profesor Milorad Pupovac. Pametan je, obrazovan, lijep i smiren i zabavlja me njegova muka s politikom koju pokušava provesti. Služi se pomno odabranim riječima, dugačkim praznim rečenicama, polovičnim komplimentima i tipičnom ljevičarskom prijetvornošću koja pod ljudska prava prodaje svjetsku revoluciju, a pod kulturnu suradnju temeljne velikosrpske ideje.

I onda mu, uza sav trud, jer mu je cijela konstrukcija na staklenim nogama neiskrenosti, u svakome govoru pobjegne poneka logička pogrješka i politički gaf. Tko pažljivo čita što on piše i sluša što govori, lijepo može dešifrirati stanje, taktiku i ciljeve današnje politike velikosrpskoga presizanja na Hrvatsku. Primjerice, u gotovo savršenome razgovoru danom za ‘Večernji list’ od 4. siječnja 2014., u moru intelektualno ljubaznih, a politički besmislenih fraza on ubacuje teške i zapravo grube napade na Katoličku crkvu; ipak, o tomu ne ću duljiti jer su u tom predmetu žešći i jasniji i ministri hrvatske Vlade.

No ima jedna divna rečenica u tom razgovoru: ‘Još proganjamo komuniste i udbaše, a sve je to daleka prošlost’. Bez ulaska u istinu da je to zapravo briga za mnoge njegove, upitat ću ga (javno) samo ovo: ako su komunisti i udbaši daleka prošlost, kako to da onda ustaše nisu još dalja prošlost? Kako to da on nad Šaranovom jamom svake godine obilježava stradanje svojih sunarodnjaka, premda je jama prazna, bez ijednoga kostura žrtava?

Četnički ustanak u Srbu

Kako to da obilježava ‘ustanak naroda Hrvatske protiv okupatora i domaćih izdajnika (ustaša)’ u Srbu ‘ zar to nije još dalja prošlost? I – zar nije – u Srbu od strane njegovih sunarodnjaka pobijeno nekoliko stotina nenaoružanih Hrvata, sa ženama i djecom i svećenikom (koji je živ spaljen)? Kada nešto postaje prošlost koju više ne treba istraživati, o kojoj ne treba govoriti (‘o kojoj je opasno govoriti’, kaže prof. Pupovac)?

Imamo li mi svi ista prava na istinu, sjećanje, žal, poštovanje, grobove i spomenike? Plače li za svojim sinom jednako svaka majka, ili postoje one koje ne moraju znati gdje im je sin ubijen i obilježiti mu grob? Povijesna je istina znanstvena istina, a do nje se ne dolazi nasiljem, lažima i krivotvorenjem.

Samo se s potpunom iskrenošću i primjerenim pokajanjem može doći do smirenja i pomirenja. Kvaliteta života Srba u Hrvatskoj više ne ovisi o hrvatskome narodu i hrvatskoj vlasti, nego o njima samima. Oni trebaju sebi birati vođe kojima je glavni grad Zagreb, a ne Beograd, i kojima je do njihove stvarne dobrobiti, a ne do održavanja politike koja je toliko zla nanijela i Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Čvrsto vjerujem da građani Hrvatske i kroče tim putem i da ostatci ostataka velikosrpske imperijalističke politike, koja je u razvijenome svijetu umrla prije gotovo dva stoljeća, u Hrvatskoj mogu služiti samo za grubu zabavu ‘ ruganje i ismijavanje. No prije toga – svakako – i za prepoznavanje, prokazivanje i osudu.

dr. Matko Marušić
Hrvatski tjednik

facebook komentari

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari