Pratite nas

Remi na Marakani: Srbija – Hrvatska 1:1

Objavljeno

na

Postavili su srpski navijači ogromnu zastavu na kojoj je ćirilicom pisao Vukovar. Zapalili su hrvatsku zastavu… Ušutkao ih je golom Mandžukić, no prava je šteta što Hrvatska nije uspjela izdražati do kraja. Srbija je bila na koljenima, no jedna neopreznost u obrani bila je dovoljna da sav trud padne u vodu.

Priče o neispunjenom stadionu su se obistinile. Ugođaj nije bio poput onoga 1999-te. Ali da je bilo ugodno – nije. Počelo je provokacijama. O smislu ogromnog transparenta na kojem je ćirilicom pisao Vukovar, znaju samo oni provokatori koji su ga dali sašiti. I policija koja ga je dala postaviti. Ambijent u Beogradu nije bio onako ‘nabijen’ kako se očekivalo, kao da se nije igrao ovako bitan susret. Loš položaj Srbije u kvalifikacijskoj skupini odrazio se na razmišljanja navijača. Mentalitet isti kao i naš, nema što.

Sastav Štimčevih trupa bio je više-manje očekivan. Lijevi je bok ‘zakrpan’ Lovrenom, a u napadu su startala čak trojica, Mandžukić, Eduardo i Olić. Ultraofanzivno od samog početka. Konačno smo imali i defanzivnog veznog, nije se izmišljala topla voda. Vukojević je bio taj pit bull na sredini terena.

Hrvatska je himna dočekana salvom zvižduka, dok su srpsku ‘Bože pravde’ svi srpski igrači otpjevali poput ptičica.

Odmetnuti je sin Matić započeo susret u startnoj postavi domaćina. I odmah je krenulo živo. Odlično izvedenim kornerom u šestoj minuti sam je na prvoj stativi ostao Mitrović i samo je srećom lopta završila na stativi a ne iza Pletikosinih leđa. Vratnica kao prva opomena hrvatskoj reprezentaciji! Desetak minuta kasnije Tošiću se otvorio prostor na desnoj strani nakon što je zaspao Lovren i udarac u dalji kut Pletikosa je jedva obranio.  Potom je opasan bio Ivanović udarcem iz daljine kao i prodorom po desnoj strani kojeg je otklonila obrana.

Hrvatska je spora u otvaranju prema naprijed, igrači se slabo otkrivaju i nema pravovremenih dodavanja. Koriste to Srbi za dominaciju i ogroman posjed lopte. Čvršći su na lopti, opasniji i jednostavno bolji.

Pokušao je još Nastasić glavom no nebeski skok nije uspio smjestiti u Pletikosin okvir, dok je Tošić u idućoj akciji pokušao iz slobodnog udarca iznenaditi Pletikosu. U 29. minuti prva i jedina smislena akcija u prvom poluvremenu. Prošao je po desnoj strani Srna i ubacio za Olića koji je bio ometan u skoku. Bilo je to sve u nezanimljivom prvom poluvremenu, kojeg je Hrvatska odigrala ispod svake razine.

Kako se utakmica bližila kraju poluvremena zaredalo je s grubostima, pa su tako požutjeli Mitrović, Rakitić i Fejsa nakon grubih prekršaja.

Hrvati kao da su prospavali prvo poluvrijeme.

Ipak, u nastavku su puno življi. Pokušavaju Srna i Olić centaršutevima uposliti Mandžukića no sve ostaje u sferi pokušaja. I potom niotkuda, pri još jednom opasnom srpskom napadu Srna krade loptu i sjajnom okomitom loptom između Subotića i Nastasića pronalazi Mandžu, koji sjajno vara Stojkovića i hladnokrvno posprema loptu u mrežu. 0:1 za Hrvatsku. Prvi udarac i odmah gol Hrvatske! Igrala se 62. minuta. Sjajan odgovor na paljenje hrvatske zastave!

Hrvatska je bolja, dugo poluvrijeme prolazi u znaku Rakitića i Modrića koji dominiraju terenom.

Srbi pokušavaju nešto uraditi no samo treba ostati pametan. Srbima se iznenadno pruža prilika nakon nepotrebno napravljenog prekršaja kod korner zastavice. I tek ušli u igru Sulejmani nabacuje za Mitrovića, koji koristi neopreznost Ćorluke i Srbi ekspresno izjednačavaju. 1:1. Pa zar je moguće? Konstantno su opasni iz prekida cijelu utakmicu, a Hrvati nikako da ih ozbiljno shvate. Tako nepotrebno…

Prvi korner za Hrvatsku izboren je tek u 72. minuti. Dvije minute potom ponovno se otvara velika prilika za Hrvatsku nakon što je isključen najbolji igrač na terenu, Matić. No već šest minuta kasnije Hrvatska se brojčano izjednačava sa Srbijom nakon što Šimunić kao posljednji čovjek mora ‘kršiti’ Sulejmanija u punom sprintu. Bio bi to siguran pogodak…

Pokušavali su do kraja utakmice Mitrović, Sulejmani i Perišić, no rezultat se nije mijenjao. Nudila se ogromna prilika, Srbija je bila na koljenima, no jedna neopreznost u obrani bila je dovoljna da sav trud padne u vodu. U Beogradu je izbjegnut poraz, no dva boda manjka teško će se više nadoknaditi…

U ostalim susretima naše skupine Makedonija je pobijedila Wales 2:1, dok je Belgija pobijedila u Škotskoj 2:0. Hrvatska dvije utakmice prije kraja ostaje pet bodova iza Belgije i izgubljenim bodovima iz Beograda slijedi joj uvijek opasan ”repasaž’.

Srbija – Hrvatska 1:1

Strijelci: Mitović (66′) / Mandžukić (52′)

Crveni kartoni: Matić (74′) / Šimunić (80′)

SRBIJA:
Stojković – Ivanović, Subotić, Nastasić, Kolarov – Matić, Fejsa, Tošić (Sulejmani 55′), Marković (Petrović 79′) – Đuričić (Tadić 55′), Mitrović

HRVATSKA:
Pletikosa – Srna, Ćorluka, Šimunić, Lovren – Rakitić (Jelavić 76′), Vukojević, Modrić – Eduardo (Kovačić 62′), Mandžukić, Olić (Perišić 55′)

Raspored i rezultati:

Srbija – Hrvatska        1:1

Makedonija – Wales 2:1

Škotska – Belgija       0:2

Skupina 1

1. Belgija    22
2. Hrvatska 17
3. Srbija     8
4. Makedonija 7
5. Wales 6
6. Škotska 5

VB/dnevno

facebook komentari

Kolumne

Višnja Starešina: Raketiranje Banskih dvora i Acini dječaci

Objavljeno

na

Objavio

Još uvijek sam pod dojmom. Dojam ne jenjava otkad sam vidjela tri hrabra muža hrvatska (Ante Gudelj, Jurica Ilić, Jadranko Karlušić) kako ispred respektabilnih institucija hrvatske države (MUP-a, DORH-a i vojne policije) objavljuju da su stigli do faze kaznene prijave za raketiranje Banskih dvora. Raketiranje se dogodilo 7. listopada 1991. godine. Tko se ne bi divio?

Više od četvrt stoljeća nakon što su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, u kojima su tada bili Franjo Tuđman, Stipe Mesić i Ante Marković, združene hrvatske institucije su stigle do faze – kaznene prijave.

Nakon što sam pogledala što su otkrili u svojoj združenoj kaznenoj istrazi, postala sam ne samo skeptična prema nastavku, već se istinski pitam dokle može ići ignoriranje činjenica i podcjenjivanje zdravog razuma.

Naime, u toj kompleksnoj istrazi, u kojoj su istražitelji detektirali čak i tipove aviona koje za južnoafričku civilnu zrakoplovnu kompaniju danas vozi pilot Davor Lukić, koji je navodno bio jedan od dvojice pilota JNA koji su 7. listopada 1991. bacili bombe na Banske dvore, nedostaju temelji: istinski motivi i cilj napada, naredbodavci i suradnici na terenu.

Ad hoc? Kako da ne…

Raketiranje Banskih dvora svodi se na ad hoc akciju trojice oficira ratnog zrakoplovstva JNA iz zrakoplovne baze u Bihaću: generala Ljubomira Bajića i njegovih oficira Slobodana Jeremića i Đure Miličevića, na odavno raskrinkanog oficira KOS-a Čedu Kneževića, koji je kao Superman postao odgovoran za sve KOS-ove subverzivne operacije u Hrvatskoj.

I na dvojicu pilota JNA, koji su navodno bacili bombe na Banske dvore: Hrvata Davora Lukića i Srbina Ratka Dopuđu. Pritom jedini realno dostupan hrvatskom pravosuđu može biti postati pilot Davor Lukić. A čak i ako je uistinu on bacio bombe na Banske dvore, izvjesno je da ne zna više od onoga što mu je bio zadani cilj: bombardirati.

U toj istrazi nema zapovjednog vrha JNA, već navodno odmetnuti zapovjednik zrakoplovstva JNA u Bihaću koji se navodno na svoju ruku odlučio za napad. Istražitelji znaju kakve avione danas u Južnoj Africi vozi Davor Lukić, ali ne znaju tko je bio hrvatski suradnik kojih ih je navodio iz Banskih dvora.

Manipulacija koja se nazire iza ove istrage tako je slična manipulaciji koju je KOS-ova mreža izvela pred haaškim i beogradskim sudom na likvidaciji ranjenika i ratnih zarobljenika odvedenih iz vukovarske bolnice, prikrivajući tragove planiranog zločina u organizaciji KOS-a i svodeći kaznenu odgovornost na puki hir i odmazdu lokalnih srpskih vlasti i paravojski.

Raketiranje Banskih dvora, dan prije isteka moratorija na osamostaljenje Hrvatske, u trenutku kada se ondje nalaze Franjo Tuđman, Stipe Mesić i Ante Marković, nije bilo ni hir ni incident. Bila je to operacija najviše razine, koju je JA izvela u ratu protiv Hrvatske.

Nije to bio samo pokušaj eliminacije hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana da bi se obezglavila Hrvatska. Bio je to i pokušaj eliminacije nesrpskog civilnog vrha raspadajuće SFRJ. Ma što mi danas mislili, znali ili predmnijevali o djelovanju Stipe Mesića i Ante Markovića, oni su tog dana u Banskim dvorima bili najviši civilni dužnosnici raspadajuće SFRJ.

Mesić je bio predsjednik Predsjedništva i vrhovni zapovjednik te JNA koja ga je bombardirala. Marković je bio predsjednik savezne vlade i šef Veljku Kadijeviću, koji je jedini mogao zapovjediti to bombardiranje. Bio je to najeklatantniji primjer vojnog puča, nakon kojeg je vlast u raspadajućoj SFRJ trebao preuzeti generalštab JNA. Takav se napad nije mogao izvesti bez najizravnije zapovjedne uključenosti Veljka Kadijevića i bez njegova pomoćnika za “bezbednost”, šefa KOS-a Aleksandra Vasiljevića, koji ju je pripremio. U hrvatskoj istrazi nedostaju i Vasiljević i njegov čovjek u hrvatskom vrhu.

Da nije bila riječ o spontanom hiru generala Bajića, pokazuje i to što nakon neuspjelog vojnog udara JNA kreće u odlučujući i otvoreni rat protiv Hrvatske. Jedan od ključnih dokaza o njezinim namjerama je Naređenje br. 35-14533 Aleksandra Vasiljevića o osnivanju zatočeničkih logora za ratne zarobljenike izdano 10. listopada. Iz njega se vidi i ratni plan vrha JNA i odgovornost Vasiljevića i KOS-a za sve što se događalo s hrvatskim ratnim zarobljenicima u logorima JNA u Srbiji, BiH i na okupiranim hrvatskim područjima.

Acini ljudi i dalje rade

I umjesto da na raketiranju Banskih dvora hrvatska istražna tijela grade snažan slučaj protiv vrha JNA, protiv još živog Ace Vasiljevića i još življe njegove mreže (kada su to već dosad propustili učiniti), umjesto da povežu pokušaj vojnog puča s već pripremljenom optužnicom protiv Vasiljevića za zločine u logorima, koja već šest godina leži u ladicama osječkog županijskog državnog odvjetništva, umjesto da mu dodaju evidentnu zapovjednu odgovornost za likvidaciju ranjenika i ratnih zarobljenika iz vukovarske bolnice, i da time nakon haaškog debakla uspostave neku ravnotežu prijetnje, hrvatski istražiteljski muževi kreću u lov na pilota Davora Lukića. U Južnu Afriku. Čine to u trenutku kad Acini momci pred sudovima BiH dovršavaju istrage protiv cijelog zapovjednog vrha HV-a i HVO-a, za završne operacije u BiH 1995. godine.

Pitam se, jesu li zbilja tako nesposobni? Tako činovnički ustrašeni? Ili ipak tako Acini?

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

Antun Babić: Predlažem Višnju Starešinu za novinara zadnjeg desetljeća

 

Višnja Starešina: U Hrvatskoj su dvije države – jedna hrvatska i druga jugoslavenska čije je temelje udario KOS!

 

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Počeo 15. Sabor HNS-a; Ivan Vrdoljak jedini kandidat za predsjednika

Objavljeno

na

Objavio

Bivši predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata (HNS) Ivan Vrdoljak jedini je kandidat za predsjednika na 15. Saboru te stranke koji je počeo u nedjelju u Zagrebu.

Na početku zasjedanja Sabora, kojemu nazoči više od tisuću delegata iz cijele Hrvatske, HNS-ovi ministri, čelništvo stranke te predstavnici liberalnih stranaka iz Nizozemske, Češke, Makedonije, BiH i Mađarske, himnu je na saksofonu odsvirao kandidat za potpredsjednika stranke Ivan Gulam.

Vrdoljaka je za predsjednika stranke u studenom predložio Središnji odbor. Središnji odbor je tada prihvatio i prijedlog Predsjedništva da se u najuži tim predlože: za potpredsjednicu Marija Puh, za drugog potpredsjednika Ivan Gulam, a za zamjenika predsjednika sadašnji vršitelj dužnosti predsjednika stranke, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Vrdoljak je novinarima prije početka zasjedanja, upitan hoće li mu javnost vjerovati s obzirom da ga mnogi smatraju nevjerodostojnim političarem, rekao da hoće. “Naravno da će vjerovati, jer rezultat u prvih šest mjeseci ne može biti bolji nego što je,” rekao je i upitao tko je u škole uveo informatiku i nove kurikulume.

Naglasio je da djeca danas škole upisuju sa šansom da će dobiti ista a možda i bolja znanja i kompetencije nego u Engleskoj i Irskoj. “Za to se valja baviti politikom”, poručio je Vrdoljak. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari