Pratite nas

Remi na Marakani: Srbija – Hrvatska 1:1

Objavljeno

na

Postavili su srpski navijači ogromnu zastavu na kojoj je ćirilicom pisao Vukovar. Zapalili su hrvatsku zastavu… Ušutkao ih je golom Mandžukić, no prava je šteta što Hrvatska nije uspjela izdražati do kraja. Srbija je bila na koljenima, no jedna neopreznost u obrani bila je dovoljna da sav trud padne u vodu.

Priče o neispunjenom stadionu su se obistinile. Ugođaj nije bio poput onoga 1999-te. Ali da je bilo ugodno – nije. Počelo je provokacijama. O smislu ogromnog transparenta na kojem je ćirilicom pisao Vukovar, znaju samo oni provokatori koji su ga dali sašiti. I policija koja ga je dala postaviti. Ambijent u Beogradu nije bio onako ‘nabijen’ kako se očekivalo, kao da se nije igrao ovako bitan susret. Loš položaj Srbije u kvalifikacijskoj skupini odrazio se na razmišljanja navijača. Mentalitet isti kao i naš, nema što.

Sastav Štimčevih trupa bio je više-manje očekivan. Lijevi je bok ‘zakrpan’ Lovrenom, a u napadu su startala čak trojica, Mandžukić, Eduardo i Olić. Ultraofanzivno od samog početka. Konačno smo imali i defanzivnog veznog, nije se izmišljala topla voda. Vukojević je bio taj pit bull na sredini terena.

Hrvatska je himna dočekana salvom zvižduka, dok su srpsku ‘Bože pravde’ svi srpski igrači otpjevali poput ptičica.

Odmetnuti je sin Matić započeo susret u startnoj postavi domaćina. I odmah je krenulo živo. Odlično izvedenim kornerom u šestoj minuti sam je na prvoj stativi ostao Mitrović i samo je srećom lopta završila na stativi a ne iza Pletikosinih leđa. Vratnica kao prva opomena hrvatskoj reprezentaciji! Desetak minuta kasnije Tošiću se otvorio prostor na desnoj strani nakon što je zaspao Lovren i udarac u dalji kut Pletikosa je jedva obranio.  Potom je opasan bio Ivanović udarcem iz daljine kao i prodorom po desnoj strani kojeg je otklonila obrana.

Hrvatska je spora u otvaranju prema naprijed, igrači se slabo otkrivaju i nema pravovremenih dodavanja. Koriste to Srbi za dominaciju i ogroman posjed lopte. Čvršći su na lopti, opasniji i jednostavno bolji.

Pokušao je još Nastasić glavom no nebeski skok nije uspio smjestiti u Pletikosin okvir, dok je Tošić u idućoj akciji pokušao iz slobodnog udarca iznenaditi Pletikosu. U 29. minuti prva i jedina smislena akcija u prvom poluvremenu. Prošao je po desnoj strani Srna i ubacio za Olića koji je bio ometan u skoku. Bilo je to sve u nezanimljivom prvom poluvremenu, kojeg je Hrvatska odigrala ispod svake razine.

Kako se utakmica bližila kraju poluvremena zaredalo je s grubostima, pa su tako požutjeli Mitrović, Rakitić i Fejsa nakon grubih prekršaja.

Hrvati kao da su prospavali prvo poluvrijeme.

Ipak, u nastavku su puno življi. Pokušavaju Srna i Olić centaršutevima uposliti Mandžukića no sve ostaje u sferi pokušaja. I potom niotkuda, pri još jednom opasnom srpskom napadu Srna krade loptu i sjajnom okomitom loptom između Subotića i Nastasića pronalazi Mandžu, koji sjajno vara Stojkovića i hladnokrvno posprema loptu u mrežu. 0:1 za Hrvatsku. Prvi udarac i odmah gol Hrvatske! Igrala se 62. minuta. Sjajan odgovor na paljenje hrvatske zastave!

Hrvatska je bolja, dugo poluvrijeme prolazi u znaku Rakitića i Modrića koji dominiraju terenom.

Srbi pokušavaju nešto uraditi no samo treba ostati pametan. Srbima se iznenadno pruža prilika nakon nepotrebno napravljenog prekršaja kod korner zastavice. I tek ušli u igru Sulejmani nabacuje za Mitrovića, koji koristi neopreznost Ćorluke i Srbi ekspresno izjednačavaju. 1:1. Pa zar je moguće? Konstantno su opasni iz prekida cijelu utakmicu, a Hrvati nikako da ih ozbiljno shvate. Tako nepotrebno…

Prvi korner za Hrvatsku izboren je tek u 72. minuti. Dvije minute potom ponovno se otvara velika prilika za Hrvatsku nakon što je isključen najbolji igrač na terenu, Matić. No već šest minuta kasnije Hrvatska se brojčano izjednačava sa Srbijom nakon što Šimunić kao posljednji čovjek mora ‘kršiti’ Sulejmanija u punom sprintu. Bio bi to siguran pogodak…

Pokušavali su do kraja utakmice Mitrović, Sulejmani i Perišić, no rezultat se nije mijenjao. Nudila se ogromna prilika, Srbija je bila na koljenima, no jedna neopreznost u obrani bila je dovoljna da sav trud padne u vodu. U Beogradu je izbjegnut poraz, no dva boda manjka teško će se više nadoknaditi…

U ostalim susretima naše skupine Makedonija je pobijedila Wales 2:1, dok je Belgija pobijedila u Škotskoj 2:0. Hrvatska dvije utakmice prije kraja ostaje pet bodova iza Belgije i izgubljenim bodovima iz Beograda slijedi joj uvijek opasan ”repasaž’.

Srbija – Hrvatska 1:1

Strijelci: Mitović (66′) / Mandžukić (52′)

Crveni kartoni: Matić (74′) / Šimunić (80′)

SRBIJA:
Stojković – Ivanović, Subotić, Nastasić, Kolarov – Matić, Fejsa, Tošić (Sulejmani 55′), Marković (Petrović 79′) – Đuričić (Tadić 55′), Mitrović

HRVATSKA:
Pletikosa – Srna, Ćorluka, Šimunić, Lovren – Rakitić (Jelavić 76′), Vukojević, Modrić – Eduardo (Kovačić 62′), Mandžukić, Olić (Perišić 55′)

Raspored i rezultati:

Srbija – Hrvatska        1:1

Makedonija – Wales 2:1

Škotska – Belgija       0:2

Skupina 1

1. Belgija    22
2. Hrvatska 17
3. Srbija     8
4. Makedonija 7
5. Wales 6
6. Škotska 5

VB/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

JAKOV SEDLAR: Srbijanski teror nad Hrvatskom još uvijek traje!

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari