Pratite nas

BiH

Republika Hrvatska za projekte Hrvata u BiH izdvojila 23.500.000 kuna

Objavljeno

na

Republika Hrvatska s iznosom od 23,500.000 kuna ove godine potpomaže kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene i ostale programe i projekte od interesa za hrvatski narod u BiH.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada RH usvojila je prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiHi iz sredstava državnog proračuna RH za 2017.

Naime, RH, u skladu sa svojom ustavnom obvezom, kontinuirano skrbi o Hrvatima u BiH, štiteći njihova prava kao konstitutivnoga i ravnopravnog naroda u BiH, čime se ujedno potvrđuje snažna potpora i odgovorna politika RH prema BiH, kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi.

 

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je da Republika Hrvatska u skladu sa svojom ustavnom obvezom kontinuirano skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiti njihova prava kao konstitutivnog ravnopravnog naroda Bosne i Hercegovine, ali ujedno i time potvrđuje snažnu potporu prema Bosni i Hercegovinu kao susjednoj i prijateljskoj suverenoj državi, prenosi Kamenjar.com

Izvijestio je da su u 2017. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurana su financijska sredstva u iznosu od 23,5 milijuna kuna za potporu projektima i programima od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Državni tajnik naglasio je da su sredstva za ovu namjenu u odnosu na prošlu godinu povećana za skoro 18 posto, što pokazuje značaj koji Vlada Republike Hrvatske pridaje jačanju položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Nakon provedenog Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu pristigle su 363 prijave. Kriteriji kojima se Povjerenstvo vodilo prilikom donošenja Zaključka su financiranje većih, strateških i razvojnih projekata koji proizvode dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, financiranje programa i projekata koji imaju potencijal za direktno ili indirektno otvaranje radnih mjesta, financiranje programa i projekata u partnerstvu s lokalnom zajednicom u Bosni i Hercegovini, financiranje programa i projekata koji ostvaruju viši interes i značaj za širu društvenu zajednicu i ravnomjerna zemljopisna raspoređenost financiranih projekata.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da će u narednim danima, zajedno s državnim tajnikom Zvonkom Milasom, boraviti u Bosni i Hercegovini. Tom prigodom obići će gradove Žepče, Tuzlu, Orašje, Livno, Široki Brijeg i Mostar. „Predstavit ćemo dio ovih projekata i dogovoriti suradnju i način kako da i dalje pomažemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji su tamo konstitutivni ravnopravni narod“, kazao je.

Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu pogledajte u privitku.

Priopćenje za javnost sa zatvorenog dijela 54. sjednice, Vlada Republike Hrvatske

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nova optužnica zbog terorizma i veza s tzv. Islamskom državom

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je podignulo optužnicu protiv državljanina te zemlje Amira Hasića kojega tereti za terorizam odnosno pokušaj pridruživanja terorističkoj organizaciji Islamska država (IS), potvrđeno je iz sjedišta tužiteljstva u Sarajevu.

Kako se navodi u priopćenju, Hasić (63) je optužen da je osigurao sredstva i stvorio plan za pridruživanje terorističkoj organizaciji.

Istragom je utvrđeno kako je on u studenome 2017. preko mrežne aplikacije stupio u kontakt s pripadnikom IS-a koji se nalazi u Siriji. U prepisci je izrazio želju pridružiti se teroristima i sudjelovati u oružanim sukobima u Siriji kao pripadnik tzv. Islamske države.

Njegove planove otkrile su sigurnosne agencije u BiH, a Hasić je nakon toga uhićen i od tada se nalazi u pritvoru.

U BiH su, zbog terorizma uglavnom povezanog s islamskim radikalizmom, do sada su optužene 42 osobe, od kojih su 23 osuđene na zatvorske kazne, pretežito do godinu dana zatvra i to na temelju sporazuma o priznanju krivnje.

Prema procjenama sigurnosnih agencija u BiH, barem 137 državljana te zemlje i sada je u inozemstvu i uključeno je u strukture terorističkih organizacija.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Migrantska kriza: Europa vraća u BiH 30 tisuća azilanata

Objavljeno

na

Objavio

Oko 30 tisuća “azilanata” bit će iz EU deportirano u BiH. Njihovi azili nisu prihvaćeni jer se zapadni Balkan smatra sigurnim područjem.

Većina njih je u BiH sve rasprodala prije odlaska u europske države i nema se gdje vratiti. Bit će to u jeku azilantske krize novi udar na ovu državu, osobito jer se u Bosni i Hercegovini događa velika seoba naroda, piše Jozo Pavković / Večernji list

Sve više njezinih građana je napušta, a umjesto njih dolaze stranci iz dalekih zemalja. Zbog toga nitko ne zna koliko trenutačno BiH ima stanovnika. Svakodnevno se evidentiraju odlasci, uglavnom mladih i obrazovanih. Protjeruju ih neimaština, nezaposlenost, male plaće, ali i beznađe. Uz ekonomske nevolje, kontaminirani politički ambijent također ih motivira na bijeg iz nesigurne države.

Upravo takav prostor idealan je za useljavanje stranaca. Na sumnjiv način mnogi kupuju zemlju u BiH. Arapski investitori, zaobilazeći zakon, već odavno su napravili svoja naselja. U nekim mjestima, poput Ilidže, izrazito su promijenili nacionalnu strukturu. Tragični ratovi u Siriji i Iraku pokrenuli su izbjeglički val. Zanimljivo je kako je njegova balkanska ruta naglo promijenjena.

Putovi, zbog čvrstih granica prema EU, sve više vode preko BiH. Neki će tu ostati, a neki će preko Bihaća, Čapljine ili Grahova u Hrvatsku. Nekako odjednom BiH im je postala zanimljiva, kao i mudžahedinima koji su u BiH stigli tijekom rata. I tu ostali. Podaci iz Granične policije pokazuju kako je tijekom protekle godine, u odnosu na 2016., sedam puta povećan broj ulazaka ilegalnih imigranata u BiH iz država visokog migracijskog rizika. Nitko previše i ne propituje jesu li oni putnici prolaznici ili namjernici.

Uklapaju li se oni možda u projekcije nekih stratega koji žele promijeniti nacionalnu i vjersku strukturu države? Smišljeno ili ne, ovakve promjene mogu imati nesagledive posljedice na krhko bh. društvo. Najveći broj nesretnika, koje kao žrtve trgovine ljudima i ilegalnih migracija pronalaze bh. policajci po cestama, šumama i selima u blizini granice, pojma nema gdje je došao.

Tko i kako živi u BiH, koji su njihovi problemi, uzroci i posljedice međusobnih sukoba? Ne znaju da i građani BiH, doduše legalnije i dostojanstvenije nego oni, traže put do Zapada i boljeg života. Jedan od otkrivenih migranata izjavio je kako se u BiH “dobro živi”. Najavio je kako će tu tražiti azil. Čuju li u Bruxellesu izjavu migranta, mogli bi doći na ideju da od BiH naprave trajni europski kamp za afričke i azijske izbjeglice i tako riješe svoj problem.

Tada hrvatsko pitanje, konstitutivnost naroda, Izborni zakon i europski put BiH više ne bi bili tema. Naseljavanje jednih te iseljavanje drugih mogli bi usmjeriti fokus na druge probleme, osobito na to kako se promijenjena nacionalna i vjerska slika reflektira na državu i regiju. Europa za sada ravnodušno promatra seobu naroda. Kao da je BiH dvorište Bliskog istoka, a ne europskog zapadnog Balkana.

Viktor Orban: Migranti su muslimanska invazivna sila

 

Orban: Imigracija će biti kraj Europe, neće ni shvatiti da je okupirana

 

facebook komentari

Nastavi čitati