Pratite nas

Iz Svijeta

Republikanska većina u Senatu nadjačala demokrate na početku suđenja Trumpu

Objavljeno

na

Republikanska većina u američkom Senatu odbacila je prva tri predložena amandmana demokrata na početku suđenja predsjedniku Donaldu Trumpu u postupku opoziva, čime je naznačeno kako bi ovaj proces mogao izgledati i kakav će biti konačan ishod

Vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell iznio je rezoluciju o vođenju postupka na koju su njihovi politički suparnici imali mnogo zamjerki. Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer nazvao ju je “nacionalnom sramotom”, a njegov kolega i tužitelj u postupku Adam Schiff izjavio je da se radi o rezoluciji “za pristrano suđenje”.

Prema McConnellovom planu suđenje će biti kratko i moglo bi biti završeno već za deset dana, a svjedocima je onemogućeno svjedočenje u početnoj fazi suđenja. Navedena rezolucija predviđa da obje strane tijekom tri dana imaju po 24 sata za iznošenje uvodnih argumenata. Nakon toga će uslijediti pitanja i rasprava, a tek nakon toga će se razmatrati pozivanje svjedoka.

Nadmoć u Senatu

Vođa demokrata Chuck Schumer predložio je tri pojedinačna amandmana u kojima je tražio da dokumenti i zapisi iz Bijele kuće, Državnog tajništva te Ureda za upravljanje i proračun koji se odnose na predsjednikove postupke u odnosima s ukrajinskim čelnicima budu dostupni tijekom procesa. No, sva tri prijedloga republikanci su odbacili nadglasavajući demokrate sa 53-47, koliko iznosi i njihova nadmoć u Senatu.

Demokrati su u Zatupničkom domu, u kojem imaju većinu, u prosincu izglasali opoziv Donalda Trumpa, ali to isto mora učiniti i Senat, gdje je za pravomoćnost odluke potrebna dvotrećinska većina. Demokrati su zatražili od Senata opoziv predsjednika Trumpa zbog toga što je vršio pritisak na Ukrajinu da istražuje njegovog političkog suparnika i bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, te potom ometao istragu u Kongresu o skandalu.

Trump je sve te optužbe odbacio kao neosnovane, proglasio ih “lovom na vještice” kojim se pokušava potkopati njegova kandidatura za drugi mandat na predsjedničkim izborima u studenom ove godine.

U ranoj fazi debate vođa Trumpovog odvjetničkog tima Pat Cipollone nazvao je cijeli postupak neosnovanim ustvrdio kako nema nikakvih pravnih elemenata za pokretanje opoziva, dok demokrati tvrde kako postoji niz dokaza koji ukazuju na Trumpovu krivnju.

‘Namješteni proces’

No, demokrati žele da se u procesu čuju i svjedočenja sadašnjih i bivših suradnika aktualnog predsjednika SAD-a, uključujući i Trumpova bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, kako bi se dobila prava slika o razmjerima Trumpova korištenja pozicije moći za privatne interese.

McConnell je na optužbe demokrata o “namještenom procesu” odgovorio neprestanim ponavljanjem kako su pravila koja je postavio preslikana sa suđenja Billu Clintonu 1999. godine, posljednjem američkom predsjedniku koji je bio suočen s mogućim opozivom. (Hina)

Donald Trump: Amerika cvjeta, Amerika pobjeđuje kao nikad prije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj? Je li suradnja sada tako krhka da bi moglo doći i do izravnog sukoba dvaju donedavnih glavnih igrača u Siriji?

Razlog je Idlib, odnosno jedini teritorij koji u Siriji ne kontroliraju snage predsjednika Bašara al Asada, koji je sada uz pomoć Irana, navalio na područje koje drže antibašarovske snage i to uz pomoć Turske. Ankara taj dio Sirije smatra zonom svog utjecaja zbog vlastite sigurnosti, a s Rusijom su u Sočiju 2017. godine i dogovorili demilitarizaciju Idliba koju osigurava Turska.

Sad je, pak Bašar al Asad, ojačan ruskom podrškom (on je opstao na vlasti zahvaljujući Rusima) odlučio i taj dio Sirije “priključiti ” sebi – prvo zato što je tamo značajna antibašarovska Nacionalna vojska Sirije (nekada poznata kao Slobodna sirijska armija), a tamo prolaze i dvije najznačajnije ceste M 4 i M 5, glavne transportne žile kucavice Sirije, piše jutarnji list

U napadima na Idlib, gdje ima najmanje 3 do 4 milijuna izbjeglica, ima puno poginulih civila, ali i turskih vojnika, što je razbjesnilo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je tražio od ruskog kolege Vladimira Putina, da smjesta obuzda Bašara al Asada i Irance, ali i da sa svojom avijacijom i logistikom ne sudjeluje u napadima na Idlib (Moskva, Teheran i Damask inače tvrde da su tamo ostaci vojnih struktura iz Islamske države i njenih saveznika).

Naime, Ankari je posve jasno da Bašar al Asada u potpunosti ovisi o Rusima i teško da bi jednu takvu vojnu operaciju poduzeo na svoju ruku, bez odobrenja ili konzultacija s Kremljem. Turska se čak, nakon dugogodišnjih napetih odnosa sa SAD-om, sada odjednom obratila Washingtonu, tražeći od njih raketni sustav Patriot koji bi razmjestili u dometu Idliba.

No, sada je problem da je Turska, ignorirajući, upozorenja Bijele kuće, kupila od Rusa njihov proturaketni sustav S 400. No, neki čak u šali kažu da bi se u Idlibu mogla dogoditi bizarna i apsurdna situacija da S 400 bude uporabljen protiv Asada pa čak i Rusa!?

Osim toga, Turci navodno žele da se i Amerikanci uključe u patroliranje i nadgledanje neba iznad Idliba, što bi moglo dovesti do toga da se Rusi i Amerikanci gledaju preko nišana.

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Tako da je sada situacija vrlo napeta te bi, nakon određenog primirja, ponovno moglo doći do razbuktavanja sukoba, ali ovaj put uz direktno sudjelovanje dvaju saveznika na suprotstavljenim stranama.

Teško je, za sada, povjerovati u takav rasplet, (i Moskva i Ankara bježe od izravnog sukoba), ali Turska neće dozvoliti da izgubi kontrolu nad tim dijelom Sirije, što je za njih od strateške važnosti, no ne želi se konfrontirati s Rusijom, pogotovo jer je još uvijek u napetim odnosima sa SAD-om i EU.

Moskva također ne bi htjela izgubiti važnog saveznika, pogotovo jer preko Turske dodatno destabilizira NATO, što je jedna od najvažnijih strateških ciljeva Rusije. No, ipak treba napomenuti da su čak tri runde rusko-turskih razgovora propale, ali se čeka nastavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Samit EU-a završen bez dogovora o proračunu

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Izvanredni sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a završen je u petak navečer bez dogovora o novom višegodišnjem proračunu.

Ni najnoviji prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika.

Najveći dio izvanrednog sastanka na vrhu sazvanog kako bi čelnici postigli kompromis oko proračuna za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. protekao je u bilateralnim sastancima, dok je plenarni sastanak odgađan cijeli dan.

Nakon što je napokon pripremljen novi prijedlog s malim preinakama ranijeg prijedloga predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, čelnici EU-a su se ponovno okupili, ali su se brzo razišli bez dogovora, prenosi  Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari