Connect with us

Politika

Ressler: Ne smijemo popustiti pritisku na politiku prema ilegalnim migrantima

Objavljeno

on

Hrvatska ne smije popustiti političkim pritiscima čiji je cilj promjena politike sprječavanja nezakonitih migracija, kazao je u petak hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler, dodavši da su se zastupnici SDP-a znali “navući” na “kampanje blaćenja” Hrvatske.

“Od samog početka mandata (Europskog parlamenta) izloženi smo političkim pritiscima i zbog naše zaštite vanjskih granica i zbog naših ambicija da postanemo članica schengenskog područja”, kazao je Ressler na online konferenciji za medije “Azil, migracije i funkcioniranje schengenskog područja” u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Više nevladinih organizacija i dio europarlamentaraca tvrdi da hrvatske vlasti često nezakonito vraćaju migrante u BiH, uz upotrebu sile (“pushback”).

“Kako se približavamo bilo kakvom većem postignuću (na putu prema Schengenu) pritisak sve više jača u Europskom parlamentu”, kazao je Ressler, dodavši kako je potrebno “jasno naglasiti da postoje nedvosmislena pravila” te dužnost zaštite vanjske granice EU-a prema hrvatskim i europskim građanima.

Dodao je da se pritom “moraju poštivati sva ljudska prava, svi visoki hrvatski, europski, međunarodni standardi”.

“Ne smijemo popustiti političkim pritiscima onih koji bi željeli mijenjati našu politiku sprječavanja nezakonitih migracija, zaštite vanjskih granica, a pogotovo da ne smijemo dopustiti da se uključujemo i navučemo na nekakve priče na koje su se nažalost naše kolege iz SDP-a u europskom parlamentu znali navući”, poručio je Ressler.

Četiri talijanska europarlamentarca iz kluba Socijalista i demokrata (S&D) s novinarima su pokušali krajem siječnja ove godine doći do granice Hrvatske i BiH u čemu ih je spriječila hrvatska policija. Premijer Plenković je tada to označio kao pokušaj narušavanja ugleda Hrvatske i izazivanja incidenta, dok su predsjednik oporbenog SDP-a Peđa Grbin i potpredsjednica Biljana Borzan, ujedno i zastupnica u Europskom parlamentu, osudili sprječavanje dolaska talijanske delegacije na granicu.

Ressler je optužio SDP-ove europarlamentarce da su “izostankom reakcije dok traje kampanja difamacije, kampanja blaćenja hrvatske, koja dolazi iz redova kluba socijaldemokrata bili po strani u Europskom parlamentu” ili su se “priključili” inicijativi talijanskih zastupnika koji su htjeli “izazvati ozbiljan međunarodni incident na hrvatskoj granici”.

Zastupnik HDZ-a istaknuo je i da, u odnosu na 2015., postoji “snažna, jača svijest europskih čelnika i europskih institucija da u Europi nema mjesta za nezakonite prelaske”.

Terezija Gras, državna tajnica u ministarstvu unutarnjih poslova, kazala je da će Hrvatska zbog optužbi o kršenju prava migranata, dopustiti “neformalni posjet” hrvatskoj granici kako bi se Komisija i države članice “uvjerile što je Hrvatska u protekle 3.5-4 godine napravila kada je riječ o unaprijeđenju tehničke opreme na granici s BiH, ali i jačanju policijskih kapaciteta”.

Također je kazala da su medijski napisi i izvješća o “pushbackovima”, “priče koje traju jako dugo i koje prate naše pripreme za ulazak u schengenski prostor”.

Izvješća o tome se pojave “kada se pojavi i najmanja naznaka da smo napravili iskorak prema članstvu u Schengenu”, kazala je.

Iris Goldner Lang s kadre za pravo Pravnog fakulteta Sveučllišta u Zagrebu opisala je dvije odluke Europskog suda za ljudskog prava koje se dotiču pitanja vraćanja migranata.

Taj je sud presudio da su španjolske vlasti zakonito vratile migrante iz Malija koji su nasilno pokušali ući na teritorij Španjolske, dok je presudio da su poljske vlasti nezakonito odbile razmotriti zahtjev za azil ruskih državljana na bjelorusko-poljskoj granici.

Goldner Lang ističe kako iz toga proizlazi da se ako migranti nezakonito pokušaju prijeći granicu, a pritom postoji mogućnost legalnog podnošenja zahtjeva za azil, može odgovoriti kao što je postupila Španjolska.

Slična je situacija zabilježena u veljači na tursko-grčkoj granici “kada je silom velik broj migranata pokušao ući u Grčku, pa je iz razloga javne sigurnosti na to odgovoreno”, kazala je Goldner Lang.

Poljska je, s druge strane, trebala razmotriti zahtjev za azil ili provjeriti hoće li u susjednoj zemlji biti omogućeno podnošenje zahtjeva za azil. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari