Pratite nas

Vijesti

Rezultati Josipovićeva predsjedničkoga mandata

Objavljeno

na

Nitko razborit ne spori Britaniji da štiti ili pak ostvaruje svoje nacionalne interese, nu jednako tako, kao država, i mi štitimo vlastite probitke pa bi onda u političku izopačenost morao spadati postupak šef jedne suverene države, kad na njezinu štetu ostvaruje interese druge države, premda ona bila i velesila kao što je Velika Britanija

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović već dulje vrijeme vodi predizbornu kampanju kojom se priprema za osvajanje još jednoga predsjedničkog mandata. Dosadašnji mršavi rezultati teško bi mogli opravdati i ovaj mandat pa sve više čudi činjenica da u javnosti ne postoje ozbiljne analize Josipovićeve politike.

[dropcap]P[/dropcap]remda predsjednik države nema široke ovlasti u provedbi izvršne politike ipak je on bitni čimbenik vođenju vanjske i sigurnosne politike. Ako se pogleda na međunarodne odnošaje odmah će u oči upasti činjenica kako je Josipović napravio zaokret u vanjskoj politici povezavši Hrvatsku primarno s Velikom Britanijom, što je London iskoristio kao prigodu za realiziranje svojih političkih probitaka u jugoistočnoj Europi. To je pak u prvom redu značilo oživotvorenje političke zajednice zapadnoga Balkana, što se posebno manifestiralo u približavanju Hrvatske Srbiji te razvijem t. zv. prijateljskih odnosa s ranijim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, koji je svom zagrebačkom kolegi, na mjestu stravična pokolja vukovarskih Hrvata, što su ga počinili Srbi, darovao uvezan časopis Ljubomira Micića, u kojem se ovaj zalagao za uništenje hrvatskoga naroda.

Kao izravan posljedak srpsko-hrvatskih predsjedničkih druženja, u Hrvatskoj je preko srpske manjine osmišljena nova inačica velikosrpske politike, razrađena u novom srpskom Memorandumu. Zato su po Hrvatskoj ponovno krenule karavane s moštima izmišljenih srpskih žrtava, u kojima su ponizno sudjelovali mnogi hrvatski političari, uključivši i predsjednika države Ivu Josipovića. On je pak svojim posjetima ličkom mjestu Srb, gdje se svake godine 27. srpnja obilježava obljetnica četničke pobune, u kojoj je masovno stradalo hrvatsko stanovništvo sjeverne Dalmacije i jugoistočne Like, na svojevrstan način pridonosio rehabilitaciji četništva, koja upravo traje u Srbiji.   Tijekom nedavnoga Josipovićeva posjeta četničkom vojvodi i sadašnjem srbijanskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću potpisana je suradnja o zajedničkim pothvatima Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i srbijanskoga Fakulteta političkih nauka u Beogradu za potrebe bilateralnih i regionalnih projekata. U Zagrebu je potkraj listopada prošle godine potpisana i Deklaraciju o regionalnoj strategiji  istraživanja i razvoja za inovacije zapadnoga Balkana, a u Splitu je pak osnovan Centar za provedbu te balkanske strategije. Ako u pozadini ovih „samovoljnih“ operacija ministra Željka Jovanovića nije stajao Ivo Josipović, onda je kao predsjednik države i čuvar ustavnoga poretka treba reagirati na možebitno kršenje hrvatskoga Ustava, koji zabranjuje pokretanje postupaka koji bi mogli dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva.

Gospodin Josipović je tijekom svoga posjeta državi Izrael oklevetao vlastiti narod i državu tvrdnjom kako je u Hrvatskoj još uvijek živa i snažna t.  zv. ustaška zmija, čime se u klevetanju vlastitoga naroda počeo nadmetati s nekadašnjem haaškim krivokletnikom Stjepanom Mesićem. Uza sve to, kroz cijeli niz pothvata koordiniranih s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić nastojao je povući hrvatsku tužbu za genocid protiv Srbije, čime nije samo umanjivao razmjere velikosrpskih zločina i hrvatskoga stradanja u agresiji, nego bitno i na međunarodnoj političkoj pozornici relativizirao tužbu kao dio međusobnih političkih prepucavanja Hrvatske i Srbije. Time je neizravno slao i poruke Međunarodnom sudu pravde o bespredmetnosti hrvatske tužbe, što je kod hrvatskih žrtava srpske agresije, zbog tako bešćutna odnosa, izazivalo odvratnost prema čovjeku koji u svijetu predstavlja Republiku Hrvatsku.

Za razliku od relativiziranja srpske agresije na Hrvatsku i genocida što su ga počinile srpske postrojbe, Josipović je tvrdnjom kako je BiH bila žrtvom „konglomerata loših politika“, aktualizirao nekadašnju klevetu Vesne Pusić o hrvatskoj agresiji na BiH, što bi također moglo utjecati ne samo na pravomoćnu presudu skupini Hrvata u Haaškom zatvoru, nego i dugoročno odrediti nejednakopravan položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Možda je još gnusniji čin pristajanje uz britansku balkansku strategiju, čiji je cilj, a to potvrđuju i neki britanski stručnjaci, bio zaustaviti pojedinačni ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kako bi s njom zajedno mogla u paketu ući i Srbija. Naravno, nitko razborit ne spori Britaniji da štiti ili pak ostvaruje svoje nacionalne interese, nu jednako tako, kao država, i mi štitimo vlastite probitke pa bi onda u političku izopačenost morao spadati postupak šefa jedne suverene države, kad na njezinu štetu ostvaruje interese druge države, premda ona bila i velesila kao što je Velika Britanija. Tim više kad se zna da su britanske i ruske službe za svoje političke potrebe preuzele najkvalitetniji kadar bivše tajne jugoslavenske političke policije, odnosno Udbe, pa se danas mnogi s razlogom pitaju – nisu li svojedobna i ubojstva novinara Ive Pukanića i Nike Franjića te mlade Ivane Hodak, kao i pokušaj Vojislava Blaževića da u Zagrebu podmetane mine pod tračnice vlaka, bile sračunate političke operacije  za izazivanje pravne i životne nesigurnosti u Hrvatskoj, što je mogao biti debeli razlog za odgađanje hrvatskoga ulaska u EU. Naime, redarstvene istrage su doduše pokazale kako su u navedenim zločinima sudjelovali pripadnici podzemlja ili bivših jugoslavenskih služba i organizacija, nu premda su izravni počinitelji kažnjeni, istraga nikad nije došla do naručitelja spomenutih zločina. Zato bi, kad već teku pripreme za nove predsjedničke izbore, ozbiljne stranke već trebale istaknuti svoje predsjedničke kandidate, a izborno tijelo, poradi vlastite sigurnosti, vrlo temeljito razmisliti o svom novom predsjedniku države.

Mate Kovačević

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari