Pratite nas

Politika

Rezultati popisa: Hrvati pretrpjeli najveći demografski gubitak

Objavljeno

na

Rezultati popisa stanovništva provedenog u Bosni i Hercegovinu u listiopadu 2013. godine pokazali su kako u toj zemlji sada živi 553 tisuće Hrvata što je 14,6 posto od ukupnog broja, prenosi “Dnevni avaz”.

Agencija za statistiku BiH (BHAS) koja je provela popis i obrađuje prikupljene podatke nije službeno objavila informacije o etničkoj strukturi stanovništva osim općeg podatka da je popisano oko 3,8 milijuna stanovnika.

Pozivajući se na neimenovane no navodno dobro informirane izvore “Avaz” tvrdi kako su rezultati pokazali da najveću entičku skupinu u BiH čine Bošnjaci kojih je danas 1.836.603 ili 48,4 posto dok je Srba 1.239.019 ili 32,7 posto.

Popisano je i 163 tisuće onih koji su se izjasnili kao pripadnici drugih etničkih skupina.

Iz ovih brojki proizlazi da u BiH zapravo živi 3.791.622 stanovnika.

Promatrano po entitetima – u Federaciji BiH živi 1,6 milijuna Bošnjaka ili 69 posto, 495 tisuća ili 20,9 posto Hrvata te 95 tisuća ili četiri posto Srba a šest posto čine pripadnici manjinskih etničkih skupina.

U Republici Srpskoj udio Srba u ukupnom broju stanovnika je 1,1 milijun ili čak 83,2 posto, Bošnjaka 175 tisuća ili 13,2 dok je Hrvata svega 33 tisuće ili 2,5 posto a ostalih 1,1 posto.

U distriktu Brčko koji je zasebna administrativna jedinica Srbi također čine većinu stanovnika sa udjelom od 43 posto, Bošnjaka i Hrvata je po 26,9 posto a ostalih 3,2 posto.

Pokažu li se ovi rezultati kao konačni to će značiti da je Hrvata u BiH danas za 207.852 manje nego 1991. godine i da je hrvatski narod u demografskom smislu uvjerljivo najveći gubitnik.

Bošnjaka je u odnosu na 1991. godnu manje za 66.353 ukoliko se kao baza uzme broj onih koji su se tada izjašnjavali Muslimanima dok je Srba manje za 127.085.


facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari