Pratite nas

Reagiranja

Rijedak glas razuma na HRT-u. O izbornom zakonodavstvu i pravima manjina (VIDEO)

Objavljeno

na

U Njemačkoj su izbori 24. rujna 2017. S obzirom na to da se u Hrvatskoj ponovno aktualizirala tema izbornog zakona i sustava, Karolina Vidovic Kristo navodi prednosti njemačkog izbornog sustava:

– može se glasovati i dopisno
– građani imaju dva glasa
– prvi je preferencijalni glas;

– drugi glas je glas za stranku
– izborni prag je za stranke 5%, ali ako manja stranka osvoji 3 ili više izravnih (preferencijalnih) mandata ona automatski postaje parlamentarna
– koalicije se mogu sklapati tek nakon izbora
– svaka stranka izlazi samostalno na izbore i mora svoju snagu dokazati na izborima
– nakon izbora slijede pregovori i potpisuje se koalicijski ugovor koji uređuje odnose stranaka, definira njihov program – a ugovor je javan
– u parlamentu se tajnim glasovanjem i natpolovičnom većinom bira kancelar

MANJINE
Većina zemalja EU politička prava svih građana, tako i pripadnika manjina, definira Ustavnim zakonom zajamčenim pravom na jednakost. Tako i Njemačka.
Njemačka nema institut zajamčenih mandata iz kvote narodnih manjina.
U cijeloj EU države EU samo su 4 države, tranzicijske, koje imaju institut zajamčenog mandata za narodne manjine su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija.
Ovakvo rješenje predviđeno je samo kao privremeno, na sto upozorava i Venecijanska komisija.

Usporedba s Hrvatskom:
Mađarska:
liste za manjine; ako ne prođu zadani izborni prag mogu u parlamentarnoj raspravi sudjelovati s jednim zastupnikom, ali taj zastupnik nema pravo glasa

Rumunjska:
ako ne prođu prag imaju pravo na jednog zastupnika, ako im je lista osvojila barem 5% prosječnog broja glasova za izbor jednog zastupnika

Slovenija:
pripadnici mađarske i talijanske manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčen mandat.
Hrvatska narodna manjina, koja broji gotovo 40 tisuća državljana Slovenije, dakle 4 puta vise od mađarske i talijanske, nema ni status manjine, a kamoli mandat!

Hrvatska:
pripadnici narodnih manjina u Hrvatskoj imaju 8 zajamčenih mandata sa svim pravima.

Sve ostale zemlje članice EU nemaju zajamčene mandate za nacionalne manjine.

Totalno ludilo srpske narodne manjine

U kontekstu javne rasprave o izmjeni hrvatskoga izbornoga zakona proteklih dana mnogi pokušavaju imputirati Hrvatskoj da donosi zakon protiv određenog dijela populacije, naglasila je Vidovic Kristo.
Pravda iz Republike Srbije piše: „Potpuno ludilo: Hrvatski istjeruju Srbe iz Sabora?!“, a citiraju i člana SDSS-a koji je rekao kako je izmjena izbornog zakona – antisrpska inicijativa.
Imajući u vidu sve izneseno vezano uz praksu zajamčenih prava u Europskoj uniji, može se reći da su ove i ovakve izjave potpuno ludilo.

Također valja napomenuti kako Republika Srbija također nema institut zajamčenih mandata za manjine, i to na nijednoj razini vlasti, i u novim nacrtima zakona to ni ne predviđa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

I što ćemo sad – ako ne budemo mogli u Srbiju!?

Objavljeno

na

Objavio

Naježio sam se. Od kad sam čuo da će nekima od nas Hrvata biti zabranjen odlazak u Srbiju.

A kako i ne bih, kad sam svjestan koliki bi to gubitak bio. S koje god strane okreneš, otuda nam je uvijek dolazilo nešto „pozitivno“ – počevši od „Srbobrana“ i Khuenovih Srba, preko terora pod žezlom Karađorđevića, do tiranije u okviru „samoupravnog socijalizma“ i posljednjeg krvavog pira kojega nam je komunističko-četnička bratija u savezu upriličila 90-ih godina prošlog stoljeća.

Mi Hrvati ostali bi „uskraćeni“ i u pogledu kulture. Ne bi imali s kime voditi žučne rasprave o tomu „čija je dubrovačka književnost“, gdje se rodio i tko je bio Ivo Andrić, iz kojega dijela Srbije potječu preci Nikole Tesle itd., itd. A dosadno bi nam bilo bez tih rasprava, što jest jest.
I kud bi na ljetovanje?

Morali bi se odreći navike odlazaka u Vrnjačku, Matarušku i ostale banje, ne bismo više mogli u Leskovac na pljeskavicu, u Čačak na „šljivu“, do Skadarlije na cugu, u Guču na Dragačevske trubače, a koliko bi nam tek nedostajale „zvezde Granda“ i njihov turbofolk (Dara Bubamara, Mica Trofrtaljka, Maca Diskrecija, Atina Ferari…i još vagon takvih)!? Pa proročice i proroci! Što bi i kako bi bez njih – bez „vidovitog Milana“, Kleopatre, Nere itd., itd. (i njih je na vagone)!?

Vodi li tko od naših političara računa o ovome? Kako ćemo održati mentalno zdravlje nacije ako budemo lišeni takvih „civilizacijskih“ dosega?

Da nije Srbije i njihove „konstruktivne“ i „dobrosusjedske politike“ prema nama, mi ne bismo znali da su nas oni „oslobodili“ – i to barem 2-3 puta u zadnjih 100 godina (i ne samo nas, nego i sve druge južne Slavene!), da smo „nastali“ od njih (kao svi drugi narodi na svijetu – samo malo kasnije). Da nije Srbije i njezine „mirotvorne“ orijentacije, ne bismo se (možda) morali naoružavati ovim tempom, da nije Srbije (takve kakva jeste), teško da bismo imali Milorada Pupovca i Novosti – što bi tek bila katastrofa, da nije…

Da nije Srbije, mi bi morali sami voditi svoju brigu, a ovako imamo susjede koji budno paze na svaki naš pokret i „odgajaju“ nas. Da nije Srbije imali bismo mnogo manje mafije i kriminala u Hrvatskoj – što bi se negativno odrazilo na strukturu i broj zaposlenih u policiji, tajnim službama i sudstvu…Da nije Srbije, mi bismo već zaboravili rani srednji vijek, Kosovski boj, Balkanske ratove i Solunsku epopeju, četnike, Dražu, o Drugom svjetskom ratu da i ne govorimo, a možda bi čak bili uskraćeni i za pojavu takvih „državnika“ i „veličina“ kao što su Milošević, Karadžić, Martić, Dačić, Vulin, Šešelj i Nikolić.

Pa sad nek svatko od nas Hrvata zrelo razmisli, a naročito ministri Medved i Krstičević (koji su čini se prvi na tapetu kao kandidati za zabranu ulaska u Srbiju) i dobro odvagne, kakvu ćemo štetu pretrpjeti!

Nema nama bez naših susjeda!

Ponekad mi dođe žao što nisam neka uvažena persona, pa da se kao Hrvat javno i dobrovoljno odreknem te „blagodati“ odlaska u Srbiju i to za vjeke vjekova, u svoje osobno ali i u ime svojih potomaka!

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Reagiranje ministra Krstičevića na odluku Vlade Republike Srbije (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević povodom odluke Vlade Republike Srbije, izjavio je danas 26. travnja 2018. na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”:

“Ja i ministar Vulin, mi smo dva različita svijeta. Ja sam fokusiran na razvoj i na jačanje Hrvatske vojske, na jačanje sustava domovinske sigurnosti kao interes Republike Hrvatske. U svom poslu vodim se uvijek vrijednostima, odgovornošću i ono što je najbitnije, nikad ne činim nekome drugome nešto što ne bih želio da netko drugi čini meni.

Takav sam bio i u Domovinskom ratu i nakon prisilnog umirovljenja i rada u privatnom sektoru i danas kao ministar obrane Republike Hrvatske.

Naša odluka, odluka države, je bila opravdana. To je bio naš odgovor na provokacije od strane gospodina Vulina i to bi napravila svaka suvremena, moderna država, koja vodi računa o svom suverenitetu, dostojanstvu i o nacionalnim interesima.

Ja nisam nikada nikoga vrijeđao. Nisam rekao nešto što nije istina, nisam odlazio u Srbiju niti nešto loše govorio, međutim, ova odluka je neopravdana, ovo je odluka Vlade Republike Srbije i ja se s tom odlukom mogu nositi.

Ova odluka više govori o njima.

Možda je razlog ove odluke moje sudjelovanje u Domovinskom ratu, možda što sam bio zapovjednik 4. gardijske brigade, može biti puno razloga.

Ja sam uvijek za suradnju, znate da i danas Hrvatska vojska puno surađuje sa svima, s našim partnerom SAD-om, Velikom Britanijom, Izraelom.

Potrebna nam je suradnja, surađujemo s našim susjednim državama i uvijek Hrvatska želi suradnju, dijalog, fokusiranost na budućnost i to je ta Hrvatska, članica NATO-a, članica Europske unije, koja je usmjerena na budućnost, to je ozbiljna, moderna država koju imamo“.

(MORH)

Diplomatski rat: Srbija ministra Krstičevića proglasila personom non grata

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati