Pratite nas

Hrvatska

Rijeka: Zapovjednik vojske tzv. SAO Krajine prijavljen za ratni zločin nad 13 Poljančana

Objavljeno

na

Riječki policajci dovršili su u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom istragu nad 76-godišnjem državljaninom Srbije kojeg se osumnjičili da je 1991. kao zapovjednik paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine počinio ratni zločin, ne spriječivši ubojstva 13 civila u mjestu Poljanak, kod Korenice.

Osumnjičenog se tereti da od kolovoza do studenog ratne 1991. godine kao komandant štaba Teritorijalne obrane na području Korenice nije spriječio psihičko i fizičko zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva koje su činili pripadnici Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine, izvijestio je u srijedu MUP.

Tijekom istrage utvrđeno je da je više nepoznatih pripadnika paravojnih jedinica, bez ikakva povoda i razloga u mjestu Poljanak, vatrenim oružjem i drugim sredstvima usmrtilo 13 civila.

Pokazalo se također da su pripadnici paravojnih postrojbi 8. listopada 1991. ustrijelili tada 56-godišnjeg Tomu Vukovića ispred njegove kuće, dok su 24. listopada na stablo objesili 46-godišnjeg Milana Lončara i njegovog 83-godišnjeg oca Ivicu Lončara.

Osumnjičenog terete i da 7. studenog 1991. nije spriječio ubojstvo Ivana Vukovića (57), Nikolu Vukovića (53), Luciju Vuković (68), Dane Vukovića (80), Vjekoslava Vukovića (52), Dane Vukovića (74), Milke Vuković (65), Josipa Matovine (51) i Nikole Matovine (79).

Uz to, osumnjičenog tereti da istog dana kao zapovjednik nije spriječio ubojstvo Nikole Vukovića (65) koji je ubijen ubacivanjem ručne bombe u kuću u kojoj se nalazio nepokretan.

Osumnjičeni 76-godišnjak, osim što kao komandant štaba Teritorijalne obrane nije spriječio ubojstva, nije poduzeo ništa da se otkriju i kazne počinitelji tih zločina. Tako je, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, iako je to bio dužan, propustio spriječiti da se civilno stanovništvo psihički i fizički zlostavlja te potom i ubija.

Prema neslužbenim podacima osumnjičeni je nedostupan hrvatskim pravosudnim vlastima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Beroš: U Hrvatskoj se koristi jedan od najboljih testova na Covid-19

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je u subotu na službenom Facebooku da se u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova na Covid-19, s visokom pouzdanosti, a država će za građane koji se žele testirati zbog svojih potreba, pokušati osigurati prihvatljivije cijene testiranja.

“Testiranje na Covid-19 za sve hrvatske građane, kod kojih prema procjenama liječnika postoje indikacije, u potpunosti je besplatno”, istaknuo je ministar zdravstva.

Dodao je da se “u Hrvatskoj koristi jedan od najboljih testova s vrlo visokim postotkom pouzdanosti. On jest nešto skuplji, ali važna nam je točnost rezultata. Za sve građane koji se zbog svojih potreba žele testirati, pokušat ćemo osigurati što prihvatljivije cijene testiranja”, napisao je Beroš na službenom Facebook profilu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari