Pratite nas

Hrvatska

Rijeka: Zapovjednik vojske tzv. SAO Krajine prijavljen za ratni zločin nad 13 Poljančana

Objavljeno

na

Riječki policajci dovršili su u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom istragu nad 76-godišnjem državljaninom Srbije kojeg se osumnjičili da je 1991. kao zapovjednik paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine počinio ratni zločin, ne spriječivši ubojstva 13 civila u mjestu Poljanak, kod Korenice.

Osumnjičenog se tereti da od kolovoza do studenog ratne 1991. godine kao komandant štaba Teritorijalne obrane na području Korenice nije spriječio psihičko i fizičko zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva koje su činili pripadnici Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine, izvijestio je u srijedu MUP.

Tijekom istrage utvrđeno je da je više nepoznatih pripadnika paravojnih jedinica, bez ikakva povoda i razloga u mjestu Poljanak, vatrenim oružjem i drugim sredstvima usmrtilo 13 civila.

Pokazalo se također da su pripadnici paravojnih postrojbi 8. listopada 1991. ustrijelili tada 56-godišnjeg Tomu Vukovića ispred njegove kuće, dok su 24. listopada na stablo objesili 46-godišnjeg Milana Lončara i njegovog 83-godišnjeg oca Ivicu Lončara.

Osumnjičenog terete i da 7. studenog 1991. nije spriječio ubojstvo Ivana Vukovića (57), Nikolu Vukovića (53), Luciju Vuković (68), Dane Vukovića (80), Vjekoslava Vukovića (52), Dane Vukovića (74), Milke Vuković (65), Josipa Matovine (51) i Nikole Matovine (79).

Uz to, osumnjičenog tereti da istog dana kao zapovjednik nije spriječio ubojstvo Nikole Vukovića (65) koji je ubijen ubacivanjem ručne bombe u kuću u kojoj se nalazio nepokretan.

Osumnjičeni 76-godišnjak, osim što kao komandant štaba Teritorijalne obrane nije spriječio ubojstva, nije poduzeo ništa da se otkriju i kazne počinitelji tih zločina. Tako je, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, iako je to bio dužan, propustio spriječiti da se civilno stanovništvo psihički i fizički zlostavlja te potom i ubija.

Prema neslužbenim podacima osumnjičeni je nedostupan hrvatskim pravosudnim vlastima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Angela Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granica EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu schengenskog prostora, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel, braneći Hrvatsku od optužbi za kršenje prava migranata.

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon bilateralnog sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europske pučke stranke (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je. “Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je nadalje.

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je. “Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka zemlje koja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli u mimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine. (Hina)

 

Nema zaborava i nema inverzije povijesti, zna se i uvijek će se znati tko je bio tko u tom ratu!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari