Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac gradi tvornicu u Kini vrijednu milijardu kuna

Objavljeno

na

Foto: Poslovni.hr

Rimac automobili zajedno sa svojim kineskim partnerom Camel grupom u Kini grade tvornicu električnih motora i baterija vrijednu 158,2 milijuna američkih dolara odnosno gotovo milijardu kuna.

Rimac će uložiti pet milijuna eura i znanje te dobiti 40 posto vlasništva. Tvornica bi se treba izgraditi do kraja ove godine

Nova tvornica bit će usmjerena isključivo na kinesko tržište.

“Kina nam je važna, jer predstavlja najveće tržište na svijetu za električne automobile, autobuse, kamione i druga prijevozna sredstva te bilježi najveći rast”, rekao je za Poslovni dnevnik Mate Rimac.

Tvornica se gradi u gradu Xiangyangu u centralnoj kineskoj pokrajini Hubei, i podjednako je udaljena, oko tisuću kilometara od tri najvažnije gospodarske točke, Pekinga, Šangaja i Hong Konga. Na širem gradskom području živi pet i pol milijuna ljudi.

Prema podacima gradske uprave Xiangyanga u posljednjih pet godina na području grada realizirano je investicija u vrijednosti 400 milijardi juana. Preračunato, to je nešto manje od 400 milijardi kuna. Koliko je taj iznos ulaganja velik najbolje ukazuje usporedba s Hrvatskom. Taj jedan, nama manje poznati kineski grad primio je samo u posljednjih pet godina gotovo dvostruko više investicija nego cijela Hrvatska od osnutka do danas.

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

 

Rimac u Ženevi predstavio svoj novi superautomobil

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić: Jamstva za Uljanik prijetnja su proračunu

Objavljeno

na

Objavio

E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave.

Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.

S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica.

Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.

Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.

Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, odnijet će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit.

“Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.

Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta.

Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.

U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”).

I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan.

Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.

“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje?

Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih sitiacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.

 

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnik radnika u Nadzornom odboru (NO) Brodogradilišta 3. maj i predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić priopćenjem je još jednom iskazao zabrinutost i ukazao na alarmantno loše stanje u 3. maju, ističući da je neophodno u to brodogradilište što prije uvesti kriznu upravu.

Smatra da je 3. maj u takvu situaciju doveden tijekom posljednjih pet godina, a posebice u posljednje dvije godine pod vodstvom direktora Maksimilijana Percana.

Šoljić navodi da su u Percanovom mandatu donesene štetne poslovne odluke, ponajprije zbog potpisivanja i prolongiranja pozajmica u iznosu od 523 milijuna kuna, čime je ugrožena likvidnost 3. maja. Istaknuo je da predobrada čelika ne radi više od godine, jer je brodogradilište sustavno dovedeno u nelikvidnost, pa nema limova za gradnju broda. Nelikvidnost je, kaže, utjecala i na ostale proizvodne pogone i na kašnjenja koja su uzrokovala gubitke, a potom i dovela do nepovjerenja brodovlasnika prema 3. maju.

Šoljić ističe da uprava i direktor nisu osigurali potreban materijal i da radnici nemaju sa čime raditi, da brodogradilište nije moglo ispuniti ugovorene obveze te je došlo do raskida ugovora od strane brodovlasnika, a za to je, smatra, odgovorna isključivo uprava.

Šoljić je naveo da su u mandatu direktora Percana potpisani štetni dodaci za ugovorene brodove, kojima se brodogradilište dovelo u iznimno tešku financijsku situaciju.

“Dvije trećemajske gradnje su odvedene u Pulu na dovršetak, od čega je jedna isporučena uz velike gubitke i nakon ugovorenog datuma isporuke, a druga se još nalazi u Uljaniku, ali na njoj već godinu i pol dana nema nikakvih aktivnosti, pa je isporuka upitna. Za drugu gradnju direktor Percan osnovao je novo društvo pod nazivom 3. maj 723 d.o.o. sa sjedištem u Puli, čiji je on direktor. Stoga mi je, kao članu NO 3. maja, uvid u poslove vezane za tu novogradnju onemogućen”, naglasio je Šoljić.

U nastavku je naveo da će teret svih gubitaka po toj novogradnji pasti na 3. maj te da se postavlja i pitanje panel linije koju je 3. maj kupio bez znanja NO. Ona predstavlja ulaganje na tuđoj imovini, jer se nalazi u pogonu u Vodnjanu te ju ne može koristiti za rad na svojoj lokaciji, dodao je.

Šoljić naglašava da je kao član NO zatražio uvid u svu dokumentaciju u vezi s pozajmicama cesijama, investicijama, ugovore i podugovore, anekse i dodatke ugovora, ali da mu je direkto Percan, navodeći da se treba koncentrirati na budućnost, onemogućio uvid u zatražene dokumente.

Sve navedeno ukazuje da se 3. maju, osobito za vrijeme mandata direktora Percana, sustavno i planski nanosi šteta, iako je 3. maj dokazao da zna i može graditi najbolje brodove, ocijenio je .

Šoljić je naveo da je na sjednici vlade u Puli jasno rečeno da vlada želi brodogradnju i da želi pronaći rješenje, dodavši da ima dojam da će uprava Uljanika ipak i dalje raditi po svome.

Stoga ponavljam zahtjev da se odmah imenuje krizna uprava ili povjerenik vlade, koji će zaštititi 3. maj i radnike, budući se i dalje donose odluke koje su štetne za to riječko brodogradilište, zaključio je Šoljić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari