Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac: Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere

Objavljeno

na

Električni, dijeljeni, autonomni – budućnost je automobila i autoindustrije u sljedećim desetljećima, no pitanje je hoće li Hrvatsku zaobići investicijski val ili ćemo reagirati na vrijeme, rekao je Mate Rimac, vlasnik Rimac Automobila, tijekom “Croatia e-mobility foruma” koji je u utorak održan u organizaciji Jutarnjeg lista i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.

”Budućnost će donijeti drastične promjene u automobilskoj industriju i to već sljedećih 20 godina. Automobili će se koristiti prema potrebi, korisnici neće biti vlasnici, a sljedeće generacije vjerojatno ih neće ni naučiti voziti.

Do 2030. godine gotovo 80 posto automobila bit će autonomno, a svi će automobili biti spojeni na internet. Sada je u Europi dva posto novoregistriranih električnih automobila, do 2030. bit će ih više od trećine, a predviđa se da će se čak 90 posto automobila do 2030. dijeliti”, rekao je Rimac, prenosi Hina.

Dolazi veliki investitor

Otkrio je i da uskoro još jedan veliki investitor ulazi u njegovu firmu te napomenuo da Rimac Automobili rade s cijelom europskom auto industrijom, najjačim kompanijama.

”Firme s kojima rade često imaju veće prihode od hrvatskog BDP-a, primjerice Hyundai četiri puta veće”, rekao je Rimac. Autoindustrija, kazao je, stalno raste: 2000. godine je proizvedeno 56,3 milijuna automobila, a danas ih se proizvede gotovo 100 milijuna.

Naglasio je da se u jugoistočnu Europu zadnjih desetljeća ulagalo zbog jeftine radne snage odnosno jeftinije proizvodnje nego u domicilnim zemljama proizvođača.

Zalaže se, međutim, da se u Hrvatsku ulaže iz drugih razloga, da se privuku proizvođači najsofisticiranijih tehnologija i da rade vrhunski plaćeni radnici. ”U ovom se trenutku elektrificira stotine novih modela koji će izaći na cestu za par godina.

Proizvođači automobila sada investiraju u proizvođače baterija, u firme koje razvijaju softver za autonomnu vožnju, u tvrtke koje rade senzore za autonomnu vožnju i sl.”, rekao je Rimac, dodavši da se autoindustrija proteklih desetljeća proširila u cijeloj ”novoj Europi” i da je jedino Hrvatska izostala.

Slovačka najveća

Prvi val investicija išao je, primjerice, u Poljsku, Češku, Mađarsku i Sloveniju, drugi u Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, a sada ćemo vidjeti gdje će ići treći, rekao je Rimac. Pritom su, kako je rekao, ulagali i privatni ulagači i proizvođači automobila.

”Posljedično, Hrvatska ima manje od milijardu dolara prihoda iz auto industrije dok recimo Češka ima 41 milijardu dolara”, rekao je Rimac.

Hrvatska, nadalje, ima manje od 0,1 posto BDP-a od te industrije, Češka više od 5 posto. Slovačka je najveći proizvođač automobila per capita na svijetu, u tu je zemlju samo posredstvom proizvođača automobila investirano preko dvije milijardi dolara, a u Češku skoro 5 milijardi, kaže Rimac.

Gume

Na primjeru proizvođača guma i dijelova Continental pokazao je kako sposobnije zemlje privlače investicije – Continental je otvorio pogon u Mađarskoj, u Debrecinu, zaposlivši pritom 450 ljudi.

Investitor je uložio 100 milijuna eura, a mađarska država je dala 34 milijuna eura. Isto tako, slovačka auto industrija jača je od cijelog hrvatskog godišnjeg izvoza budući da oni godišnje posredstvom automobila i dijelova izvezu vrijednost od 20 milijardi dolara.

Sloveniji su također automobili i dijelovi glavni izvozni proizvod. Prema Rimčevom istraživanju, hrvatska davanja na visoke plaće, kakve su u njegovoj tvrtki, najveća su u Europi i to odbija investitore.

”Dobro plaćeni radnici donose novu vrijednost i bolja radna mjesta drugima. Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere.

Država treba odrediti kojeg investitora želi privući i onda proaktivno raditi na tome. Strance zanimaju samo konkretne mjere”, zaključio je Rimac.

 

>>> Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Jamstvo za 3. maj do 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade danas je kazao da će Vladina odluka o izdavanju jamstva za 3. maj biti uvjetna te da će to jamstvo u ovom trenutku biti do iznosa od 150 milijuna kuna.

“Odluka koju ćete danas čuti na Vladi je uvjetna, a prvi je uvjet na samoj Upravi društva da sa svim vjerovnicima postigne sporazum o odgodi potraživanja. U samoj odluci je to oko dvije godine, do 1. rujna 2021. To bi bila neka vrsta preduvjeta da se stvore daljnje pretpostavke za formalno izdavanje jamstva, koje bi bilo za kreditno zaduženje kod HBOR-a ili kod jedne ili više poslovnih banaka, to ćemo još vidjeti”, izjavio je Marić odgovarajući na upit novinara.

Dodao je i da bi resorno ministarstvo i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ključni u smislu nadzora i analitike, trebali nastaviti pratiti tijek sredstava financijskih sredstava i pratiti odluka kojom se, kako je istaknuo, umanjuju postojeći gubici državnog proračuna.

Na pitanje koliko je to jamstvo, kazao je da je u ovom trenutku do iznosa od 150 milijuna kuna, čime bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje.

Kazao je i da će se vidjeti hoće li taj iznos biti dovoljan za proizvodnju i rješavanje isplate zaostalih plaća, a ovisit će i o tome kako će uprava voditi razgovore s naručiteljima brodova.

Na pitanje je li to uvjetno jamstvo novi pristup u izdavanju državnih jamstava, Marić je kazao da je u ovom slučaju nije pretjerana novost, ali da je za izdavanje tog jamstva, s obzirom na to da je društvo blokirano od velikog broja vjerovnika, potrebno napraviti određene pretpostavke i ispuniti preduvjete.

Vlada bi danas trebala donijeti odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Brodogradilištu 3. maj kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i drugih banaka, radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Hrvatsku.

Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Direktor 3. maja Edi Kučan sredinom kolovoza rekao je da bi vjerovnici do kraja mjeseca potpisali izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Mirovanje 85 posto potraživanja omogućilo bi pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih brodova u riječkom brodogradilištu. To su brod za prijevoz rasutog tereta za kanadskog naručitelja Algomu i brod za prijevoz automobila i kamiona, koji se nalaze u opremnoj luci 3. maja, te brod za prijevoz kemikalija, koji je u brodogradilištu Uljanik u Puli.

Brod za prijevoz automobila i kamiona je u stečajnoj masi Uljanika, te za njega treba pronaći pravno rješenje, a brod u Uljaniku je u punom vlasništvu 3. maja, pa ga se može ponovno dotegliti do Rijeke na opremanje, kad se osiguraju uvjeti. Račun 3. maja blokiran je potraživanjima u ukupnom iznosu nešto manje od 80 milijuna kuna, a pojedinačni vjerovnici s najvećim potraživanjima su Ministarstvo financija i HEP.

Trgovački sud u Rijeci početkom kolovoza ponovno je odgodio ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u tom brodogradilištu i to za 26. rujna, budući da je dogovoreno da se u Ministarstvu gospodarstva do 29. kolovoza utvrdi model financijske konstrukcije i drugih preduvjeta za nastavak proizvodnje. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari