Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac: Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere

Objavljeno

na

Električni, dijeljeni, autonomni – budućnost je automobila i autoindustrije u sljedećim desetljećima, no pitanje je hoće li Hrvatsku zaobići investicijski val ili ćemo reagirati na vrijeme, rekao je Mate Rimac, vlasnik Rimac Automobila, tijekom “Croatia e-mobility foruma” koji je u utorak održan u organizaciji Jutarnjeg lista i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.

”Budućnost će donijeti drastične promjene u automobilskoj industriju i to već sljedećih 20 godina. Automobili će se koristiti prema potrebi, korisnici neće biti vlasnici, a sljedeće generacije vjerojatno ih neće ni naučiti voziti.

Do 2030. godine gotovo 80 posto automobila bit će autonomno, a svi će automobili biti spojeni na internet. Sada je u Europi dva posto novoregistriranih električnih automobila, do 2030. bit će ih više od trećine, a predviđa se da će se čak 90 posto automobila do 2030. dijeliti”, rekao je Rimac, prenosi Hina.

Dolazi veliki investitor

Otkrio je i da uskoro još jedan veliki investitor ulazi u njegovu firmu te napomenuo da Rimac Automobili rade s cijelom europskom auto industrijom, najjačim kompanijama.

”Firme s kojima rade često imaju veće prihode od hrvatskog BDP-a, primjerice Hyundai četiri puta veće”, rekao je Rimac. Autoindustrija, kazao je, stalno raste: 2000. godine je proizvedeno 56,3 milijuna automobila, a danas ih se proizvede gotovo 100 milijuna.

Naglasio je da se u jugoistočnu Europu zadnjih desetljeća ulagalo zbog jeftine radne snage odnosno jeftinije proizvodnje nego u domicilnim zemljama proizvođača.

Zalaže se, međutim, da se u Hrvatsku ulaže iz drugih razloga, da se privuku proizvođači najsofisticiranijih tehnologija i da rade vrhunski plaćeni radnici. ”U ovom se trenutku elektrificira stotine novih modela koji će izaći na cestu za par godina.

Proizvođači automobila sada investiraju u proizvođače baterija, u firme koje razvijaju softver za autonomnu vožnju, u tvrtke koje rade senzore za autonomnu vožnju i sl.”, rekao je Rimac, dodavši da se autoindustrija proteklih desetljeća proširila u cijeloj ”novoj Europi” i da je jedino Hrvatska izostala.

Slovačka najveća

Prvi val investicija išao je, primjerice, u Poljsku, Češku, Mađarsku i Sloveniju, drugi u Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, a sada ćemo vidjeti gdje će ići treći, rekao je Rimac. Pritom su, kako je rekao, ulagali i privatni ulagači i proizvođači automobila.

”Posljedično, Hrvatska ima manje od milijardu dolara prihoda iz auto industrije dok recimo Češka ima 41 milijardu dolara”, rekao je Rimac.

Hrvatska, nadalje, ima manje od 0,1 posto BDP-a od te industrije, Češka više od 5 posto. Slovačka je najveći proizvođač automobila per capita na svijetu, u tu je zemlju samo posredstvom proizvođača automobila investirano preko dvije milijardi dolara, a u Češku skoro 5 milijardi, kaže Rimac.

Gume

Na primjeru proizvođača guma i dijelova Continental pokazao je kako sposobnije zemlje privlače investicije – Continental je otvorio pogon u Mađarskoj, u Debrecinu, zaposlivši pritom 450 ljudi.

Investitor je uložio 100 milijuna eura, a mađarska država je dala 34 milijuna eura. Isto tako, slovačka auto industrija jača je od cijelog hrvatskog godišnjeg izvoza budući da oni godišnje posredstvom automobila i dijelova izvezu vrijednost od 20 milijardi dolara.

Sloveniji su također automobili i dijelovi glavni izvozni proizvod. Prema Rimčevom istraživanju, hrvatska davanja na visoke plaće, kakve su u njegovoj tvrtki, najveća su u Europi i to odbija investitore.

”Dobro plaćeni radnici donose novu vrijednost i bolja radna mjesta drugima. Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere.

Država treba odrediti kojeg investitora želi privući i onda proaktivno raditi na tome. Strance zanimaju samo konkretne mjere”, zaključio je Rimac.

 

>>> Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori