Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac: Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere

Objavljeno

na

Električni, dijeljeni, autonomni – budućnost je automobila i autoindustrije u sljedećim desetljećima, no pitanje je hoće li Hrvatsku zaobići investicijski val ili ćemo reagirati na vrijeme, rekao je Mate Rimac, vlasnik Rimac Automobila, tijekom “Croatia e-mobility foruma” koji je u utorak održan u organizaciji Jutarnjeg lista i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.

”Budućnost će donijeti drastične promjene u automobilskoj industriju i to već sljedećih 20 godina. Automobili će se koristiti prema potrebi, korisnici neće biti vlasnici, a sljedeće generacije vjerojatno ih neće ni naučiti voziti.

Do 2030. godine gotovo 80 posto automobila bit će autonomno, a svi će automobili biti spojeni na internet. Sada je u Europi dva posto novoregistriranih električnih automobila, do 2030. bit će ih više od trećine, a predviđa se da će se čak 90 posto automobila do 2030. dijeliti”, rekao je Rimac, prenosi Hina.

Dolazi veliki investitor

Otkrio je i da uskoro još jedan veliki investitor ulazi u njegovu firmu te napomenuo da Rimac Automobili rade s cijelom europskom auto industrijom, najjačim kompanijama.

”Firme s kojima rade često imaju veće prihode od hrvatskog BDP-a, primjerice Hyundai četiri puta veće”, rekao je Rimac. Autoindustrija, kazao je, stalno raste: 2000. godine je proizvedeno 56,3 milijuna automobila, a danas ih se proizvede gotovo 100 milijuna.

Naglasio je da se u jugoistočnu Europu zadnjih desetljeća ulagalo zbog jeftine radne snage odnosno jeftinije proizvodnje nego u domicilnim zemljama proizvođača.

Zalaže se, međutim, da se u Hrvatsku ulaže iz drugih razloga, da se privuku proizvođači najsofisticiranijih tehnologija i da rade vrhunski plaćeni radnici. ”U ovom se trenutku elektrificira stotine novih modela koji će izaći na cestu za par godina.

Proizvođači automobila sada investiraju u proizvođače baterija, u firme koje razvijaju softver za autonomnu vožnju, u tvrtke koje rade senzore za autonomnu vožnju i sl.”, rekao je Rimac, dodavši da se autoindustrija proteklih desetljeća proširila u cijeloj ”novoj Europi” i da je jedino Hrvatska izostala.

Slovačka najveća

Prvi val investicija išao je, primjerice, u Poljsku, Češku, Mađarsku i Sloveniju, drugi u Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, a sada ćemo vidjeti gdje će ići treći, rekao je Rimac. Pritom su, kako je rekao, ulagali i privatni ulagači i proizvođači automobila.

”Posljedično, Hrvatska ima manje od milijardu dolara prihoda iz auto industrije dok recimo Češka ima 41 milijardu dolara”, rekao je Rimac.

Hrvatska, nadalje, ima manje od 0,1 posto BDP-a od te industrije, Češka više od 5 posto. Slovačka je najveći proizvođač automobila per capita na svijetu, u tu je zemlju samo posredstvom proizvođača automobila investirano preko dvije milijardi dolara, a u Češku skoro 5 milijardi, kaže Rimac.

Gume

Na primjeru proizvođača guma i dijelova Continental pokazao je kako sposobnije zemlje privlače investicije – Continental je otvorio pogon u Mađarskoj, u Debrecinu, zaposlivši pritom 450 ljudi.

Investitor je uložio 100 milijuna eura, a mađarska država je dala 34 milijuna eura. Isto tako, slovačka auto industrija jača je od cijelog hrvatskog godišnjeg izvoza budući da oni godišnje posredstvom automobila i dijelova izvezu vrijednost od 20 milijardi dolara.

Sloveniji su također automobili i dijelovi glavni izvozni proizvod. Prema Rimčevom istraživanju, hrvatska davanja na visoke plaće, kakve su u njegovoj tvrtki, najveća su u Europi i to odbija investitore.

”Dobro plaćeni radnici donose novu vrijednost i bolja radna mjesta drugima. Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere.

Država treba odrediti kojeg investitora želi privući i onda proaktivno raditi na tome. Strance zanimaju samo konkretne mjere”, zaključio je Rimac.

 

>>> Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Održan sastanak – Pet zaključaka za spas Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

U Sarajevu je danas održan sastanak federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića s predstavnicima mostarskog Aluminija i ministricom financija u Vladi FBiH Jelkom Miličević.

Džindić je kazao da će predstavnici Vlade FBiH i resorno ministarstvo u narednih desetak dana pozvati sve predstavnike dioničara Aluminija za pronalaženje dugoročnog rješenja, piše Klix.ba.

“Mi ćemo poslati zahtjev i Vladi Republike Hrvatske koja je vlasnik 12 posto dionica, ali i ostalim dioničarima. Do kraja ovog tjedna ćemo sjesti i predložiti odgovarajuće zaključke, prezentirati model koji smo prezentirali i radnoj grupi”, kazao je Džindić.

Federalni ministar je naveo zaključke na kojima će se raditi u narednim danima. On je istaknuo da Vlada FBiH nema potpunu moć odlučivanja u Aluminiju.

Prvi zaključak je da se Aluminij zadužuje da pokrene traženje strateškog partnera iz ovog sektora.

“Zadužuju se UO i uprava Aluminija da poduzmu sve aktivnosti i pripremne radnje za otvaranje stečajnoj postupka te mogućnost kontroliranog stečaja uz postepeno smanjenje proizvodnje. To je solucija ako prva i druga opcija ne krenu smjerom kojim želimo”, dodao je.

On je kao četvrti zaključak naveo zaduženje Upravnom odboru i upravi Aluminija da iznesu pripreme i program koji će koristiti u slučaju gašenja proizvodnje i financijsku konstrukciju.

“Uprava i UO moraju donijeti i usvojiti program i dostaviti ga Vladi FBiH kako bi imali sve spremno ako prijedlog 1 i 2 ne dožive uspjeh”, poručio je Džindić.

Kao peti zaključak se navodi odluka da se u tijeku ovog tjedna održi sastanak s upravom Elektroprivrede u Sarajevu i Elektroprivrede HZHB s ciljem pronalaska mogućnosti za opskrbljivanje električnom energijom.

Ministrica financija FBiH Jelka Milićević je poručila da je na sastanku prebacivana odgovornost i da je osjetila nemoć Vlade da zaštiti svoj udio te dodala da su svi suočeni s mogućnošću gubitka tisuću radnih mjesta.

Direktor Aluminija Dražen Pandža je kazao da ta tvrtka doživljava finalnu krizu i da ovako više ne može poslovati jer su gubici preveliki i da je potrebno konačno rješenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari