Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac: Imamo velike planove što se tiče prostora, širenja, oduvijek smo imali velike snove, ciljeve i ambicije

Objavljeno

na

Južnokorejski divovi svjetske autoindustrije Hyundai i Kia zajedno ulažu oko 600 milijuna kuna u Rimac automobile. Otkrio je to direktor tvrtke iz Svete Nedelje Mate Rimac.

Prvi zajednički projekt je razvoj električnih vozila visokih perfomansi. Sportski automobili na struju, kakvi su proslavili Rimčevu tvrtku, trebali bi biti razvijeni do 2020. godine.

O tome što će točno raditi za tvrtke i Južne Koreje te o budućnosti same tvrtke, za RTL Danas govorio je Mate Rimac.

“Za Hyundai i Kiu radit ćemo isto što i za druge tvrtke. Prošle godine je u vlasničku strukturu ušao Porsche, odnosno Volkswagen grupacija, radimo i za druge tvrtke, one koje nisu u vlasničkoj strukturi.

Uglavnom se fokusiramo na pogonski sustav koji se sastoji od baterijskog sustava, motora, invertera i getribe tj. prijenosnika. Plus elektronika za upravljanje auta, infotainment i neki drugi sustavi”, otkriva Rimac.

S južnokorejskim divovima Rimac automobili rade na dva projekta – jedan je potpuno električni automobil, a drugi je hibrid električnog pogona i pogona na vodik.

“Radimo mi s njima duže, sve što se danas vidi, krenulo je znatno ranije, godinama smo u kontaktu, radimo na projektima. Cilj je da do kraja sljedeće godine imamo prve komade koji se voze i testiraju. Cilj je doći do serijske proizvodnje gdje bi smo mi proizvodili ključne sustave, a Hyundai sam automobil”, objasnio je Rimac.

U Rimac automobilima danas radi oko 500 ljudi, prošle su godine zaposlili njih 200, a ove planiraju njih dvjestotinjak.

“Imamo velike planove što se tiče prostora, širenja, oduvijek smo imali velike snove, ciljeve i ambicije, ali smo još uvijek na početku našeg puta”, rekao je Rimac.

Ove investicije Rimac automobili ostvaruju u zemlji koja nema značajniju autoindustriju. Zašto Hrvatskoj nikad dosad nije uspjelo dovesti velike igrače? Nedostaju, ističe Rimac, proaktivnost i jasna strategija.

“Ne volim bubati i pričati napamet. Radili smo detaljnu studiju na preko 100 stranica, ušli u sve brojeve zašto su Hrvatsku zaobišla dva investicijska vlaka i otišla u Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju. Što možemo napraviti da to promijenimo? Proaktivnost i jasna strategija su na prvom mjestu. Zemlje se danas natječu kao tvrtke i kad investitori biraju kud će ići uspoređuju konkurentnost, a Hrvatska tu jednostavno nije konkurentna.

Prije Hyundaija i Kie i drugi su ušli u vlasničku strukturu tvrtke. Je li Mate Rimac i dalje većinski vlasnik?

“Danas jesam, ali kako završavamo papirologiju više neću biti. Bit ću i dalje najveći pojedinačni dioničar, ne znam točno, 43 posto… Toliko mi je to malo važno da ne pratim”, rekao je Rimac.

Ističe da svi shareholderi u firmu ulažu jer ih smatraju drugačijima: “Ne želimo biti njihova ispostava, nego neovisna firma. Svi daju meni povjerenje. Ja sam najsretniji ako postoji netko tko može bolje voditi firmu da se ja mogu posvetiti tehničkim stvarima. Nažalost, ne znam takvu osobu. Zasad ja vodim firmu”.

Iako se tvrtka rapidno širi, ostat će u Hrvatskoj.

“Sjedište će biti u Hrvatskoj, mi smo hrvatski d.o.o., nemamo holding sturkturu kao neke druge tvrtke. Svi investitori su ušli u Hrvatsku, iako su se tome bunili, mi smo to uspjeli progurati”, rekao je Rimac.

 

Hyundai Company i Kia Motors ulažu 600 milijuna kuna u Rimac Automobile

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će ‘braća Srbi’

Objavljeno

na

Objavio

Kad znamo da su nam manje-više sve banke u stranom vlasništvu, da smo strancima prodali Inu, Plivu, telekomunikacije i druge velike tvrtke, jako je ohrabrujuće čitati naslove – “Srpski kralj papira je misteriozni kupac Kraševih dionica koji kvari planove braći Pivac?” ili “Jedan od najbogatijih Srba zainteresiran za ulaganja u Hrvatskoj.”

I tako, što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će braća Srbi. Usporedo s nestajanjem hrvatskog naroda, tome narodu otimaju se nacionalna bogatstva. Godine 2100., kako predviđa Eurostat, bit će nas upola manje, 2,3 milijuna, a imat ćemo 72,3 posto staraca.

I tko zna hoće li još išta strateški važno biti u hrvatskom vlasništvu, pogotovo ponovi li se negdje Agrokor. Možda ćemo piti vodu kako nam stranac bude otvarao ili zatvarao slavinu, možda će nam stranac naplaćivati kilovate struje, možda će na Jadranu, gdje se već u nekim hotelima govori samo stranim jezicima, hrvatskoga posve nestati.

Možda će nam, za utjehu, ostati uspjesi nogometne reprezentacije, u kojoj će, istina, većinu činiti igrači koje su također pokupovali stranci.

I koji će na početku utakmice skupa s navijačima pjevati himnu “Lijepa naša rasprodana”, komentirao je Milan Ivkošić/vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari