Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac: Imamo velike planove što se tiče prostora, širenja, oduvijek smo imali velike snove, ciljeve i ambicije

Objavljeno

na

Južnokorejski divovi svjetske autoindustrije Hyundai i Kia zajedno ulažu oko 600 milijuna kuna u Rimac automobile. Otkrio je to direktor tvrtke iz Svete Nedelje Mate Rimac.

Prvi zajednički projekt je razvoj električnih vozila visokih perfomansi. Sportski automobili na struju, kakvi su proslavili Rimčevu tvrtku, trebali bi biti razvijeni do 2020. godine.

O tome što će točno raditi za tvrtke i Južne Koreje te o budućnosti same tvrtke, za RTL Danas govorio je Mate Rimac.

“Za Hyundai i Kiu radit ćemo isto što i za druge tvrtke. Prošle godine je u vlasničku strukturu ušao Porsche, odnosno Volkswagen grupacija, radimo i za druge tvrtke, one koje nisu u vlasničkoj strukturi.

Uglavnom se fokusiramo na pogonski sustav koji se sastoji od baterijskog sustava, motora, invertera i getribe tj. prijenosnika. Plus elektronika za upravljanje auta, infotainment i neki drugi sustavi”, otkriva Rimac.

S južnokorejskim divovima Rimac automobili rade na dva projekta – jedan je potpuno električni automobil, a drugi je hibrid električnog pogona i pogona na vodik.

“Radimo mi s njima duže, sve što se danas vidi, krenulo je znatno ranije, godinama smo u kontaktu, radimo na projektima. Cilj je da do kraja sljedeće godine imamo prve komade koji se voze i testiraju. Cilj je doći do serijske proizvodnje gdje bi smo mi proizvodili ključne sustave, a Hyundai sam automobil”, objasnio je Rimac.

U Rimac automobilima danas radi oko 500 ljudi, prošle su godine zaposlili njih 200, a ove planiraju njih dvjestotinjak.

“Imamo velike planove što se tiče prostora, širenja, oduvijek smo imali velike snove, ciljeve i ambicije, ali smo još uvijek na početku našeg puta”, rekao je Rimac.

Ove investicije Rimac automobili ostvaruju u zemlji koja nema značajniju autoindustriju. Zašto Hrvatskoj nikad dosad nije uspjelo dovesti velike igrače? Nedostaju, ističe Rimac, proaktivnost i jasna strategija.

“Ne volim bubati i pričati napamet. Radili smo detaljnu studiju na preko 100 stranica, ušli u sve brojeve zašto su Hrvatsku zaobišla dva investicijska vlaka i otišla u Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju. Što možemo napraviti da to promijenimo? Proaktivnost i jasna strategija su na prvom mjestu. Zemlje se danas natječu kao tvrtke i kad investitori biraju kud će ići uspoređuju konkurentnost, a Hrvatska tu jednostavno nije konkurentna.

Prije Hyundaija i Kie i drugi su ušli u vlasničku strukturu tvrtke. Je li Mate Rimac i dalje većinski vlasnik?

“Danas jesam, ali kako završavamo papirologiju više neću biti. Bit ću i dalje najveći pojedinačni dioničar, ne znam točno, 43 posto… Toliko mi je to malo važno da ne pratim”, rekao je Rimac.

Ističe da svi shareholderi u firmu ulažu jer ih smatraju drugačijima: “Ne želimo biti njihova ispostava, nego neovisna firma. Svi daju meni povjerenje. Ja sam najsretniji ako postoji netko tko može bolje voditi firmu da se ja mogu posvetiti tehničkim stvarima. Nažalost, ne znam takvu osobu. Zasad ja vodim firmu”.

Iako se tvrtka rapidno širi, ostat će u Hrvatskoj.

“Sjedište će biti u Hrvatskoj, mi smo hrvatski d.o.o., nemamo holding sturkturu kao neke druge tvrtke. Svi investitori su ušli u Hrvatsku, iako su se tome bunili, mi smo to uspjeli progurati”, rekao je Rimac.

 

Hyundai Company i Kia Motors ulažu 600 milijuna kuna u Rimac Automobile

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac postao najbogatiji Hrvat

Objavljeno

na

Objavio

Mate Rimac postao je najbogatiji čovjek u Hrvatskoj nakon što su u njegovu kompaniju ušli Hyundai i Kia.

Ekonomist Ivica Brkljača izračunao je, prema informacijama o vlasničkoj strukturi koje je iznio sam Rimac, da Rimac Automobili vrijede 4,3 milijarde kuna. Kako Rimčev udio iznosi tek nešto manje od 50 posto, to je iznos od oko dvije milijarde kuna, što ga svrstava na sam vrh ljestvice najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, prenosi N1.

Rimac Automobile 2009. godine osnovao je Mate Rimac (tada star 21 godinu) projektom konverzije starog automobila na električni pogon.

Isti automobil 2011. postavio je pet Guinnessovi svjetskih rekorda. Danas Rimac Automobili razvijaju i proizvode ključne sustave elektropogona za mnoge svjetske automobilske tvrtke i istodobno podižu standarde vozila visokih performansi s vlastitim električnim super sportskim automobilima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat: Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji

Objavljeno

na

Objavio

Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat. “Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari