Josipa Rimac, gradonačelnica Knina i šefica HDZ-ove izborne kampanje, užurbano se priprema za proslavu dvadesete obljetnice Oluje u Kninu. U Kninu su otvorena 24 gradilišta, a 21 će biti gotova do početka kolovoza. U intervjuu za Večernji List poziva na zajedništvo 5. kolovoza, a nada se i da će državni vrh dio novca preusmjeriti i u Knin za Oluju, a ne samo za mimohod…

Oluja će se prvi put ove godine, na 20. obljetnicu, zajednički proslaviti u Kninu, dakle neće biti paralelnog slavlja u Čavoglavama. Kako je postignut taj dogovor s Markom Perkovićem Thompsonom? 

Stalno sam zagovarala da ta proslava mora biti jedinstvena, drago mi je da je odbor za proslavu iz Čavoglava prepoznao da 20. obljetnica zaslužuje zajedništvo. Prepoznao je i niz velikih projekata koje pripremamo za 20. obljetnicu. Na Dan Oluje slavimo četiri velika dana. Imamo Dan domovinske zahvalnosti i zahvaljujemo našoj Gospi što je čuvala hrvatske branitelje u ratu, i to činimo otvaranjem crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Zatim, slavimo i Dan hrvatskih branitelja i u tu čast otvaramo Muzej Oluja 95. na kninskoj tvrđavi, kojim zahvaljujemo svim braniteljima, ratnim generalima, ali i braniteljima koji više nisu s nama. Treći je Dan pobjede, simbol pobjede je Knin i trenutak kada pokojni predsjednik dr. Tuđman na kninskoj tvrđavi ljubi zastavu i kaže: Imamo Hrvatsku, zato njemu u čast na tvrđavi podižemo spomenik kao čovjeku koji je bio vizionar i Hrvatskoj dao samostalnost i slobodu. I četvrto je 20. obljetnica same akcije Oluja koju slavimo navečer koncertom Marka Perkovića Thompsona i prijatelja.

Što je na Thompsona najviše utjecalo da se Oluja samo slavi u Kninu, znam da ste i prije s njim razgovarali o zajedničkim proslavama, ali dosad nije bilo sluha? 

Naš razgovor s Markom i s odborom iz Čavoglava i želja da 20. obljetnicu napravimo na jednom mjestu u duhu zajedništva urodili su plodom. Zaista, čitava se Hrvatska želi uključiti u proslavu jubilarne Oluje. Tako imamo i kninsku obitelj Gugo, gospođa je zaposlenica kninskog muzeja i ona mi je prišla i potiho rekla da su oni obitelj koja je u ratu bila razdvojena, roditelji u okupiranom Kninu, ona studentica u Zadru, a dva brata u Zagrebu. Jedina komunikacija bila su im pisma preko Crvenog križa. Ona je sačuvala pisma i poklonila ih kninskom muzeju. Ta pisma izgledaju kao Dnevnik Ane Frank.

Prvi će put misu u Kninu na proslavi 20. obljetnice Oluje služiti kardinal Bozanić? 

Da, posveta i blagoslov nove crkve bit će 4. kolovoza, posvetu će predvoditi šibenski biskup Ante Ivas, a 5. kolovoza misu za domovinu služit će kardinal Josip Bozanić.

Da se vratimo još na Thompsona, govorilo se da je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posredovala u tome da bude jedna proslava u Kninu? 

Mogu samo reći da sam razgovarala i s Markom i s odborom i svi su pozdravili tu Markovu odluku, vjerujem i predsjednica. Ono što je važno, jer o Oluji se raspravljalo cijelu godinu, jest da na taj dan budemo svi zajedno.

Hoće li Thompsonov koncert biti besplatan ili će mu Grad Knin morati platiti? 

Odbor iz Čavoglava i Grad Knin zajedno pripremaju koncert, nema nikakvih naknada izvođačima, logistiku i tehnički dio dijelimo jedni i drugi. Ovo je za narod.

O gradnji nove crkve u Kninu bilo je puno polemike u javnosti, da je interijer crkve prekičast i da se ne uklapa u vanjski izgled crkve koji je skroman. Čak se i arhitekt vanjskog izgleda crkve Jerko Rošin pobunio da raskošni interijer nije u skladu s asketskim eksterijerom? 

Jedno je simulacija kako bi nešto trebalo izgledati, a drugo je kako to u stvarnosti izgleda. Mnogi koji su vidjeli te fotografije, kada su obišli još uvijek gradilište crkve, pitali su se gdje su ti detalji blještavila. Ono što je sigurno to će biti najljepša crkva u Hrvata, kada govorimo o novim crkvama, a ona će imati i povijesnu važnost. Od 1777. godine u Kninu se prvi put gradi crkva. Dvadeset godina smo slušali – možete li konačno sagraditi crkvu, je li Knin zaslužio crkvu. Naravno, kada dođete do realizacije, naići ćete i na kritike. Te bih kritike pustila i otrpjela dok se ne odsluži prva misa u crkvi. Vjerujem da će tada svi biti zadovoljni, crkva će biti u bjelini, bez previše detalja. No sigurno je da će spoj Rošinova projekta crkve, Vrbanovih interijera, sjajnih izvođača i svih onih koji su pomogli gradnju crkve biti odličan. Crkva će simbolikom pratiti kninsku tvrđavu, a i Rošinu je bila inspiracija stih „Ima jedna stina u njedrima Knina“, tako je napisao kada je svoj rad dao na natječaj, i sigurno će zadiviti mnoge.

Ima li među donatorima gradnje crkve zvučnih imena? 

Sva imena bit će upisana na crkvi, na mjestu određenom za donatore. Nitko od donatora nije tražio da ostane anoniman, ali nitko nije tražio ni posebnu promociju.

Je li Ante Vrban, dizajner interijera crkve, bio vaš osobni odabir? 

Odabir arhitekata bio je na crkvi, Grad Knin bio je sudionik radnih skupina. Jedan od pet ili sedam članova. Često puno toga stave meni teret, ali ja to mogu podnijeti. Dapače, Vrbanovi interijeri su mi se svidjeli. Ali da su se svidjeli meni, a nisu svima ostalima, Vrban ne bio odabran.

Spomenuli ste i Tuđmanov kip koji će biti postavljen na kninskoj tvrđavi, a i zbog njega su nastali skandali jer su odbijena sva idejna rješenja akademskih kipara koja su stigla na natječaj. Kako to da baš nijedno rješenje nije bilo dobro? 

Cijelu je godinu bilo puno priče o Oluji, od toga da je ministar Kotromanović rekao da bi premjestili Oluju iz Knina, pa smo reagirali, pa mimohod, pa gradnja crkve. Čitava godina bila je burna pa sve što se tiče proslave, koncerta, nove crkve i spomenika Tuđmanu izaziva interes javnosti i diže se na višu razinu nego što bi to inače bio slučaj. Što se tiče samog kipa, još prije nekoliko godina rekli smo da prvi hrvatski predsjednik zaslužuje spomenik u Kninu. Razmišljali smo i o lokaciji i o trenutku. Odlučili smo da je 20. obljetnica najbolji trenutak. Kada smo započeli proceduru vezanu za spomenik, želeći napraviti najbolji spomenik, ne nužno i najveći, a on će s postamentom imati nešto manje od tri metra, angažirali smo struku. Sukladno zakonima o javnoj nabavi i građenju, tu proceduru vodi ili Društvo arhitekata ili Akademija likovnih umjetnika. Kada smo razgovarali s jednima i drugima, Akademija je imala brže rokove, a rokovi su nam bili važni, odlučili smo se za Akademiju koja je za Grad Knin provela cijelu proceduru. Grad Knin dao je troje članova tog povjerenstva za izradu kipa, Akademija je posložila ostale stručne članove. Prva ideja bila je da kip bude ispred gradske uprave jer otuda je krenula srpska okupacija, stvaranje Krajine. Na prvom natječaju bilo je 18 radova, jedan rad nije ispunio proceduru pa nije bio uvažen. Nakon otvaranja natječaja došla sam u Akademiju vidjeti radove i pitala jesmo li se dobro razumjeli i govorimo li svi o prvom hrvatskom predsjedniku. Nijedan rad, iako ja nisam umjetnik, nije mi imao tu emociju, taj prkos, taj ponos, nije pogodio temu i nije bio prepoznatljiv Tuđman. Bilo mi je teško donijeti odluku da idemo u novi natječaj zbog kratkih rokova. Tada je gospođa Ćorak pročitala zaključak povjerenstva koje je reklo da nijedan rad ne zadovoljava. Takvu odluku ja sam mogla prihvatiti ili ne, ali da je nisam prihvatila, onda iza nje ne bi stajala struka.

Promijenili ste i lokaciju kipa? 

Da, gospođa Ćorak tada je rekla i da smatra da bismo trebali promijeniti lokaciju kipa i da on treba biti na kninskoj tvrđavi. I, ako ne promijenio lokaciju, da ćemo učiniti povijesnu grešku. To me šokiralo i moja prva reakcija bila je da to ne možemo učiniti jer nećemo dobiti suglasnosti. No, kada sam razmislila i shvatila što mi žele reći, prihvatila sam da promijenimo lokaciju. U drugi natječaj išli smo s tom lokacijom i već su tada krenule polemike jesmo li trebali mijenjati uvjete. No držali smo se mišljenja struke. Kada nam je prezentiran rad kipara Vuče, prihvatili smo ga, a najvažnije je pitanje bilo hoćemo li stići rokove. Kipar je potvrdio da možemo.

Pisalo se da će Tuđmanov kip biti od poliestera, upravo zbog kratkih rokova, je li to točno? 

Neće biti, naravno. Pisalo se puno i novinari su nazvali ravnatelja muzeja u Kninu, koji je i član povjerenstva za izradu spomenika, i moj Zvone u jednom je trenutku rekao: Ako ništa, bit će od poliestera. Ali bit će od bronce, vjerujemo da će postupak lijevanja biti dobar i nadam se da nećemo imati peh, koji se rijetko dogodi u ovim postupcima, da se proces lijevanja mora ponavljati.

Očekujete li na misi i državni vrh, dosad je na misi za domovinu uglavnom bio samo vrh HDZ-a? 

Naravno da očekujem, 20. je obljetnica, nova je crkva, bit će kardinal i svi biskupi. Vjerujem da ćemo ove godine biti svi zajedno, pa i premijer Milanović. Da ćemo pokazati kako se voli Hrvatska i kako se odaje počast poginulim braniteljima.

Premijeru se u Kninu zviždalo na proslavi Oluje kada je držao govor, kako vi kao gradonačelnica Knina i članica Predsjedništva HDZ-a na to gledate i hoćete li pozvati na dostojanstvo prema premijeru na taj dan? 

Nikada nisam podržavala zvižduke i jasno sam rekla da to nije dobra poruka. Ako netko nije zadovoljan radom premijera, ima drugih načina kako se to izražava, taj dan takvim porukama ne smijemo zasjeniti najveću hrvatsku pobjedu. Pokažimo zbog svih koji nisu željeli Oluju, a još više zbog onih koji su je željeli, da je pljesak najbolja poruka, a ne zvižduk. Pa i premijeru Milanoviću.

Hoćete li biti na mimohodu u Zagrebu 4. kolovoza? 

Zbog organizacije Oluje i događanja koja imamo 4. kolovoza neću moći biti, a i dalje smatram da je mimohod trebao biti u Kninu. Ako možemo primiti 150.000 posjetitelja proslave Oluje, mogli smo organizirati i mimohod. Nadam se da će barem dio novca namijenjen za Oluju biti iza proslavu u Kninu, a ne samo za mimohod i filmsku režiju.