Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Hrvatska je zaslužila povećanje kreditnog rejtinga

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji ‘A sada Vlada’ gostovao je ministar financija Zdravko Marić.

Govoreći o Fitchovom boljem kreditnom rejtingu RH, ministar je istaknuo da je Vladin konačni cilj što raniji povratak u investicijski rejting i nastaviti će komunicirati i prema rejting agencijama i prema financijskoj industriji kako doma, tako i globalno. Dodao je da je najvažnije i dalje isporučivati dobre rezultate – i Fitch je u svojim izvješćima prepoznao gospodarske pokazatelje, makroekonomiju, gospodarski rast, posebno situaciju u javnim financijama – temeljem svega toga RH je zaslužila povećanje kreditnog rejtinga za jednu stepenicu.

U veljači i ožujku će svoje prognoze o rejtingu RH dati Moody’s i S&P, Marić kaže da čekamo njihovu objavu, za to vrijeme nastavljamo svojim ritmom i tempom.

Na stranim tržištima se već i vidi bolji rejting RH, Marić je rekao da tržišta idu i korak ispred kreditnih rejtinga agencija. Pojasnio je da cijena kamata koju plaćamo sastoji se od referentne kamatne stope i premije koju plaća svaka zemlja, a referentna kamatna stopa je već neko vrijeme na povijesnom minimumu.

Najave i očekivanja Europske centralne banke su da će krenuti postupno povećanje referentne kamatne stope, a to je okolnost na koju nitko ne može utjecati, ali mi možemo utjecati na premiju i to na način da činimo ovo što radimo – da se napravi fiskalna konsolidacija, da se smanji javni dug, provedu određene strukturne reforme, da se gospodarstvo oporavlja i raste. Sve su to pozitivni faktori i čimbenici koji utječu da ta premija bude čim niža, dodao je.

Marić je rekao da su očekivanja i za ovu godinu velika, zadovoljan je radom svoga tima koji posljednje 2 godine radi na javnom dugu jer je iskorak napravljen – svi su shvatili da plaćamo previsoke kamate i da ih moramo smanjivati. Treba raditi na rejtingu i biti proaktivan na tržištu, dodao je. Iako su predviđanja da će 2018. biti ‘mirnija’od 2017. u smislu ukupnih iznosa, no Marić kaže da ne želi ‘mirniju’ godinu, mi ćemo biti pristuni na tržištu.

Ministar je govorio o restrukturiranju autocesta, to je Vladin projekt za koji je zadužen ministar Oleg Butković. Kazao je da od ukupnog duga od oko 5 mlrd €, prva četvrtina je restrukturirana refinanciranjem međunarodnog tržišta, drugu i treću će restrukturirati na domaćem tržištu jer za to interes postoji, a razgovori su u poodmakloj fazi. Podsjetio je na činjenicu da smo prije nekoliko godina govorili o prodaji, koncesioniranju, monetizaciji autocesta, a danas imamo potpuno drugačiji model gdje RH upravlja stvarima i na adekvatan način prepoznaje vrijednost i važnost autocesta i cesta.

Smatra da je priča o HŽ-u već godinama teška, konzumira mnogo proračunskog novca, a rezultati iziskuju dodatne napore. Vjeruje da Vlada ima dovoljno snage i mogućnosti i tu napraviti iskorak.

Govoreći o Uljaniku, rekao je da je to izazov koji traje već više od 30 godina. Kada zbrojimo koliko se ulagalo i plaćalo, taj problem se opet otvara, mi smo kao Vlada odgovorni, a znamo da ne možemo od toga bježati. Moramo biti odgovorni i prema zaposlenicima i prema održavanju proizvodnje, a da smo sretni i zadovoljni, naravno da nismo, dodao je. Očekuje da će do kraja siječnja dobiti nekakav pravorijek da Vlada vidi kojim smjerom može ići.

Fitch povećao rejting Hrvatske na ‘BB+’ sa stabilnim izgledima

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Strani turisti iz gotovo 250 zemalja u Hrvatskoj u 2017. ostvarili 90 milijuna noćenja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsku je u 2017. posjetilo 18,5 milijuna turista, koji su ostvarili 102 milijuna noćenja, što su porasti od 13 odnosno 12% u odnosu na 2016. godinu, a očekuje se da će i prihodi nadmašiti one iz 2016., izvijestio je na konferenciji za novinare ministar turizma Gari Cappelli.

Turistički rezultati u 2017., a posebno tijekom pred i posezone najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci.

Upravo je zato naša intencija i u 2018. nastaviti s unapređenjima kako bismo RH daljnje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke djelatnike te dodatno potaknuli cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, kazao je ministar Cappelli.

Strani turisti ostvarili su 16,5 milijuna dolazaka (+14%) i 89,8 milijun noćenja (+12%), a poraste bilježe i domaći turisti koji su ostvarili 12 milijuna noćenja te rast od 14%. Najviše je noćenja ostvareno u Istri (28 mil. noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (19 mil. noćenja) te na Kvarneru (18,6 mil. noćenja). Slijede Zadarska županija (13,7 mil. noćenja), Dubrovačko-neretvanska županija sa 8,5 mil. noćenja, Šibensko-kninska sa 7,1 mil. noćenja, Ličko-senjska županija s 3,2 mil. noćenja te Zagreb s 2,3 mil. noćenja.

Na kontinentu je ostvareno 2 milijuna noćenja (+15%), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (576.000 noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (322.000 noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (188.000 noćenja).

Tijekom dvanaest mjeseci najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (20,7 milijuna noćenja), Slovenije (10,1 milijuna noćenja), Austrije (7,6 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja). Izvan europskih zemalja, najviše noćenja su ostvarili gosti iz Sjedinjenih Američkih Država (1,4 milijuna noćenja), Australije (667 tisuća noćenja), Južne Koreje (533 tisuće noćenja), Kanade (415 tisuća noćenja) te Kine (237 tisuće noćenja).

Top destinacije po noćenjima su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (35 milijun noćenja), hotelima (25 milijuna noćenja) te kampovima (19 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru tijekom dvanaest mjeseci ostvareno 3,2 milijuna noćenja, kazao je ministar.

Posebno je istaknuo ukupan turistički promet na otocima na kojima je ostvareno 25% ukupnih noćenja. Najviše ih je pritom bilo na otoku Krku, Pagu i Lošinju, što, ocjenjuje Cappelli, pokazuje da otoci itekako imaju što ponuditi.

Prihodi od turizma tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2017. u porastu su 9,8%. Cappelli je naglasio i veliki porast turističkog prometa u lanjskoj pred i posezoni od 17% u dolascima i 16% u noćenjima, što potvrđuje da Hrvatska nije samo ljetna destinacija nego da se s pravom može govoriti o turizmu tijekom cijele godine. To pokazuje i prvih 15 dana ove godine, kada je i zbog rukometa i europskog prvensta Hrvatska puna turista.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić naglasio je važnost zadržavanja pozitivnih trendova u ovoj godini. Hrvatska turistička zajednica će tijekom 2018. godine provoditi niz aktivnosti koje za cilj imaju još efikasniju promociju na različitim tržištima diljem svijeta, te unaprjeđenje suradnje s partnerima na stranim emitivnim tržištima. Pritom će naglasak biti na daljnjem proširenju programa i uvođenju novih aviolinija.

Siguran sam da će svoj nemjerljivi doprinos ponovno dati i hrvatski turistički sektor koji je svake godine sadržajno sve bogatiji i konkurentniji. Naime, Hrvatska je danas vrlo zanimljiva i popularna destinacija, kako za turiste, tako i za poslovne subjekte, a kako bi zadržali njihov interes moramo zadržati pozitivno ozračje i trendove rasta, zaključio je.

Hrvatska turistička ponuda, u ovoj godini, bit će predstavljena na 26 turističkih sajmova na kojima će nastupati Hrvatska turistička zajednica. Od tog broja, bit će realizirani nastupi na 9 specijaliziranih sajmova koji obuhvaćaju nautičku, kongresnu i kamping ponudu. S ciljem postizanja još boljih rezultata na pojedinim tržištima predviđeno je proširenje sadašnje mreže predstavništva s novim uredima u Kini – Šangaju, Južnoj Koreji – Seulu, SAD-u – Los Angelesu i Italiji – Rimu.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari