Pratite nas

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Strinavić iz Blokiranih pisao Predsjednici RH: Vlast ‘ne želi’ riješiti naš problem

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić uputio je otvoreno pismo Predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović koje prenosimo u cijelosti:

Poštovana Predsjednice RH,

Prošlo je dvije godine od kako je Hrvatska demokratska zajednica preuzela vlast u Hrvatskoj obećavajući da će provesti reforme i da neće ponoviti greške bivših struktura.

Od svega najavljenog vidimo nema ništa i svjedoci smo potpunog raslojavanja Hrvatskog društva te potpunog demografskog sloma. I jedno i drugo su samo posljedica lijene, neodgovorne i nesposobne vlasti za provođenje ključnih reformi.

Katastrofalni pljenidbeni zakoni koji omogućavaju ovu društvenu katastrofu još uvijek ostaju nepromijenjeni, ignorirajući naše apele i očajne sudbine stotina tisuća hrvatskih građana.

Takvo stanje pogubno je za 330.000 blokiranih građana, ali je itekako dobro odvjetničkim i javnobilježničkim uredima i FINA-i kao državnoj agenciji koja plijeni imovinu hrvatskih građana kao da se radi o najgorim kriminalcima, a ne ljudima koji su bili i još uvijek žrtve pljačkaške pretvorbe i privatizacije.

Hrvatski građani su izloženi neviđenom teroru agencija za naplatu potraživanja koji više ne biraju sredstva na koji način i kako će ugnjetavati građane. Toliko to rade slobodno da će za koji dan početi mlatiti ljude po ulici, a tko ih kontrolira?

Nitko !

Hrvatska demokratska zajednica je poznata po tome da potpuno ignorira sve one koji ukazuju na probleme u društvu pa iz toga i proizilazi činjenica da skoro 80% građana ne podržava rad ove Vlade. Ne samo da ignoriraju udrugu Blokirani, oni ignoriraju čak i Vas, predsjednicu Republike Hrvatske.

Nakon održanog okruglog stola koji smo u suradnji s Vama, predsjednicom Republike Hrvatske “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” donijeli smo sljedeće zaključke koje ste kao Predsjednica RH uputili Vladi;

Ovršni zakon

1. sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;

2. znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);

3. propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;

4. omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);

5. izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;

6. propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;

7. propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati u slučaju duga manjeg od 50 tisuća kuna;

8. zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Činjenica je da smo dobili radnu skupinu za izradu potpuno novog Ovršnog zakona koja je sastavljena od cehovskih udruženja poput Hrvatske udruge banaka, Javnobilježničke komore. Odvjetničke komore, Hrvatske udruge javnih ovršitelja, a neovisnih stručnjaka niti u tragovima.

Prvi radni sastanak radne skupine je trebao biti održan 17.10.2017. godine u ministarstvu pravosuđa i samo dan prije zaprimili smo dopis da se isti otkazuje zbog obaveza ministra koje traju do dan danas jer novi sastanak nije sazvan i ne zna se kad će biti.

Inače, ministar Bošnjaković predviđa da bi s predstavljanje novog zakona trebalo biti krajem 2018. godine.

Poštovana Predsjednice RH, kako Vi mislite da 330 tisuća blokiranih preživi do kraja 2018. u Hrvatskoj? Kako da prežive njihova djeca? S čime da prežive kada banke mogu ovršiti cijelu plaću, i to je ministru Bošnjakoviću normalno?

Stanje u zemlji više nije izvanredno, kako ste rekli, nego je neizdrživo, i postoje samo dva izlaza za blokirane: Izvan zemlje, ili pod zemlju.

Netko mora preuzeti odgovornost i natjerati Vladu da hitno donese rješenje za sve blokirane i to takvo da se oni ODMAH odblokiraju.

To rješenje postoji, a postoje i ljudi koji znaju kako to riješiti, te napisati taj zakon.

Sjećate se Lex Agrokora? Vidite kako se zakon može brzo donijeti kad postoji politička volja.

A ovdje političke volje za spašavanje 330 tisuća ljudi i njihovih obitelji očito nema.

Poštovana Predsjednice RH,

Netko mora dići glas i progovoriti javno o ovom problemu koji uništava veliki dio naroda. Mi smo za to da se dugovi moraju vratiti, ali ovim ubijanjem, nikad se neće vratiti.

Rješenje postoji, samo ga postojeća vlast ne želi donijeti.

S poštovanjem,

Mario Strinavić

Glavni tajnik Udruge Blokirani

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Dodijeljene Zlatne kune, najcjenjenije gospodarske nagrade RH

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je središte hrvatske poslovne elite.

Najboljim domaćim tvrtkama Hrvatska gospodarska komora dodijelila je Zlatne kune, najcjenjenije takve nagrade u Hrvatskoj. Uz menadžere vodećih tvrtki na svečanosti se okupio cijeli državni vrh.

Turistička tvrtka Maistra iz Rovinja proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u ponedjeljak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”. Tomislav Popović iz uprave rovinjske Maistre kazao je da će ova nagrada pomoći kompaniji da nastavi tamo gdje je stala, a to je sada već desetogodišnji kontinurirani rast.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey.

Najboljom bankom proglašena je Privredna banka Zagreb (PBZ), a najboljim osiguravajućim društvom Wiener osiguranje Vienna Insurance Group.

Zlatnu kunu u kategoriji inovacija dobila je tvrtka Altpro, a u novoj kategoriji post startup tvrtka Axilis.

Ove godine je po prvi put u sklopu Zlatne kune dodijeljeno i priznanje za promicanje gospodarstva, a pripala je Mati Rimcu iz tvrtke Rimac Automobili.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Stjepanu Šafranu, doajenu hrvatskoga obrtništva i poduzetništva koji je tijekom godina iz jednostavne radionice za preradu metala i strojnu obradu razvio poslovni sustav s tri tvrtke s preko 210 zaposlenih, koje uspješno posluju na hrvatskome, europskome i afričkome tržištu.

Grabar Kitarović zahvalila HGK

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović zahvalila je Hrvatskoj gospodarskoj komori na stručnoj pomoći prigodom organizacije brojnih inozemnih aktivnosti u kojima su zajednički promovirali hrvatsko gospodarstvo.

Naglasila je kako smatra da na izvozu treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva, jer će on kreirati proizvode dodane vrijednosti, dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda.

Pritom je istaknula važnost suradnje između države, akademske odnosno istraživačke zajednice, te gospodarske zajednice, koja će njihove inovacije pretvarati u stvarnost.

Plenković: Vlada će nastaviti mjerama i zakonima pomagati hrvatskom gospodarstvu

Premijer Andrej Plenković kazao je da će Vlada u svojim aktivnostima nastaviti s mjerama i zakonskim prijedlozima koji će pomoći hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je između ostalog naveo i poreznu reformu koja je rasteretila gospodarstvo.

Kazao je da će Vlada nastaviti nacionalni program reformi, naglasivši da se u proceduri nalazi više zakona, a naveo je i napore oko uvođenja eura.

Reforme smatra najboljim jamstvom demografskog oporavka Hrvatske, a njima će se stvoriti i preduvjeti poduzetnicima za kreiranje novih radnih mjesta i veću zaposlenost.

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da unatoč Vladinim reformama i pozitivnim pokazateljima, poput rasta BDP-a i izvoza kao i smanjenja deficita i javnog duga, Hrvatskoj potrebna još dublja i dinamičnija promjena kako ‘ne bismo zapeli na začelju ljestvice razvijenosti Europske unije’.

Osim potrebe efikasnije i poticajne javne uprave te stabilnog zakonodavnog okvira, posebice ističe novi obrazovni sustav koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada.

“Obrazovanje mora biti naš instrument za stvaranje efikasnijeg sustava, koji neće poljuljati svako nevrijeme. Komora je ponudila model dualnog strukovnog obrazovanja, koji može u bitnome promijeniti dostupni kadar. Stoga možemo reći da je ispit naše društvene i političke zrelosti tek pred nama”, naglasio je Burilović, dodavši da je neophodno udruženo djelovanje svih sastavnica društva, kao i sinergija Vlade i opozicije.

Predsjednik udruženja europskih gospodarskih komora Eurochambres Richard Weber kazao je da je HGK u posljednjih nekoliko godina pokazala snagu provodeći reforme koje su zavidnom brzinom unaprijedile i modernizirale poslovanje Komore.

Kako je pritom istaknuo, vodstvo HGK-a u punom kapacitetu iskorištava mrežu Eurochambresa kako bi pomoglo hrvatskim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari