Pratite nas

Vijesti

Ristić: Mladićevi odvjetnici sigurno žale što se nisu pozvali na pravni autoritet Josipovića

Objavljeno

na

Prije pisanja ove kolumne pitao sam se koliko uopće ima smisla davati na važnosti nekome tako nevidljivom i politički potpuno beznačajnom.

O njegovom značaju dovoljno govori kako je toliko bitan da s njim kavu ne želi popiti čak ni Dalija Orešković, ona koja sa svakim pije kavu?

Njega je to toliko pogodilo da ju je, poput kakve uvrijeđene frajle, nazvao “ženskom inačicom Pernara”. Nije tu toliko bitna ni Dalija Orešković koliko je napad na nju obrazac koji se stalno ponavlja i jedan od mnogih primjera kako ovaj naš kavalir svoju muškost dokazuje ad hominem napadima na slabiji spol.

Njegovi opetovani pokušaji da se izvuče iz vlastite nebitnosti ponekad znaju biti toliko tragikomični da je postao predmet sveopće sprdnje, piše Borislav Ristić / Večernji list

Dovoljno se samo prisjetiti predizbornog spota s udaraljkama u obliku hrenovki. Bila je to “budnica” od koje Hrvatska danima nije mogla doći k sebi – od smijeha. Prije nego smo se prestali smijati – ili, što bi se reklo, prije nego su hrenovke prokuhane – “Naprijed Hrvatska” se vratila “natrag u garažu”.

A s njegovim povratkom je u garaži zavladalo opće oduševljenje, jer tko se bolje od njih sjeća činjenice kako je ovaj u politici toliko uspješan da je sve čega se dohvatio ubrzo propalo?

U tom kontekstu treba gledati na njegov nedavni povratak u SDP, kao na misiju. Misija je to u kojoj je on, čak i pored bezličnog Bere potpuno nevidljiv, kao filodendron kojeg nitko ne želi zalijevati.

Možda je ta nevidljivost bila razlog što se naš “dragi Ivo” osjetio isfrustriranim, pa je u tom očaju zapao u ekstremizam. Mrtav hladan je izjavio kako su likvidirani, pa u neoznačenu jamu bačeni, širokobriješki franjevci bili – legitiman vojni cilj.

Kada sam to prvi put pročitao trebalo mi je nekoliko trenutaka da dođem k sebi. Ako ubijeni franjevci nisu sudjelovali u borbama, oni su civilni zarobljenici. Ako su pak sudjelovali u borbama, oni su ratni zarobljenici.

Kad pak jedan pravnik, čak profesor kaznenog prava, izjavi kako je likvidacija zarobljenika legitiman vojni cilj – to je da ti pamet stane. Pravni tim Ratka Mladića sigurno žali što se nisu pozvali na pravni autoritet Ive Josipovića, jer bi tvrdnja o ratnim zarobljenicima kao legitimnom vojnom cilju njihova branjenika oslobodila svih optužbi za genocid.

Prije nego sam se uopće odlučio na reakciju sačekao sam dežurne ljudskopravaše, da vidim hoće li reagirati netko od onih kojima su puna usta humanizma i koji se olako razmeću humanitarnim frazama. Ali je sve bilo prekriveno velom šutnje, a šutnja uvijek znači odobravanje.

Takav humanizam je samo poza, a oni koji šute dok se ovako skandalozne teze lansiraju u javni prostor postaju prešutni odobravatelji zla. Ako se naše zlo pravda onim tuđim, rezultat takve ekvilibristike zla može biti samo taj da smo svi manje ili više zli. Sve žrtve nisu iste, ali zato ubojice jesu.

Samo zli ljudi opravdanje traže u nijansama zla i zločin pravdaju zločinom. Mi nećemo biti bolji ljudi ako se uspoređujemo s lošijima od nas, jer su onda oni samo izgovor za naše nečinjenje. Valjda bi stvar trebala biti obrnuta – možemo naprijed samo ako se uspoređujemo s onima boljima.

Ubijanje ratnih zarobljenika nikad ne može biti legitiman vojni cilj. Onaj tko misli da je to normalno daje opravdanje za Ovčaru, Srebrenicu i Ahmiće. Zato sam dobio potrebu braniti civilizacijski minimum od ovog ideološkog egzekutora.

Ali pored svega toga nekoga takvoga ne treba osuđivati nego žaliti, jer se radi o očitom moralnom invaliditetu. Ratni zarobljenik postaje “legitimna meta” samo ako ga prvo dehumaniziramo, pa onda kada on više nije čovjek, za njega ne vrijede civilizacijske norme. Netko tko tako nešto zagovara daje opravdanje za neki budući zločin.

Što ljude tjera na opravdavanje zla? Obično raskorak u svijesti uzrokovan vlastitom teškom savješću. Tako i imamo situaciju u kojoj oni koji u društvu glume dežurne humaniste i antifašiste već 75 godina obiteljima ubijenih i protjeranih Židova ne vraćaju stanove, znate one “Titove besplatne”.

Ubijanje ratnih zarobljenika nije legitiman vojni cilj, osim za studente u Mladićevoj, Šljivančaninovoj, Delićevoj, Blaškićevoj ili Norčevoj vojnoj akademiji.

Svatko onaj koji svijet mjeri prema toj ljestvici, nikako ne može biti humanist. Štoviše, radi se o lažnom humanizmu, odnosno stavu koji može biti opisan samo kao novi oblik fašizma.

Utoliko gori jer se krije iza humanističke fraze. Dr. Ivo Josipović je plastični primjer fašista u profesorskom odijelu, a svatko onaj koji se u javnom prostoru slaže s njegovom “ars diaboli” tezom kako je ubijanje ratnih zatvorenika legitiman vojni cilj ne može biti drukčije opisan nego kao moderni fašist”, piše Borislav Ristić / Večernji list

 

Ubojstvo franjevaca na Širokom Brijegu bio je Bleiburg prije Bleiburga

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

Objavljeno

na

Objavio

Kada karnevalska šala više nije šala i je li u Imotskom satira s paljenjem istospolnog para i djeteta s likom političara prerasla u poticanje mržnje i diskriminaciju, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog  govorili su gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić, Daniel Martinović iz Duginih obitelji, sociolog Slaven Letica te psihologinja Bruna Profaca, prenosi HRT.

– Slažem se na neki način da je ova manifestacija osramotila Imotski jer je to tako interpretirano kroz javnost. Uvjeren sam, budući da su mnogi povrijeđeni – da to nije bila namjera organizatora. Ta se manifestacija održava u našem gradu više od 150 godina i svjedoci smo da često bude takvih poruka, jer se radi o paljenju karnevala, izjavio je Ivan Budalić koji, kako kaže, do samog početka povorke nije znao što se sprema. “Razmotrit ćemo ovaj čin i donijeti određene zaključke”, odgovorio je Budalić. Potvrdio je da je za KUD Bakove svečanosti iz proračuna Imotskog predviđeno 20 tisuća kuna, ali im novac ove godine još nije isplaćen.

Martinović: S pozicija manjine postoji opravdani strah

Daniel Martinović ponovio je kako je zastrašujuće ono što se dogodilo. “Po čemu je gay par koji želi udomiti napušteno dijete – problem. Zašto je to uzeto kao primjer zla? Koja je poruka da je bolje spaliti dijete, nego da ono bude u istospolnoj obitelji? upitao je. Kazao je kako sama tradicija spaljivanja ništa dobro nije donijela. Smatra da bi bolje bilo slaviti postignuća i okrenuti se pozitivnome. Vezano za podnošenje kaznene prijave napomenuo je da se organizator povorke u Imotskome slikao sa svastikom i da s pozicija manjine postoji opravdani strah.

Profaca: Djeci koja odrastaju u istospolnim obiteljima sada je jako teško

Bruna Profaca
smatra da je u ovom slučaju netko tko je drugi i drukčiji – prikazan kao izvor svih zala. Sve je to dobilo još i druge konotacije, jer je dijete imalo lice političara. Posebno zabrinjavajućim smatra to što se sve dogodilo u situaciji s puno obitelji i djece koja su na to reagirala kao na zabavu. To je poruka djeci da je dobro biti agresivan, kazala je. Smatra da je ovo prilika za roditelje i učitelje da popričaju s djecom o tome kako je biti drukčiji, o tome kako je biti u tuđim cipelama. Dodala je kako ima mnogo djece koja odrastaju uz jednog roditelja ili istospolni par. Njima je sada jako teško, poznam takvu djecu – i znam da jest”, zaključila je Profaca.

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

– Stvorena je moralna panika koju potenciraju najviši državni dužnosnici. U tradiciji je pokladnih svečanosti ne samo satira nego i dogma kako ne postoje zabranjene teme. Interpretacija tih lutaka koje su spaljene je manipulativna i pristrana. Radi se o Nenadu Staziću, djetetu – kao manifestaciji čovjeka -djeteta, a istospolne partnere možemo gledati kao Miroslava Šeparovića i Vladimira Šeksa. Očito da u Imotskom većina stanovnika ima nešto protiv udomljavanja u “Duginim obiteljima”, rekao je Slaven Letica. Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića koji u Saboru sustavno vrijeđa sve drugo i drukčije. Veliko bi zlo bilo, vezano za Poklade, uvoditi nove verbalne delikte”, zaključio je.

Obersnelovo prerušavanje u Jovanku Broz?

Umjesto kaznenih prijava i priopćenja treba raditi da se promijene ti stavovi, kazao je Slaven Letica koji je nekoliko puta bio spaljivan kao Krnje. Kaže da mu nije napamet palo da od toga radi “graju”. Dodao je kako bi se “pojam tolerancije/netolerancije sjekao na drugim mjestima da je bilo pravodobnih reakcija na izjave Nenada Stazića i Kreše Beljaka da UDBA i KOS nisu pobili dovoljan broj ljudi”. Za Budalića je rekao da je pametan čovjek koji neće reagirati na prvu loptu. Smeta mu to što lutke u Imotskom nisu bile veliki “piece of art”. Također je kazao kako je Obersnelovo prerušavanje u Jovanku Broz također bila velika provokacija za ljude iz Dalmatinske zagore i drugih dijelova zemlje.

Budalić: Treba pitati organizatore što su htjeli postići

– Da se nije digla ovolika javnost mislim da bi to prošlo kao šala i običaj vezan za poklade. Imotski ima svoje tradicionalne vrijednosti. Ovo je tolerantan kraj i uvažavaju se različitosti. Ako pogledamo alegorijski i način na koji se pripremaju maske i sve ostalo u tom danu – vidimo da tu ništa nije sporno. Treba pitati organizatore kakva je njihova poruka i što su htjeli postići u javnosti. Treba tek utvrditi treba li se to posve osuditi ili sankcionirati. Dobro da se javnost senzibilizira, ali nije dobro da prođe na način koji nikome nije prihvatjiv – da se prikaže kao osvećivanje, mržnja ili netolerancija.

Za Imotski je Letica kazao kako se radi o prekrasnom gradu koji je demografski devastiran. Ovo manipuliranje o osjećajima djece je val fraza koje ponavljaju sve tri pravobraniteljice i državni vrh. To su sve gluposti. Imamo tradiciju koja je pretkršćanska. Nema zabranjenih tema, i to je moja definitivna pozicija. Hoće li spaliti mene ili Nenada Stazića, jučer su u Kaštelima spalili Zorana Milanovića i Orsata Miljenića. Vješali su kardinale i sad bi trebalo biti zlatnih krava, tvrdi Letica. I manjine se moraju nositi s negativnim publicitetima kao i mi.

Odgovorila mu je Bruna Profaca. Kazala je kakodjeci koja su gledala povorku nije jasna lutka Stazića u liku djeteta. Djeca su najprije vidjela  – istospolni par s djetetom. S pozicije djece to je nešto što je drukčije i prema čemu je super biti agresivan. To ne mogu podržati upravo stoga što radim s djecom i različitim obiteljima, istaknula je.

– Pitam se koliki je doseg civilizacije, kad nekoga nazivate primitivcem  s obzirom  na to da dolazi iz ruralne sredine koja je okrenuta tradicionalnim vrijednostima kao što su crkva, Domovinski rat i sve vrijednosti koje smo utkali od samostalnosti RH. Nije dobro osuđivati sve ono što se osuđuje bez javnosti i razgovora. Tu se pokazuje pozicija moći i u tom smo slučaju ugroženi kao zajednica, kao građani Imotskog, rekao je Budalić. Dodao je kako osobno poštuje različitost i želi pridonijeti razvoju Imotskoga, ali ne želi osuđivati jer je verbalni delikt puno naštetio tom gradu. Ovomu je Letica dodao kako Nenada Stazića može biti sram što hoće cijeli imotski kraj proglasiti primitivnim, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministar Horvat: Prijedlog kako regulirati rad nedjeljom uskoro na javnoj raspravi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, obrtništva i poduzetništva Darko Horvat u subotu je u Prelogu najavio da će prijedlog o tome na koji način regulirati rad nedjeljom doći na javnu raspravu tijekom slijedećeg mjeseca.

Po njegovim riječima, prošle su godine napravljene pomne analize, neke od njih još traju, a sve bi trebalo biti pripremljeno za javnu raspravu do travnja, nakon što se razgovora s koalicijskim i sa socijalnim partnerima.

“Velika većina ih je bila kod mene u kabinetu i u velikoj se većini slažemo s prijedlogom koje je Ministarstvo gospodarstva stavilo na stol. U ovom trenutku ne razgovaramo ni o kakvim zabranama, razgovaramo o regulaciji rada nedjeljom”, rekao je ministar.

Napomenuo je da u Europi postoji tri skupine zemalja unutar kojih je taj problem riješen.

“Jedna grupa zemalja, među kojima je danas i Hrvatska, ima potpuno liberaliziran stav i nema nikakve regulacije, a drugi skup zemalja je onaj u kojima je nedjelja zabranjena. Ono što mi želimo je regulirati rad nedjeljom u skladu s mišljenjima poslodavaca, sindikata i svih onih koji od toga imaju ili bi trebali imati određene koristi”, istaknuo je Horvat.

Ministar je dodao da je u protekla tri mjeseca razgovarao sa sindikatima, Hrvatskom udrugom poslodavaca te s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom.

“U nečemu se u potpunosti slažemo, a ima nekih stvari u kojima se razilazimo. Želim visoku dozu konsenzusa i nismo daleko od toga”, rekao je.

Horvat: U Hrvatskoj se ne zagovara stajalište da se rad nedjeljom u potpunosti zabrani

Na pitanje hoće li se rad nedjeljom zabraniti potpuno ili parcijalno, ministar Horvat odgovorio je da se u Hrvatskoj ne zagovara stav da se rad nedjeljom u potpunosti zabrani.

Ministarstvo gospodarstva je spremno s poslodavcima definirati koliko bi se nedjelja radilo, dodao je.

“Unutar tih nedjelja dali bismo priliku da poslodavci u svojoj internoj komunikaciji odrede broj nedjelja određenom dinamikom unutar kojih bi se radilo, i teritorijalno, ali i unutar HUP-a. Takav je prijedlog naišao na odobravanje. Hoće li to biti 12, 14 ili 15 nedjelja, taj ćemo stav usuglasiti”, kazao je ministar Horvat.

Istaknuo je i da Ministarstvo gospodarstva ima ingerencije samo nad primjenom ili konstruiranjem Zakona o trgovini unutar kojega je vezana mogućnost da se regulira rad nedjeljom samo trgovinama.

“Za ostale službe ili gospodarske subjekte ta će se priča eventualno otvoriti ili regulirati kroz neke druge zakone, prvenstveno kroz Zakon o radu”, dodao je.

Na pitanje nada li se podršci koalicijskih partnera kad je riječ o reguliranju rada nedjeljom, Horvat je odgovorio kako na tu temu s koalicijskim partnerima još nisu razgovarali.

“Medijskim prostorom kolaju raznorazne riječi ili rečenice. Mi sa svojim koalicijskim partnerima, koji u ovom trenutku čine saborsku većinu, na tu temu još nismo porazgovarali. Napomenut ću još jednom – onoga trenutka kada sve analize budu na stolu, kada budemo sigurni u svoj prijedlog, počet ćemo razgovore s koalicijskim partnerima i ne vidim razloga zbog kojeg bi oni bili protiv”, zaključio je ministar Horvat. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari