Pratite nas

Vijesti

Ristić: Mladićevi odvjetnici sigurno žale što se nisu pozvali na pravni autoritet Josipovića

Objavljeno

na

Prije pisanja ove kolumne pitao sam se koliko uopće ima smisla davati na važnosti nekome tako nevidljivom i politički potpuno beznačajnom.

O njegovom značaju dovoljno govori kako je toliko bitan da s njim kavu ne želi popiti čak ni Dalija Orešković, ona koja sa svakim pije kavu?

Njega je to toliko pogodilo da ju je, poput kakve uvrijeđene frajle, nazvao “ženskom inačicom Pernara”. Nije tu toliko bitna ni Dalija Orešković koliko je napad na nju obrazac koji se stalno ponavlja i jedan od mnogih primjera kako ovaj naš kavalir svoju muškost dokazuje ad hominem napadima na slabiji spol.

Njegovi opetovani pokušaji da se izvuče iz vlastite nebitnosti ponekad znaju biti toliko tragikomični da je postao predmet sveopće sprdnje, piše Borislav Ristić / Večernji list

Dovoljno se samo prisjetiti predizbornog spota s udaraljkama u obliku hrenovki. Bila je to “budnica” od koje Hrvatska danima nije mogla doći k sebi – od smijeha. Prije nego smo se prestali smijati – ili, što bi se reklo, prije nego su hrenovke prokuhane – “Naprijed Hrvatska” se vratila “natrag u garažu”.

A s njegovim povratkom je u garaži zavladalo opće oduševljenje, jer tko se bolje od njih sjeća činjenice kako je ovaj u politici toliko uspješan da je sve čega se dohvatio ubrzo propalo?

U tom kontekstu treba gledati na njegov nedavni povratak u SDP, kao na misiju. Misija je to u kojoj je on, čak i pored bezličnog Bere potpuno nevidljiv, kao filodendron kojeg nitko ne želi zalijevati.

Možda je ta nevidljivost bila razlog što se naš “dragi Ivo” osjetio isfrustriranim, pa je u tom očaju zapao u ekstremizam. Mrtav hladan je izjavio kako su likvidirani, pa u neoznačenu jamu bačeni, širokobriješki franjevci bili – legitiman vojni cilj.

Kada sam to prvi put pročitao trebalo mi je nekoliko trenutaka da dođem k sebi. Ako ubijeni franjevci nisu sudjelovali u borbama, oni su civilni zarobljenici. Ako su pak sudjelovali u borbama, oni su ratni zarobljenici.

Kad pak jedan pravnik, čak profesor kaznenog prava, izjavi kako je likvidacija zarobljenika legitiman vojni cilj – to je da ti pamet stane. Pravni tim Ratka Mladića sigurno žali što se nisu pozvali na pravni autoritet Ive Josipovića, jer bi tvrdnja o ratnim zarobljenicima kao legitimnom vojnom cilju njihova branjenika oslobodila svih optužbi za genocid.

Prije nego sam se uopće odlučio na reakciju sačekao sam dežurne ljudskopravaše, da vidim hoće li reagirati netko od onih kojima su puna usta humanizma i koji se olako razmeću humanitarnim frazama. Ali je sve bilo prekriveno velom šutnje, a šutnja uvijek znači odobravanje.

Takav humanizam je samo poza, a oni koji šute dok se ovako skandalozne teze lansiraju u javni prostor postaju prešutni odobravatelji zla. Ako se naše zlo pravda onim tuđim, rezultat takve ekvilibristike zla može biti samo taj da smo svi manje ili više zli. Sve žrtve nisu iste, ali zato ubojice jesu.

Samo zli ljudi opravdanje traže u nijansama zla i zločin pravdaju zločinom. Mi nećemo biti bolji ljudi ako se uspoređujemo s lošijima od nas, jer su onda oni samo izgovor za naše nečinjenje. Valjda bi stvar trebala biti obrnuta – možemo naprijed samo ako se uspoređujemo s onima boljima.

Ubijanje ratnih zarobljenika nikad ne može biti legitiman vojni cilj. Onaj tko misli da je to normalno daje opravdanje za Ovčaru, Srebrenicu i Ahmiće. Zato sam dobio potrebu braniti civilizacijski minimum od ovog ideološkog egzekutora.

Ali pored svega toga nekoga takvoga ne treba osuđivati nego žaliti, jer se radi o očitom moralnom invaliditetu. Ratni zarobljenik postaje “legitimna meta” samo ako ga prvo dehumaniziramo, pa onda kada on više nije čovjek, za njega ne vrijede civilizacijske norme. Netko tko tako nešto zagovara daje opravdanje za neki budući zločin.

Što ljude tjera na opravdavanje zla? Obično raskorak u svijesti uzrokovan vlastitom teškom savješću. Tako i imamo situaciju u kojoj oni koji u društvu glume dežurne humaniste i antifašiste već 75 godina obiteljima ubijenih i protjeranih Židova ne vraćaju stanove, znate one “Titove besplatne”.

Ubijanje ratnih zarobljenika nije legitiman vojni cilj, osim za studente u Mladićevoj, Šljivančaninovoj, Delićevoj, Blaškićevoj ili Norčevoj vojnoj akademiji.

Svatko onaj koji svijet mjeri prema toj ljestvici, nikako ne može biti humanist. Štoviše, radi se o lažnom humanizmu, odnosno stavu koji može biti opisan samo kao novi oblik fašizma.

Utoliko gori jer se krije iza humanističke fraze. Dr. Ivo Josipović je plastični primjer fašista u profesorskom odijelu, a svatko onaj koji se u javnom prostoru slaže s njegovom “ars diaboli” tezom kako je ubijanje ratnih zatvorenika legitiman vojni cilj ne može biti drukčije opisan nego kao moderni fašist”, piše Borislav Ristić / Večernji list

 

Ubojstvo franjevaca na Širokom Brijegu bio je Bleiburg prije Bleiburga

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Svečanom akademijom HDZ u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989., u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” bit će održana svečana akademija, a nakon toga u prostorijama Nogometnog kluba Jarun odigrat će se tradicionalna nogometna utakmica između ‘momčadi HDZ-a i zvijezda’.

Također u ponedjeljak ujutro izaslanstvo stranke, predvođeno predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem položit će vijenac i zapaliti svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK “Borac” na Jarunu, a na toj skupštini je prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ‘velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti’.

U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada.

“Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila jedan potpuno novi okupljajući koncept, jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli”, rekao je Kapulica.

Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao, bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je  u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.

“HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva”, naglasio je Kapulica.

Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ – ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni.

“Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala”, zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica.

 Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, tadašnje okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština je održana 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ‘Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost’, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački Trg.

Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ‘Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu’ u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Predsjednica: Previše se govori o izborima i izbornim kampanjama, trebamo se koncentrirati na bitno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na novinarska pitanja u subotu u Rijeci rekla je kako u javnom prostoru previše govorimo o izborima i izbornim kampanjama u Hrvatskoj, a trebamo se koncentrirati na bitno – nova radna mjesta, da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da se razvijaju i Rijeka i svi naši gradovi.

Predsjednica se u Rijeci susrela s vodstvom i članovima riječkog Kluba 100 kapi, a potom se pridružila procesiji u prigodi Dana svetog Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije, Katedrale sv. Vida i grada Rijeke

Na upit novinara smatra li, s obzirom da se nalazi u svom gradu, idealan trenutak za isticanje svoje kandidature za novi predsjednički mandat, predsjednica Republike Grabar-Kitarović odgovorila je najprije protupitanjem: “Mislite li vi da jest“, na što su, pak, novinari potvrdno odgovorili.

„Sve u svoje vrijeme, molim vas, dopustite mi da obnašam svoju dužnost. Pa nećemo valjda šest mjeseci razgovarati o izborima”, naglasila je hrvatska predsjednica.

“Mislim da previše govorimo o izborima i izbornim kampanjama u Hrvatskoj. Koncentrirajmo se na ono što je bitno, a to su nova radna mjesta, da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da se razvije Rijeka i svi naši gradovi. Ukoliko neprestano razmišljamo o kampanjama nemamo vremena raditi“, zaključila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ponovivši: „Sve u svoje vrijeme.“

Svim Riječankama i Riječanima čestitala je Dan grada i blagdan sv. Vida.

Posjetivši riječki Klub 100 kapi, koji okuplja dobrovoljne darivatelje krvi, predsjednica Grabar-Kitarović im je zahvalila u svoje i u ime svih onih kojima su pomogli darujući svoju krv.

Kazala je da je Hrvatska, kada je riječ o tome, jedna do najhumanijih država u svijetu, jer se u mnogim zemljama krv, nažalost, prodaje. Najavila je da će u svom uredu s radošću organizirati susret svih hrvatskih klubova 100 kapi.

Klub 100 kapi u sklopu Gradskog društva Crvenog križa Rijeka okuplja dobrovoljne darivatelje krvi, muškarce sa 100 i više darivanja i žene sa 75 i više darivanja, odnosno sve darivatelje koji su svoju krv darivali gotovo cijeli radni vijek.

Nakon posjeta Klubu 100 kapi predsjednica Grabar-Kitarović se prodružila svečanoj procesiji, koja je krenula od Katedrale sv. Vida, a završila je na Trgu Riječke rezolucije, gdje je u povodu Dana sv. Vida održano središnje euharistijsko slavlje, koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s biskupima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari