Pratite nas

Vijesti

Ristić: Mladićevi odvjetnici sigurno žale što se nisu pozvali na pravni autoritet Josipovića

Objavljeno

na

Prije pisanja ove kolumne pitao sam se koliko uopće ima smisla davati na važnosti nekome tako nevidljivom i politički potpuno beznačajnom.

O njegovom značaju dovoljno govori kako je toliko bitan da s njim kavu ne želi popiti čak ni Dalija Orešković, ona koja sa svakim pije kavu?

Njega je to toliko pogodilo da ju je, poput kakve uvrijeđene frajle, nazvao “ženskom inačicom Pernara”. Nije tu toliko bitna ni Dalija Orešković koliko je napad na nju obrazac koji se stalno ponavlja i jedan od mnogih primjera kako ovaj naš kavalir svoju muškost dokazuje ad hominem napadima na slabiji spol.

Njegovi opetovani pokušaji da se izvuče iz vlastite nebitnosti ponekad znaju biti toliko tragikomični da je postao predmet sveopće sprdnje, piše Borislav Ristić / Večernji list

Dovoljno se samo prisjetiti predizbornog spota s udaraljkama u obliku hrenovki. Bila je to “budnica” od koje Hrvatska danima nije mogla doći k sebi – od smijeha. Prije nego smo se prestali smijati – ili, što bi se reklo, prije nego su hrenovke prokuhane – “Naprijed Hrvatska” se vratila “natrag u garažu”.

A s njegovim povratkom je u garaži zavladalo opće oduševljenje, jer tko se bolje od njih sjeća činjenice kako je ovaj u politici toliko uspješan da je sve čega se dohvatio ubrzo propalo?

U tom kontekstu treba gledati na njegov nedavni povratak u SDP, kao na misiju. Misija je to u kojoj je on, čak i pored bezličnog Bere potpuno nevidljiv, kao filodendron kojeg nitko ne želi zalijevati.

Možda je ta nevidljivost bila razlog što se naš “dragi Ivo” osjetio isfrustriranim, pa je u tom očaju zapao u ekstremizam. Mrtav hladan je izjavio kako su likvidirani, pa u neoznačenu jamu bačeni, širokobriješki franjevci bili – legitiman vojni cilj.

Kada sam to prvi put pročitao trebalo mi je nekoliko trenutaka da dođem k sebi. Ako ubijeni franjevci nisu sudjelovali u borbama, oni su civilni zarobljenici. Ako su pak sudjelovali u borbama, oni su ratni zarobljenici.

Kad pak jedan pravnik, čak profesor kaznenog prava, izjavi kako je likvidacija zarobljenika legitiman vojni cilj – to je da ti pamet stane. Pravni tim Ratka Mladića sigurno žali što se nisu pozvali na pravni autoritet Ive Josipovića, jer bi tvrdnja o ratnim zarobljenicima kao legitimnom vojnom cilju njihova branjenika oslobodila svih optužbi za genocid.

Prije nego sam se uopće odlučio na reakciju sačekao sam dežurne ljudskopravaše, da vidim hoće li reagirati netko od onih kojima su puna usta humanizma i koji se olako razmeću humanitarnim frazama. Ali je sve bilo prekriveno velom šutnje, a šutnja uvijek znači odobravanje.

Takav humanizam je samo poza, a oni koji šute dok se ovako skandalozne teze lansiraju u javni prostor postaju prešutni odobravatelji zla. Ako se naše zlo pravda onim tuđim, rezultat takve ekvilibristike zla može biti samo taj da smo svi manje ili više zli. Sve žrtve nisu iste, ali zato ubojice jesu.

Samo zli ljudi opravdanje traže u nijansama zla i zločin pravdaju zločinom. Mi nećemo biti bolji ljudi ako se uspoređujemo s lošijima od nas, jer su onda oni samo izgovor za naše nečinjenje. Valjda bi stvar trebala biti obrnuta – možemo naprijed samo ako se uspoređujemo s onima boljima.

Ubijanje ratnih zarobljenika nikad ne može biti legitiman vojni cilj. Onaj tko misli da je to normalno daje opravdanje za Ovčaru, Srebrenicu i Ahmiće. Zato sam dobio potrebu braniti civilizacijski minimum od ovog ideološkog egzekutora.

Ali pored svega toga nekoga takvoga ne treba osuđivati nego žaliti, jer se radi o očitom moralnom invaliditetu. Ratni zarobljenik postaje “legitimna meta” samo ako ga prvo dehumaniziramo, pa onda kada on više nije čovjek, za njega ne vrijede civilizacijske norme. Netko tko tako nešto zagovara daje opravdanje za neki budući zločin.

Što ljude tjera na opravdavanje zla? Obično raskorak u svijesti uzrokovan vlastitom teškom savješću. Tako i imamo situaciju u kojoj oni koji u društvu glume dežurne humaniste i antifašiste već 75 godina obiteljima ubijenih i protjeranih Židova ne vraćaju stanove, znate one “Titove besplatne”.

Ubijanje ratnih zarobljenika nije legitiman vojni cilj, osim za studente u Mladićevoj, Šljivančaninovoj, Delićevoj, Blaškićevoj ili Norčevoj vojnoj akademiji.

Svatko onaj koji svijet mjeri prema toj ljestvici, nikako ne može biti humanist. Štoviše, radi se o lažnom humanizmu, odnosno stavu koji može biti opisan samo kao novi oblik fašizma.

Utoliko gori jer se krije iza humanističke fraze. Dr. Ivo Josipović je plastični primjer fašista u profesorskom odijelu, a svatko onaj koji se u javnom prostoru slaže s njegovom “ars diaboli” tezom kako je ubijanje ratnih zatvorenika legitiman vojni cilj ne može biti drukčije opisan nego kao moderni fašist”, piše Borislav Ristić / Večernji list

 

Ubojstvo franjevaca na Širokom Brijegu bio je Bleiburg prije Bleiburga

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Željko Rohatinski iznenada preminuo u 68. godini

Objavljeno

na

Objavio

Iznenada je u 68. godini života preminuo bivši guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je u dva mandata obavljao dužnost guvernera Hrvatske narodne banke.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da ‘odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića’.

Vijest o smrti bivšeg guvernera potvrđeno je Tportalu od izvora iz bankarskih krugova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petir: Ružno je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/N1

Bivša europarlamentarka Marijana Petir u N1 Studiju uživo komentirala je predstojeće predsjedničke izbore.

Na pitanje hoće li iskoristiti svoj politički potencijal koji je zaradila na europskim izborima kako bi sugerirala onima koji su za nju glasali za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima, Petir kaže da ona to ne može učiniti.

“Moja lista osvojila je 50.000 glasova na izborima za EU parlament i vjerujem da ćemo s tim glasovima ući u borbu za parlamentarne izbore. Potrebno nam je uvesti reda da nam se ne bi dogodilo da nemamo koga birati i da biramo manje zlo. U sljedećim mjesecima pripremamo se za parlamentarne izbore. Uvijek je izazovno nastupati kao nezavisna osoba, za sada nemamo u planu osnivanje nove stranke.

Na predsjedničkim izborima ne mogu reći ljudima za koga da glasaju, ali mislim da mogu reći svoje mišljenje. Čini mi se, zahvaljujući djelovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nema nikoga tko ne zna za Hrvatsku, ne samo u političkim krugovima, nego i kod običnih ljudi. Taj je dio posla predsjednica dobro odradila. Na unutrašnjem političkom planu je velik problem demografije digla na vidljivu razinu, natjerala je vladu da krene s konkretnim mjerama, bila je stalno na terenu, obilazila županije… To su neki argumetni koji idu u prilog aktualnoj predsjednici, ali ne treba umanjiti važnost ni vrijednost niti jednog kandidata. Na dnevnoj se razini stalno nešto događa i prilično je burno.

U ovoj mi se kampanji ne sviđa nedostatak međusobnog poštovanja među kandidatima. Ružno mi je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici. Uvijek se može reći sve i bez vrijeđanja”, kazala je Marijana Petir.

Škoro kaže da je glas za Kolindu Grabar-Kitarović glas za Plenkovića.

“Ne vidim tu povezanost. Predsjednicu gledam kao neovisnu osobu, i neovisnu od establišmenta HDZ-a. Predsjednica je pokazala da zna obavljati svoj posao, a Zoran Milanović je pokazao što zna i ne zna dok je bio premijer i ne može dobiti moju podršku, a kod Škore nismo sigurni u kom smjeru ide.

Miroslav Škoro je rekao da će ići na Hod za život i to me oduševilo, a rekao je da Dan antifašističke borbe treba zadržati, dok se kod pitanja Titove biste u predsjedničkom uredu nije se odredio. Poruke koje šalje u diskoraku su s onim što se prezentira”, kazala je Petir.

Koga od kandidata vidite u drugom krugu?

“Birači će to najbolje odrediti. Sva su tri kandidata po anketama u razini statističke pogreške, ali smatram da Milanović nije kvalificiran biti predsjednik, jer je na mjestu predsjednika vlade pokazao da taj posao ne zna i ne želi obavljati i da mu nije pretjerano stalo do Hrvatskog naroda.

Kad analiziramo unazad nekoliko izbornih ciklusa, možemo zaključiti da neke populističke poruke padaju na plodno tlo. To nije čudno, ljudima je dosta establišmenta, ne dobivaju ono što su očekivali i traže nešto novo. U tom traženju se događa da se izaberu oni koji šalju  lijepe poruke i nemaju iskustvo vođenja vlasti, a kada dođu na vlast postanu destruktivni. Mislim da je jasno što nam se na parlamentarnim izborima dogodilo, te su se opcije ispuhale, a to se i na europskim izborima dogodilo.

Čini mi se da oko nekih važnih pitanja kandidati trebaju biti dovoljno hrabri i izreći svoje mišljenje”, kazala je Petir u N1 Studiju .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari