Pratite nas

BiH

Zaključci znanstvenog skupa: ‘Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu’

Objavljeno

na

Na Znanstveno- stručnom skupu „RJEŠENJE HRVATSKOG PITANJA ZA EUROPSKU BOSNU I HERCEGOVINU“ usvojeni su zaključci koje donosimo u nastavku:

Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda. Znanstveno-stručno stajalište je da se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti te ukupne euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine. Pitanje euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine je od posebnog značaja za sve njezine narode/građane. Hrvati BiH će nastaviti aktivno, sustavno i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Europsku uniju i NATO.

Institucionalna jednakopravnost kroz legitimno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama u BiH osnovni je preduvjet za ostvarivanje sustavne jednakopravnosti. U sadašnjim ustavnim okvirima to podrazumijeva sljedeće:

Konstitutivnost znači državotvornost. Ona je srž, bit i «telos» Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Aneksa IV – Ustava BiH, pa stoga kršenje tog načela predstavlja kršenje navedenog sporazuma i Ustava;

Konstitutivni narodi su državotvorni – tvore ustav, društvo i moraju jednakopravno sudjelovati u političkom životu zemlje i u procesima odlučivanja;

Načelo konstitutivnosti je ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijsko (entiteti i županije), te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98;

Provedbi konstitutivnosti u smislu jamstva legitimnog predstavljanja i zastupljenosti treba težiti i na svim administrativno-političkim razinama, kako je navedeno u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH U-23/14, tzv. dubinska konstitutivnost;

Ustavno zajamčena konstitutivnost hrvatskog naroda, između ostalog, ostvaruje se pomoću Izbornog zakona, koji je nakon Ustava najvažniji pravni akt države, u funkciji uspostave jednakopravnosti konstitutivnih naroda kao temeljnih sastavnica složene federalno-konsocijacijske države BiH. Stoga izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu jednakost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće naroda;

Jednakopravnost podrazumijeva simetriju prava konstitutivnih naroda u područjima ‘autonomije’ i ‘zajedničkog upravljanja’, kao dva temeljna načela federalizma koja su smjernice i kriteriji za postizanje ukupne institucionalne jednakopravnosti;

U postojećem asimetričnom ustrojstvu države BiH jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda moguće je postići isključivo primjenom i reafirmacijom nužnih općih i specifičnih konsocijacijskih načela, u interesu BiH i svih njezinih naroda/građana;

Opća načela:

legitimno predstavljanje;

federalizam; upravljanje različitostima;

decentralizacija;

supsidijarnost;

Specifična konsocijacijska načela:

sistemska, ustavna i zakonska jamstva sudjelovanja hrvatskog naroda BiH u političkom životu zemlje posredstvom izabranih političkih predstavnika, uz poštivanje načela pariteta i konsenzusa;

funkcionalan institut vitalnog nacionalnog interesa u sprezi s legitimnim, legalnim i ustavnim članom Predsjedništva BiH;

proporcionalnost u razdiobi javnih resursa i upravnim strukturama, prvenstveno primjenom tog načela kroz izborno zakonodavstvo;

visok stupanj autonomije u područjima od najvišeg interesa za očuvanje identiteta, kulture, obrazovanja, jezika, te zakonska zaštita prava na identitarne simbole i kolektivno sjećanje;

Smatramo da su navedena načela univerzalna i reciprocitetna, temelje se na Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim odlukama Ustavnog suda BiH, te njihova dosljedna primjena omogućava ravnopravan tretman sva tri naroda unutar sustava upravljanja i jamči njihovu jednakopravnost;

Svekolike prilike i razvoj političkog sustava u BiH nakon Daytona, usklađivanja entitetskih ustava s Ustavom BiH i dogradnja zakonodavnog okvira, a nakon svih odluka domaćih i međunarodnih sudstava, koje su ostale neprovedene, nameću potrebu izmjena Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih na strpljiv i dugotrajan dijalog temeljen na novoj kulturi dijaloga i uzajamnog poštivanja;

Stavljamo snažan naglasak, uz poštivanje načela vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, na značenje ‘legitimiteta’ kao temeljne metakategorije ustavnog prava u kojoj označavamo što je zasnovano ne samo na pravu nego i na razumu ili nekoj drugoj vrijednosti na kojoj počiva određeni poredak.

Znanstveno-stručni skup „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku BiH“, kao i prošlogodišnji „Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti“, poslužit će za prikupljanje građe i rasvjetljavanje brojnih složenih problema koji opterećuju ustavni i politički sustav BiH, te kao polazište u svakom budućem razgovoru o mogućoj ustavnoj reformi.

Slijedom navedenoga, 2019. godine održat će se konferencija na kojoj će se ponovno okupiti akademska i stručna elita s ciljem ocjene provedbe zaključaka i procesa vezanih uz položaj Hrvata BiH i njihovu jednakopravnost, a u sprezi s ostvarenim napretkom BiH u području euroatlantskih integracija, stoji u priopćenju sa Znanstveno-stručnog skupa održanog prošlog tjedna u Neumu./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

Objavljeno

na

Objavio

Regija pred novim sigurnosnim izazovom: kako otkriti teroriste u novom migrantskom valu

Za Bosnu i Hercegovinu neće u sigurnosnom smislu toliki problem predstavljati povratak njenih državljana koji su sudjelovali u ratu u Siriji i Iraku na strani terorističke Islamske države, nego će pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje regije predstavljati novi migrantski val koji se očekuje u proljeće, ocijenio je za Hinu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Vlado Azinović.

Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

“Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika”, navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i “pročuo” se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću.

Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. “Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio”, napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. “Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet”, kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

“Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji”, navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

“Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći”, zaključio je Azinović.

(Hina)

 

u BiH stiže 80.000 migranata!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Lukač razriješen dužnosti direktora FUP-a

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Federacije BiH danas je Dragana Lukača, na osobni zahtjev, razriješila dužnosti direktora Federalne uprave policije u sastavu Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, s danom 28.1.2019. godine, kada je podnio ostavku.

S istim datumom mu je oduzet čin glavnog generalnog inspektora policije. Federalna vlada upoznala se s informacijom Federalnog ministarstva pravde o potrebnim aktivnostima za početak rada Odgojno-popravnog doma u Orašju kao posebne ustanove i zadužila ovo ministarstvo da, najkasnije u roku od 60 dana, dostavi prijedlog za imenovanje njenog direktora, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FbiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari