Pratite nas

BiH

Zaključci znanstvenog skupa: ‘Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu’

Objavljeno

na

Na Znanstveno- stručnom skupu „RJEŠENJE HRVATSKOG PITANJA ZA EUROPSKU BOSNU I HERCEGOVINU“ usvojeni su zaključci koje donosimo u nastavku:

Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda. Znanstveno-stručno stajalište je da se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti te ukupne euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine. Pitanje euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine je od posebnog značaja za sve njezine narode/građane. Hrvati BiH će nastaviti aktivno, sustavno i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Europsku uniju i NATO.

Institucionalna jednakopravnost kroz legitimno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama u BiH osnovni je preduvjet za ostvarivanje sustavne jednakopravnosti. U sadašnjim ustavnim okvirima to podrazumijeva sljedeće:

Konstitutivnost znači državotvornost. Ona je srž, bit i «telos» Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Aneksa IV – Ustava BiH, pa stoga kršenje tog načela predstavlja kršenje navedenog sporazuma i Ustava;

Konstitutivni narodi su državotvorni – tvore ustav, društvo i moraju jednakopravno sudjelovati u političkom životu zemlje i u procesima odlučivanja;

Načelo konstitutivnosti je ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijsko (entiteti i županije), te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98;

Provedbi konstitutivnosti u smislu jamstva legitimnog predstavljanja i zastupljenosti treba težiti i na svim administrativno-političkim razinama, kako je navedeno u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH U-23/14, tzv. dubinska konstitutivnost;

Ustavno zajamčena konstitutivnost hrvatskog naroda, između ostalog, ostvaruje se pomoću Izbornog zakona, koji je nakon Ustava najvažniji pravni akt države, u funkciji uspostave jednakopravnosti konstitutivnih naroda kao temeljnih sastavnica složene federalno-konsocijacijske države BiH. Stoga izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu jednakost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće naroda;

Jednakopravnost podrazumijeva simetriju prava konstitutivnih naroda u područjima ‘autonomije’ i ‘zajedničkog upravljanja’, kao dva temeljna načela federalizma koja su smjernice i kriteriji za postizanje ukupne institucionalne jednakopravnosti;

U postojećem asimetričnom ustrojstvu države BiH jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda moguće je postići isključivo primjenom i reafirmacijom nužnih općih i specifičnih konsocijacijskih načela, u interesu BiH i svih njezinih naroda/građana;

Opća načela:

legitimno predstavljanje;

federalizam; upravljanje različitostima;

decentralizacija;

supsidijarnost;

Specifična konsocijacijska načela:

sistemska, ustavna i zakonska jamstva sudjelovanja hrvatskog naroda BiH u političkom životu zemlje posredstvom izabranih političkih predstavnika, uz poštivanje načela pariteta i konsenzusa;

funkcionalan institut vitalnog nacionalnog interesa u sprezi s legitimnim, legalnim i ustavnim članom Predsjedništva BiH;

proporcionalnost u razdiobi javnih resursa i upravnim strukturama, prvenstveno primjenom tog načela kroz izborno zakonodavstvo;

visok stupanj autonomije u područjima od najvišeg interesa za očuvanje identiteta, kulture, obrazovanja, jezika, te zakonska zaštita prava na identitarne simbole i kolektivno sjećanje;

Smatramo da su navedena načela univerzalna i reciprocitetna, temelje se na Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim odlukama Ustavnog suda BiH, te njihova dosljedna primjena omogućava ravnopravan tretman sva tri naroda unutar sustava upravljanja i jamči njihovu jednakopravnost;

Svekolike prilike i razvoj političkog sustava u BiH nakon Daytona, usklađivanja entitetskih ustava s Ustavom BiH i dogradnja zakonodavnog okvira, a nakon svih odluka domaćih i međunarodnih sudstava, koje su ostale neprovedene, nameću potrebu izmjena Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih na strpljiv i dugotrajan dijalog temeljen na novoj kulturi dijaloga i uzajamnog poštivanja;

Stavljamo snažan naglasak, uz poštivanje načela vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, na značenje ‘legitimiteta’ kao temeljne metakategorije ustavnog prava u kojoj označavamo što je zasnovano ne samo na pravu nego i na razumu ili nekoj drugoj vrijednosti na kojoj počiva određeni poredak.

Znanstveno-stručni skup „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku BiH“, kao i prošlogodišnji „Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti“, poslužit će za prikupljanje građe i rasvjetljavanje brojnih složenih problema koji opterećuju ustavni i politički sustav BiH, te kao polazište u svakom budućem razgovoru o mogućoj ustavnoj reformi.

Slijedom navedenoga, 2019. godine održat će se konferencija na kojoj će se ponovno okupiti akademska i stručna elita s ciljem ocjene provedbe zaključaka i procesa vezanih uz položaj Hrvata BiH i njihovu jednakopravnost, a u sprezi s ostvarenim napretkom BiH u području euroatlantskih integracija, stoji u priopćenju sa Znanstveno-stručnog skupa održanog prošlog tjedna u Neumu./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u subotu navečer u Bihaću kako bi prosvjedovali zbog eskalacije migrantske krize na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini  pri čemu su zahtijevali odlučnije angažiranje državnih tijela vlasti kako bi se taj problem napokon stavio pod nadzor.

Na središnji gradski trg prosvjednici su došli s transparentima s porukama poput “Bihać je naš”, a jedan od organizatora, vijećnik u Gradskom vijeću Sejo Ramić burno je pozdravljen kada je u govoru istaknuo da ovo nije prosvjed protiv migranata nego protiv vlasti koje ne poduzimaju ništa da bi njima stvorili uvjete za boravak, a građanima pružili sigurnost.

“Do sada smo molili pomoć, a sada tražimo brzu reakciju”, kazao je Ramić.

Neki od govornika zauzeli su se za to da se učini pritisak na vlasti kako bi se proglasilo izvanredno stanje te autobusnim prijevoznicima i Željeznici Federaciji BiH zabranio prevoz migranata prema Bihaću.

Prema podacima županijskog MUP-a u taj dio BiH svakog dana stiže između 100 i 150 ilegalnih migranata, a policija bilježi stalni porast broja izgreda vezanih uz migrante.

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Od početka godine u Unsko-sansku županiju je stiglo više od 10 tisuća migranata, no riječ je samo o onima koji su registrirani, a pretpostavlja se da ih je zapravo stiglo barem tisuću do dvije više.

Koliko ih točno sada boravi u tom području nitko ne zna. Posljednja je procjena da je riječ o nekoliko tisuća migranata koji planiraju nastaviti put prema Hrvatskoj, a koncentrirani su uglavnom na području Bihaća i Velike Kladuše.

Selam Midžić, tajnik Crvenog križa u Bihaću, kazao je da oni i dalje osiguravaju prehranu za oko 800 osoba koliko ih u prosjeku boravi u improviziranom migrantskom centru u ruševnoj zgradi nekadašnjeg bihaćkog učeničkog doma gdje migranti svakodnevno dolaze i odlaze.

“Tražili smo da se državna tijela vlasti uključe, a to se do danas nije dogodilo”, kazao je Midžić.

(Hina)

Robert Valdec iz Bihaća: Migranti su pokupovali sve mačete i noževe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Željko Komšić nije dobrodošao ni u Posavinu

Objavljeno

na

Objavio

Željko Komšić, koji je izabran glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana BiH Predsjedništva, nije dobrodošao u općinama Posavske županije, objavili su zajednički tamošnji načelnici, te su mu tako sve sredine od Bosanske Posavine do Središnje Bosne i Hercegovine u kojima žive Hrvati izrazile snažno protivljenje.

“Za nas Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojeg su izabrali Hrvati“, navodi se u zajedničkom očitovanju načelnika općina Odžaka, Orašja i Domaljevac Šamca.

Načelnici Jakov Ivanković, Stanko Vincetić i Mario Jurkić ističu kako su Hrvati birali drugoga kandidata, te da sada Bošnjaci u Predsjedništvu imaju dva predstavnika Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

„Smatramo, kao i druge općine s većinskim hrvatskim stanovništvom, da su u Predsjedništvu BiH izabrana dva bošnjačka člana, odnosno da je Komšić izabran bošnjačkim glasovima na poziciju koja pripada Hrvatima“, navode načelnici.

Pojasnili su kako podaci o glasovanju za članove BiH Predsjedništva u toj županiji, a napose u sredinama u kojima su Hrvati ogormna većina govore da je za odlazećeg člana BiH Predsjedništva i kandidata HDZ-a BiH Dragana Čovića u toj županiji glasovalo 85 posto Hrvata.

Posebno su istaknuli mjesne zajednice Bok, Oštra Luka, Kopanice i Matiče u Orašju u kojima je Čović dobio potporu 90 posto hrvatskih birača, dok je za Komšića glasovao zanemariv broj birača.

Ranije je Komšića nepoželjnom osobom proglasilo pet većinskih hrvatskih županija te dvadesetak općina u BiH.
Prošloga tjedna je u Mostaru 10.000 Hrvata prosvjedovalo protiv izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva.

U petak je u zapadnom, većinskom hrvatskom dijelu grada osvanuo veliki transparent kojim se Komšić naziva nepoželjnom osobom, dok je u suboti ujutro na Starome mostu, u većinskom bošnjačkome dijelu grada istaknut natpis kojim se pak Komšića poziva na dolazak u grad na Neretvi.

 

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari