Pratite nas

BiH

Rodu o jeziku : Što me hrđa svjetovaše (III. dio) – Hljeba, hljeba, gospodaru

Objavljeno

na

Da je Hrvatska siromašna država (novohrvatski zemlja bez resursa), pokazuje i podatak da u njoj više nitko ne jede i ne pije, ali zato svi štošta konzumiraju. Kako ne volim tuđe riječi, iz otpora se prema njima sve rjeđe služim ugostiteljskim kanalima za odgođenu ili neposrednu konzumaciju. Da se, dragi čitatelji, ne izgubite u prijevodu, objasnit ću vam kako nije riječ o kopanju prokopa, talijanski se reče kanal, nego o sporogrizima (ako se jede) i sporogutim (ako se guca, loče ili pije), što se na novohrvatskome reče slow food, i brzogrizima i brzogutima (sad ste već shvatili), što se na novohrvatskome reče fast food. Kako mi Šćepo mjesto honorara nudi samo brzogut i sporogut, bušta je sve tanja, a kako je i mjera pisanije dvostruka, sve se više sušim i nema mi druge nego da se prerušim u Jeđupku te mu priđem s leđa i uzviknem: „Hoćeš da ti gatam?“

Da se jezikom počesto mađija (hrvatski čarobira, a učenonovohrvatski mistificira), vrapci na grani poodavno znaju. Primjera za to ima koliko hoćete i ne samo u hrvatskome. Neki me je dan kolegica podsjetila kako vodeći jezik današnjice – engleski – za mnoge pojmove ima usporedne riječi: jedna je tuđa (romanska, tj. normanska) te time biranija i učenija, a druga domaća (anglosaska) te time manje vrijedna. Hrvatski ni po čemu ne želi zaostajati za velikim jezicima te nas se tako poučava kako su bibliotekari natknjižničari, geografi su se izborili da ne budu zemljopisci, a i jezikoslovci se, u nastojanju da se izdignu iz učmale hrvatske ili regionske sredine, radije nazivaju lingvistima. Puk pak kad želi zvučati gordo, radije pretendira nego što teži, prejudicira umjesto da predviđa, više voli stage od pozornice i slično. Jedino u čemu nadmašujemo velike jest u političkoj korektnosti. Predsjednici vlade i države uvijek se obraćaju hrvatskim građanima ili građanima Hrvatske, ali je zanimljivo da se kad odlaze, primjerice, u Njemačku, obično obraćaju njemačkomu narodu zaboravljajući pritom onih nekoličak milijuna Turaka te pripadnika drugih njemačkih naroda i narodnosti. Zašto stanovnike SAD-a uvijek zovemo Amerikancima? Nije li ih bolje nazivati građanima SAD-a jer su Amerikanci i moji rođaci na Ognjenoj zemlji koji ne žive u toj državi, a i američki su starosjedioci Indijanci, koje je bijela čeljad nagrdila skupnim imenom koje se temelji na krivoj procjeni prvih putnika u Vrli Novi Svijet iako su među mnogim indijanskim plemenima razlike veće nego između Hrvata i Šveđana. Zar se već na temelju etnonima Indijanci ne izdvajaju od, primjerice, Afroamerikanaca ili Hispanoamerikanaca? Nadalje, prvenstvo Hrvatske u futsalu i dalje se naziva Hrvatskom malonogometnom ligom (iako naziv futsal navodno nameću krovne malonogometne udruge), pa bi neupućenik mogao pomisliti da se utakmice u jednome športu boduju za prvenstvo u drugome. Naravno, navedene životne činjenice, tj. svakodnevna borba s velikim jezicima, nisu u žarištu zanimanja domaćih i inozemnih kroatista. Nije njih briga što će se, ako budemo pokorni UNGEGN-ima koliko i FIFA-i, dvojba između likova Harkiv i Harkov razriješiti pisanjem po engleskome uzoru Kharkiv. (Uzgred, Katedra za ukrajinski jezik jest sudjelovala u javnoj raspravi, ali to je, kao i mnoge činjenice koje ne idu u prilog „znanstvenomu argumentiranju“, promaklo uvaženomu inozemnom kroatistu. S druge je strane prilično dobrohotan prema onima koji pišu preci. Zanimljivo!)

Vratimo se sad uzrocima nenadane gladi. U Hrvata, naime, do Bratoljuba Klaića ne bijaše gladi nego Hrvati uvijek obilato jeđahu i pijahu. Upravo je u Klaićevu rječniku prvi put zabilježen glagol konzumirati u značenju trošiti i pojesti te imenica konzumacija u značenju potrošnja. Zabilježena je i imenica konzum sa značenjem potrošnja i potrošačka zadruga. U Hrvatskome enciklopedijskom rječniku (HER)za glagol konzumirati zabilježene su isključivo hrvatske zamjene (po)trošiti, (po)jesti i (po)piti. Za riječ konzumacija isti rječnik donosi znatno opsežniju definiciju: 1. narudžba u ugostiteljstvu i cijena te narudžbe; 2. cijena koja se plaća na ulazu u restoran, diskoteku i sl., čime se unaprijed plaća piće i hrana ili samo piće; 3. potrošnja, trošenje, konzum, a za riječ konzum Klaićevim određajima dodaje i razgovornu odrednicu: trgovina u kojoj je moguće kupovati u nekim oblicima zadrugarstva (plaćanje na kredit i sl.). U prvome bismo značenju navedenu riječ mirne duše mogli zamijeniti riječju narudžba, a u drugome ulaznica. Treće značenje (konzum) ište duže objašnjenje. Naime,kako je nomen počesto omen, možda je upravo činjenica da se u Hrvatskoj veliki trgovački lanci ponašaju poput potrošačkih zadruga iz Klaićeva vremena koje su kreditirali kupci. Danas ih pak najčešće kreditiraju proizvođači koji naplatu svojega truda čekaju od Poncija do Pilata i sretni su ako je dočekaju. Vjerojatno su strpljivi jer velike tvrtke poput kršćanskih vjerovjesnika (latinski misionara) imaju misiju (dalo bi se to prevesti na zdravorazumski hrvatski starim germanizmom cilj ili čistim hrvatskim svrha), a poput Tundala i starozavjetnih proroka i viziju (plan ili naum).Osim toga, bolje stoje s resursima (o tome što su oni uskoro). Treba spomenuti kako Klaićev rječnik donosi svezu konzumirani brak sa značenjem pravovaljanibrak, tj. onakav u kom je izvršena obljuba, a HER konzumirati brak, tj. izvršenjem obljube učiniti brak pravovaljanim (potrošiti brak). Tko onda može reći da su Hrvati zatucani tradicionalisti? Već je od komunističkoga razdoblja brak za njih potrošena kategorija. Ostali rječnici ne donose ništa novo. Podatci iz jezičnih savjetnika upućuju na to da su riječi konzumacija i konzumirati počele širiti svoja značenja tek u novoj državi. Jezični savjetnik iz 1971.donosi tek glagol konzumirati s napomenom bolje trošiti, jesti, a Hrvatski jezični savjetnik iz 1999. za glagol konzumirati nudi zamjene potrošiti, trošiti, pojesti i jesti, a za imenicu konzumacija zamjene potrošnja, potrošak, jelo. Valja napomenuti i kako se danas često govori kako treba konzumirati vlastita prava, što hoće reći da ih treba iskoristiti. Međutim, da se neke stvari odčarobiraju, postali bismo svjesni njihova istinskoga značenja s tim da bi poziv na zajedničku konzumaciju osobu svjesnu njezinih pravnih posljedica mogao nagnati na odgovor u obliku pljuske, a ona manje svjesna možda bi ipak prihvatila poziv (novohrvatski konzumirala svoje pravo) na piće ili doručak/užinu/objed/večeru. Ljudi, jedite i pijte, trošite, iskoristite što možete, samo ne konzumirajte!

Kako me je Mate Kovačević nedavno nazvao začinjavcem, začinit ćemo i kraj ovoga priloga. Dok se danas Hrvati drže Englezima i uporabu tuđih riječi drže biranijom (da ne rečem prestižnijom), u starih je Dubrovčana, koji državu imahu znatno duže od ostalih Hrvata, uporaba čistoga hrvatskog jezika (čak i među plemenitašima stranoga podrijetla) bila na višoj cijeni, a tek kad je Dubrovačka Republika počela propadati, pučki je jezik pun stranih riječi i izraza počeo ulaziti i u birani stil. Poučeni tim iskustvom ako i poželite čarobirati jezikom, činite to na hrvatskome, da ne propadnemo. Ako pak idućih dana Matu Kovačevića, Benjamina Tolića, Damira Pešordu i mene (Humanistički sindikat Hrvatskoga slova – HSHS) ugledate u dronjcima, znači da se pripremamo za napad na Šćepu Jeđupkom: „Mi smo ođe pokucali jerbo nijesmo večerali. Udijeli nami svježa jiva da dobiješ nova štiva. Dosta nam je sporoguta, trbuh boli od skorbuta. Izvadi bar galetine da trbobolja nami mine. Nije mrska nam ni patka, nek je i kitajka, nam je slatka. Lele, lele, Šćepo, gladi vele!“

P. S. Kad već dovrših i ovaj jezični savjet i kolumnu, spoznah kako je poplava na javnu dalekovidnicu izbacila staru nam znanicu Snježanu Kordić čiji nastupi obično sablazne našu javnost koja se na trenutak zgrane, kroatisti se uzbune, a onda svi utihnemo i vratimo se uobičajenim hrvatskim svađama. Nije li žalosno da se s toliko žuči svađamo oko Armenca i armenca, Kijeva i Kijiva, da ugledne znanstvenice nazivamo gospođama jer ne mislimo poput njih, donedavne prijatelje i suradnike nazivamo novosađanima i jovanovićevcima, a nikad ustrajno ne prosvjedujemo zbog toga što hrvatska država izdašno novčano podupire jezikoslovke poput Snježane Kordić dok je nekoliko tisuća kuna za istraživanje govora Hrvata u inozemstvu ministarstvima nemoguće izdvojiti? U istupima Snježane Kordić nema ničega novog, vrte se prežvakale žalopojke o „našemu“ jeziku koje nikako da usvoje zatucani kroatisti. Mene tek čudi kako takvu međunarodnu veličinu, koja je odavno nadišla majušnu regionsku žabokrečinu, novčano ne podupiru moćnije države. Spominje Snježana Kordić primjer kako Švicarci, Austrijanci i Nijemci govore zajedničkim njemačkim jezikom iako Austrijanci i Švicarci u njemačkim županijama („švicarski“ kantonima) sebe ne drže Nijemcima. Da nisu svjesni vlastita njemačkoga podrijetla bi li i dalje svoj jezik nazivali njemačkim? U to nekako sumnjam jer postoji i suprotan primjer. Nizozemci su, naime, Flamanci i sjeverni Nijemci svoj jezično jedinstven prostor od Amsterdama do Hamburga razbili na nizozemski, flamanski i njemački. Zašto svoj jezik ne nazovu nizozemsko-sjevernonjemačkim? Ako su Nijemci „naš jezik“ prvi prozvali srpskohrvatskim, neka im „naša“ jezikoslovka vrati uslugu. Drugo, kad već tupi o znanstvenim kriterijima, ne znam zašto jezično čistunstvo drži izvorom zla. Jesu li Francuzi, Islanđani i Slovenci loši ljudi jer njihovi jezikoslovci, koji su čistunstvu nemjerljivo skloniji od hrvatskih, drže da strane jezične čimbenike treba svesti na najmanju moguću mjeru? Čistunstvo je jedan od pristupa, pa tko voli neka izvoli, a osoba koja tvrdi da je jezično propisivanje (njoj za dušu preskriptivizam) u jezikoslovlju nepoželjno, nema moralno pravo govoriti o „zlu jezičnoga čistunstva“. Ona ga kao jezična opisivačica (deskriptivistica) treba tek uočiti kao pojavu i opisati. Na kraju je emisije i ne hoteći priznala kako su hrvatski i srpski dva jezika jer joj je na spomen kako se u JNA govorilo samo srpskim, izletjelo: „Normalno jer je razumijevanje nužno.“ Dakle, hrvatski i srpski nisu međusobno razumljivi. Hvala Snježani i HRT-u na tome lijepom poklonu hrvatskomu narodu za Dan mladosti 2014.

Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo, 30. svibnja 2014.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Probošnjačke stranke kontra Ustava: Danas potpisuju prijedlog zakona o izbornim jedinicama u FBiH

Objavljeno

na

Objavio

klix

Predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a danas će potpisati prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o pokušaju rješavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon listopadskih izbora, a koji je nastao kao rezultat odbijajanja bošnjačkih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše portal Dnevnik.ba

Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH potpisat će šefovi klubova parlamentarnih stranaka i to Ismet Osmanović iz SDA, Nasir Beganović iz SBB-a, Elvir Karajbić iz SDP-a i Dženan Đonlagić iz DF-a.

Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali u ovom slučaju s određenim tehničkim izmjenama. Za pretpostaviti je kako ovaj prijedlog neće podržati HNS BiH – HDZ BiH koji tvrdi da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati izmjenama zakonodavstva u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne zakonom donesenim u Parlamentu Federacije BiH.

Nakon nedavnog sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH s ekspertima Venecijanske komisije je rečeno da su međunarodni eksperti utvrdili da se problem izbornog zakonodavstva može riješiti i na razini Parlamenta FBiH.

Ovakav odnos stranih eksperata začuđujući je ukoliko se uzme u obzir raniji stav Izaslanstva Europske unije u BiH koje je imala identičan stav kao HDZ BiH, odnosno da se presuda Ustavnog suda BiH mora implementirati u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i njegovi suradnici tražili su od političkih stranaka da se obvežu provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju. U istom zaključku je navedeno da bi sve to “trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH”.

Pojednostavljeno, međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke stranke pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Zanimljivo je i što je međunarodna zajednica početkom 2018. godine predložila tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva od kojih svaka zastupa tezu o legitimnosti kao natkrovljujućem načelu, a što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili.

Nijedan predstavnik stranih veleposlanstava u našoj zemlji, a koja su bila izravno uključena u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, nije se oglasio o najnovijem antiustavnom dogovoru SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a.

Prema popisu iz 1991. godine

U prijedlogu SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a navodi se da su broj i struktura izaslanika u Domu naroda utvrđeni u skladu s odredbom Ustava FBiH, koja predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svake županije dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu županije, kao i s popisom stanovništva iz 1991. godine kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provođenja Anexa 7. (Op.a. – Ovo je besmisleno iz više razloga. Naime, teza da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu kantona nema smisla jer ukoliko ne postoji, svakako ne može ni teoretski dobiti mjesto u Domu naroda FBiH. Nadalje, pozivanje na popis iz 1991. također je besmisleno jer se demografska struktura od tada mnogo promijenila, a Anex 7 Daytonskog sporazuma na koji se uporno poziva nikada u potpunosti neće biti proveden).

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) Valentin Inzko nedavno je dostavio Ustavnom sudu BiH odgovor u vezi s apelacijom Borjane Krišto (HDZ BiH) koja je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u županijsku skupštinu.

Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u lipnju prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Iz odgovora koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH može se iščitati i kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da se odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da postojeći sustav izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.

Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini. Odluka da takav izaslanik nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini”, piše u odgovoru OHR-a.

Novo preglasavanje?

SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probošnjačke stranke imaju dovoljno glasova da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji de facto odbija provedbu presude Ustavnog suda.

Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja izaslanika u Domu naroda gdje probošnjačke stranke imaju većinu.

Klub izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH mogao bi pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega bi o tom prijedlogu stav trebao dati Ustavni sud Federacije BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bošnjačke stranke sa svojim prijedlozima nastoje izbaciti Hrvate iz vlasti!?

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjačke strane u BiH usuglasile prijedlog o izboru Doma naroda

Četiri većinske bošnjačke stranke, predvođene Strankom demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, usuglasile su prijedlog koji bi omogućio popunu izaslanika u gornji nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH čemu su se ranije usprotivile hrvatske stranke i koji je suprotan od presude koju je donio Ustavni sud BiH iz 2016. godine nakon čega je i izbila politička kriza.

Predloženim zakonom bi se Dom naroda popunjavao po rezultatima popisa pučanstva iz 1991. godine, te bi se iz svake županije birao po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda. Upravo je te odredbe Ustavni sud Bosne i Hercegovine izbrisao iz Izbornog zakona sredinom 2017. godine, nakon što ih je osporio u prosincu 2016. te ih ocijenio protivnim Ustavu BiH.

Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiHJosip Merdžo ranije je u intervjuu ustvrdio kako bošnjačke stranke sa svojim prijedlozima ponovno nastoje izbaciti Hrvate iz vlasti. To podrazumijeva potencijalnu mogućnost manipuliranja i izbora najmanje jedne trećine kluba Hrvata u Domu naroda kako bi bošnjačke stranke mogle uspostaviti izvršnu vlast bez legitimnih hrvatskih predstavnika, rekao je Merdžo.

Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić potvrdio je za Klix.ba da je pet stranaka, SDP, DF, SBB, SDA i Naša stranka, u proteklim danima dogovorilo zajednički prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH.

Kako je predviđeno, nakon što sutra ovaj akt bude potpisan te upućen u Parlament FBiH, on bi se već u utorak na redovnoj sjednici Predstavničkog doma trebao predložiti na izglasavanje.

“Točno je da je postignut dogovor ovih pet stranaka o tome da se u Parlamentu FBiH predloži i nadam se usvoji prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH.

Predstavnici ovih pet stranaka su usuglasili tekst zakona koji je u potpunosti u skladu sa Ustavom FBiH, te zadovoljava principe presude u predmetu Ljubić i u skladu je sa Izbornim zakonom BiH te preporukama Venecijanske komisije“, kazao je Nikšić, potvrđujući pisanje portala Klix.

Razgovor o Zakonu o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH intenzivirani su nakon što je tokom niza sastanaka s međunarodnom zajednicom i predstavnicima Venecijanske komisije održanim u proteklim tjednima istaknuto da se pitanje presude “Božo Ljubić” može riješiti i u Federalnom parlamentu.

“Vrijeme je da se ovo pitanje konačno riješi i da se otklone sve nedoumice oko mogućnosti formiranja vlasti nakon izbora u listopadu. Nitko nema pravo ukrasti demokratiju od građana i dovoditi u pitanje izbornu volju građana. Ovaj zakon nije uperen protiv bilo koga već naprotiv omogućava svim građanima FBiH da biraju i da budu birani u Parlament FBiH i što je jako važno ujednačava vrijednost glasa koja je trenutno narušena”, rekao je Nikšić.

On je naglasio da je neprihvatljivo da za jedan mandat u Parlamentu FBiH iz Sarajeva naprimjer treba tri puta više glasova nego iz nekog drugog dijela FBiH.

“Ovim zakonom se ta diskriminacija ispravlja po prvi put nakon više od 20 godina. Pozivam i HDZ BiH da podrži ovaj zakon, jer u ovom momentu, sa trenutnim Ustavnim odredbama, jednostavno nikakvo drugo rješenje nije moguće”, poručio je Nikšić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori